Budva – Zevs u Narodnoj biblioteci

 

 

Na izmaku 2017. godine, kao najljepši poklon za nastupajuću Novu godinu, Narodna biblioteka Budve je ljubiteljima knjige darivala posebnu književnu poslasticu – prezentaciju knjige “Zevs u budvanskom kazinu”, autora Borisa Jovanovića Kastela. Bio je to događaj za koji se s pravom može reći da je održan na pravom mjestu, u pravo vrijeme, sa pravim autorom i pravim učesnicima prezentacije.

Može li se poželjeti ljepše mjesto za prezentaciju knjige od prostora koji sav odiše knjigom, u biblioteci sa bogatom tradicijom kojom se može pohvaliti mali broj biblioteka u Crnoj Gori.

Odlazak jedne i dolazak druge godine, navikli smo da pamtimo po organizaciji raznih zabavnih sadržaja. Pravim izborom datuma predstavljanja knjige, Narodna biblioteka je pružila mogućnost da se odlazeća 2017. i dolazeća 2018. godina, pamti na sasvim drugačiji način – po kulturi, a ne zabavi.  

Susret sa autorom koga domaća i strana kritika ocjenjuje kao najznačajnijeg crnogorskog i regionalnog pisca mediteranske orijentacije, predstavlja pravo zadovoljstvo za sve ljubitelje pisane riječi. Gostovanje takvog autora je najbolji način da Narodna biblioteka Budve privede kraju i zaokruži veoma uspješnu godinu u kojoj je ponovo započela izdavačku djelatnost.

Kad o knjizi govore Vanja Kovačević, publicista i teoretičar književnosti koji u dužem vremenskom periodu prati stvaralaštvo autora, i profesorica književnosti Zorica Joksimović, koja godinama u obrazovnom procesu analizira književna djela, a uz to, predstavljanje knjige vodi pjesnikinja Stanka Rađenović Stanojević, koja već nekoliko godina veoma kvalitetno organizuje i vodi ovakve programe, čini se suvišnim govoriti koliko je književno veče bilo uspješno i sa koliko zainteresovanosti i zadovoljsta su pośetioci propratili prezentaciju. 

Dakle, 27. decembar 2017. godine, Narodna biblioteka Budve, knjiga “Zevs u budvanskom kazinu”, u izdanju Narodne biblioteke Budve. Glavna urednica izdanja je Mila Baljević, direktorica JU Narodna biblioteka Budve. Knjigu je uredila i lektorisala Stanka Stanojević dok su recenzenti i, ujedno, autori pogovora francusko-bosanska poetesa Jasna Šamić iz Pariza, italijansko-srpska spisateljica Milica Marinković iz Bolonje i publicista i teoretičar književnosti Vanja Kovačević iz Podgorice. Vrlo moderno i inventivno, publikaciju je likovno uredio Aleksandar Petrović iz Beograda tako što je na prednjoj korici istaknut fragment slike Željka Đurovića Čobanica a na zadnjoj motiv budvanskog kastela. Kao i u ranijim knjigama, fotografija autora djelo je autorovog prijatelja Zdravka Radošića.

Boris Jovanović Kastel (Trebinje, 1971). Kritika ga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesnikom mediteranske orijentacije i uglednim imenom mediteranskog pjesništva i književnosti regiona bivše Jugoslavije. Osnovno, srednje i fakultetsko obrazovanje stekao je u Podgorici. Objavio je knjige poezije:

Kad zamirišu кајапја (1994g.), Prstenje pomorja (1995), Fusnote južnih zvona (1997), Anatomija sredozemnog dana (1998), Mediteranska agenda i proricanje prošlosti (2000), Mediteranski heksateuh (2003), Ego mora (2004), Vjenčanje sa sipom (2007), Neptune’s spear (2007, izbor iz poezije na engleskom jeziku), Mediteranski indigo (2008, izbor iz poezije), Ručak na hridini (2010), Kosilo na čeri (2014, na slovenačkom), Beskopnik (2015), Pozivno pismo suncu (2016) i More u naručju (2017).

Objavio je i četiri knjige izabranih eseja: Pergament od sireninog poprsja (2000), Peta strana juga (2005), Ogledanje u bonaci (2009) i Mediteransko prosvjetljenje – naš Mediteran, kompas sudbine (2012).

O poeziji Borisa Jovanovića Kastela objavljena je knjiga izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Mediteranski gospar (2009). Dobitnik je svjetske Pohvale za poeziju Nosside 2011. koja se dodjeljuje pod pokroviteljstvom Svjetskog poetskog direktorijuma UNESCO-a u italijanskom gradu Ređo Kalabrija. Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000-2003). Eseje objavljivao niz godina u dnevniku Pobjeda. Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, poljski, češki, albanski, mađarski, makedonski, slovački, slovenački i ukrajinski jezik.

Zastupljen je u Antologiji svjetske poezije Nosside na italijanskom jeziku, Antologiji Mediteranske ljubavne poezije od najstarijih vremena do danas (Narodna biblioteka Radosav Ljumović, Podgorica), Antologiji savremene slovenske poezije na slovenačkom jeziku (Međunarodna revija za poeziju, Rp. Lirikon, Velenje, 2010, u izboru i prevodu Petera Kuhara), Antologiji crnogorske poezije na albanskom jeziku (Izdavačka kuća Onufri, Tirana, 2012. u izboru i prevodu Dimitrova Popovića), Antologiji južnoslovenske poezije Twoja chwila na poljskom jeziku (Tvoj trenutak, Agawa, Varšava, 2012. u izboru i prevodu Grzegorza Latuszynskog),  dvojezičnoj češko-engleskoj Antologiji savremene slovenske poezije Bludni korijeni (2015) objavljenoj na Univerzitetu Palackog u Olomoucu u Češkoj Republici koja se izučava na mnogim, univerzitetima slavistike u Evropi i svijetu, u presužnoj Antologiji mediteranske poezije Mare Mare u kojoj svaka zemlja Mediterana ima jednog predstavnika čija poezija je objavljena na italijanskom i maternjem jeziku autora (Adda editore, Bari, 2017, u izboru i prevodu Milice Marinković), u Antologiji crnogorske pcezije u ukrajinskom časopisu Vsesvit iz Kijeva (11-12/2016, u prevodu Dmitra Čistjaka i izboru Sretena Perovića), antologijama crnogorske poezije, antologijama poezije o vinu, ženi… Izabran je u trideset pjesnika svijeta učesnika VI Svjetskog festivala poezije (Sixth World Poetrv Festival) u Kalkuti (Indija) 2012. i 2014.godine.

Kastelovu knjigu poezije na slovenačkom jeziku Ručak na hridini (Kosilo na čeri) objavila je 2014. godine slovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u antologijskoj ediciji evropskih pjesnika Poetikonove lire kao dio programa Evropske komisije. Knjiga poezije Pozivno pismo suncu (2016), objavljena u uglednoj biblioteci savremene crnogorske poezije Savremenik Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, ovjenčana je nagradom Književno pero Hrvatskog književnog društva za knjigu godine van izdanja HKD-a. Knjiga poezije More u naručju (2017) objavljena u izdanju Kulturnog centra Novog Sada u poznatoj ediciji Anagram, koja obuhvata savremene regionalne i evropske autore, dobila je nagradu Kniževni branovi na Struškim književnim susretima 2017. godine. 

Italijanski časopis za svjetsku književnost i ostale umjetnosti Margutte (Х/2014) objavio je Kastelovu poeziju u rubrici Svjetski pjesnici kao i časopis za mediteransku književnost Odisej (Odyssey) koji objavljuje najznačajnije pisce Mediterana od antičkih vremena do danas.

Zivi u Podgorici.

Vanja Kovačević je, između ostalog, naglasio da Kastelove pjesme putovanje su, istovremeno, plovidba po najbeskrajnijem od svih svjetova – po nama samima. Zato se njegova književnost i može odrediti kao priča o unutrašnjim granicama koja se stalno iznova piše. Kastel nema potrebu da svijet  o kojem piše zatvori jednom za svagda u čudesan krug koji niko neće moći razbiti. On kroz sopstvenu priču i isti takav doživljaj Mediterana pripovijeda o konačnosti, o svom doživljaju svijeta. I to je ključni razlog zbog kojeg se pripovijesti Mediterana pretvaraju u ličnu istoriju. Zvuči apsurdno, ali, govoreći kroz prizmu konačnosti, pjesnik svjedoči o istoriji vječnosti, težeći da dosegne apsolut. U ovom slučaju oličen u pričama o moru, jatima galebova, brodovlju, obalama i flotama koje su, ne želeći da poraze protivnika već da mu podare slobodu, postale pobjednici. Integralno izlaganje je u video zapisu.

Zorica Joksimović govorila je o mediteranskom kosmosu autora i njegovim vječnim plovidbama, istakavši – Onaj koji za duhovni zavičaj i poetski kosmos ima Mediteran, koji nudi filologiju morskih svjetova i metafiziku filozofije Sredozemlja, čija poezija gradi mostove koji povezuju ono realno – bivstveno i magično – metafizičko, koji je brat po mediteranskoj opsesiji Predraga Matvejevića, Boris Jovanović Kastel, najznačajniji crnogorski pjesnik mediteranske orijentacije, kako ga mnogi književni kritičari iz zemlje i regiona ocjenjuje, (…), daruje nam stvaralačke hodove pjesnika putnika koji jezičkom lakoćom spretno roni do antičkih kipova, stare aleksandrijske biblioteke, rukuje sa sa venecijanskim palatama, razumije ritual Egipćana i Sumera, Helena i Romana, ispija kafu sa Kavafisom… Integralno izlaganje je u video zapisu.

U ime izdavača JU Narodna biblioteka Budve prisutnima se obratila pjesnikinja i urednica knjige, Stanka Tanja Rađenović Stanojević. Na početku je objasnila kako je došlo do toga da u izdavačkom poduhvatu Narodne biblioteke Budve uđe i knjiga Borisa Jovanovića Kastela, a nakon toga između ostalog kazala: Uz ime pjesnika Borisa Jovanovića Kastela već odavno je uvriježeno mišljenje i sintagma da je on pjesnik Mediterana! Mediteran, čini se, nije samo stil življenja već i odabrana filozofija života i svojevrstan umjetnički pravac. Kastel je to bezuslovno potvrdio svakom pjesmom, svakom zbirkom do sada, ostajući svoj na svome, dosljedan svom stvaranju i stvaralaštvu; od rođenja imajući svoj klan – more. A to je sloboda! Integralno izlaganje je u video zapisu.

Autor se zahvalio izdavaču odnosno  instituciji koja je osnovana još u XIX stoljeću što knjizi Zevs u budvanskom kazinu donosi posebnu privilegiju a autora čini ponosnim. Kada je riječ o mediteranskoj poetici u njegovom opusu, pjesnik je rekao da njegova poezija ne tretira spoljašnja mora, niti istoriju, zemljopis, arheologiju ili fakticitete Mediterana već naprotiv, ona uranja u unutrašnja mora bez koji bi jedrenjaci bili najobičnije olupine, korali skamenjeni, morske zvijezde fosili, kompasi naših srca zarđali a naša krv, zapečaćena u antičkim amforma, zaboravljena. Obraćanje autora je integralno dato u video zapisu.

Nakon obraćanja autora, uključili su se i prisutni i u veoma spontanom i prijateljskom razgovoru nastavljena je priča o poeziji i Mediteranu. Poseban začin, ove zaista posebne književne večeri, bili su budvanski osnovci pjesnici iz Radionice kreativnog pisanja profesorice Zorice Joksimović – Varja Delibašić, Julijana Sumarokova, Viktorija Labović i Vukan Vuletić koji su pročitali svoje stihove i darivali ih Borisu Jovanoviću Kastelu.

POŚETIOCI NA PREZENTACIJI KNJIGE