Bitna karakteristika 3. internacionalnog sajma knjiga u Podgorici, koji se održava od 3.-7. oktobra 2017. godine, je bogat program promocija i tribina koje se održavaju svaki dan od 12-21h.

Trećeg dana Sajma, između ostalih, promovisane su dvije studije prof. dr Milorada Nikčevića. Radi se o knjizi Crnogorske filološke studije u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja, a druga je Metodičke i metodološke književno-problemske studije u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice.

Promociji, zbog bolesti, bio je spriječen da prisustvuje autor studija prof. dr Milorad Nikčević.

O prvoj studiji su govorili Boban Batrićević, Marijana Terić i Nikola Popović profesori sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Profesor dr Adnan Čirgić nije prisustvovao promociji pa je njegov osvrt na ovu studiju pročitala Marijana Terić.

Drugu studiju su predstavili u ime izdavača Ana Bojović i prof. dr Sofija Kalezić.

 

INTEGRALNI VIDEO ZAPIS PROMOCIJE

 

POŚETIOCI PROMOCIJE

 

BIOGRAFIJA

milorad-nikcevic-250dKnjiževni istoričar, teoretičar i književnik Milorad Nikčević rođen je 14. januara 1941. godine u Stubici / Pješivci u Crnoj Gori. Osnovnu školu završio je u Bogetićima, a gimnaziju u Nikšiću. Diplomirao je studij slavistike (jugoslavistiku i rusisiku) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu magistrirao je s tezom Stefan Mitrov Ljubiša i Njegoš – uticaji i paralele. Doktorsku disertaciju pod naslovom Crnogorska pripovijetka od 60-ih godina 19. vijeka do prvog svjetskog rata odbranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu i stekao akademsko zvanje doktor filoloških nauka. Studijski se usavršavao na Državnom univerzitetu „Lomonosov“ u Moskvi (1975), na University of California u Los Anđelesu (1989), Zatim na Zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1996) i na University of Berkeley u San Francisku (2001). Više od jedne decenije predavao je hrvatsko-srpski i ruski jezik s književnošću kao srednjoškolski profesor u Školskom centru „Ruđer Bošković“ u Osijeku (od 1970-1980). Radio je u Zajednici opština Slavonije i Baranje sa sjedištem u Osijeku, a potom u istom svojstvu  kao republički savjetnik/inspektor za prosvjetu, nauku i kulturu u Ministarstvu prosvjete u Zagrebu (1980-1986). Od 1979. do 1986. godine predavao je kao univerzitetski profesor ruski jezik (dopunski rad) na Medicinskom fakultetu i Višoj medicinskoj školi Sveučilišta u Zagrebu na dislociranom studiju u Osijeku. Položio je stručni ispit za profesora srednje škole i državni ispit u upravi. Županijski sud u Osijeku imenovao ga je 1997. godine za stalnog sudskog tumača za ruski, „rusko-ukrajinski“ i srpski jezik (1997), a 2012. godine i za crnogorski jezik.

Od 1986. godine radi kao docent, potom kao vanredni profesor (1989), zatim kao redoviti profesor (1996) i naposljetku kao redoviti profesor u trajnom zvanju (2001) na Odsjeku kroatistike (Katedra za hrvatski jezik i književnost) na Filozofskom (bivšem Pedagoškom) fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Predavao je kolegije Metodika jezika i književnosti, a od 1993. Metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i Metodiku nastave književnosti. Od 2005. do penzionisanja 2011. godine predsjednik je i jedan od utemeljitelja Katedre za metodike i metodologiju znanstveno-istraživačkog rada nastave jezika i književnosti. Od školske 2014/2015. godine jedan je od utemeljitelja i stalni  zaposlenik novootvorenog Fakulteta za crnogorski jezik i književnost u Cetinju đe je preuzeo kolegij Crnogorska književnosti za studente prve i narednih godina. 

U zvanju znanstvenog savjetnika prof. Nikčević je saradnikom na enciklopedijskim edicijama Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža” u Zagrebu i brojnim naučnim institucijama u RH i CG. Ujedno je saradnikom na Književnoj enciklopediji Leksikografskoga zavoda za koju je napisao brojne enciklopedijske odrednice.

Učesnik je mnogih inostranih i domaćih konferencija i kolokvija, đe se raspravljalo o nacionalnim entitetima, njihovim doticajima, susretima, interkulturnim vezama i konfesijama. Skrećemo pažnju na:

–    zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1996) – gost profesor 2 semestra: studija Montenegrine (Crnogorska književnost i Crnogorska kultura i civilizacija).

–    University of  UCLA(Los Angeles, 1989) – višemjesečna predavanja na Slavističkoj ljetnoj školi.

–    Sveučilište „Janos Panonijus“ i Hrvatski znanstveni zavod, Pečuh (1997) na temu: Hrvati i Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika

–    University of Berkeley (San Francisco, 2001) – višemjesečna predavanja na Slavističkoj ljetnoj školi.

–    Školski vjesnik, Split 2003.  poziv na obilježavanje 70-godišnjice od rođenja  prof. dr. sc. Ivana Mimice

–    Dukljanska akademija nauka i PEN Centar Crne Gore (2004) na temu: Štokavski književni jezici u porodici slovenskih standardnih jezika

–    Filozofski fakultet u Nikšiću (2005) na temu: Referencija i recepcija  savremene crnogorske književnosti u kontaktnim zemljama

–    Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje u Cetinju (2005) na temu Vuk Karadžić i Crnogorci

–    Grad Vukovar 2006: Paradigma muke Vukovara i Dubrovnika u apokaliptičkim vizijama suvremenih crnogorskih umjetnika  (pojedinačno predavanje za građanstvo)

–    Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje u Cetinju (2005) na temu Norma i kodifikacija crnogorskog jezika

–    Gradska biblioteka Zagreb i PEN Centar Zagreb 2006. na temu: Paradigma muke Vukovara i Dubrovnika u apokaliptičkim vizijama suvremenih crnogorskih umjetnika (pojedinačno predavanje uz kazivanje autentičnih tekstova: dramske umjetnica Vlaste Ramljak)

–    Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje u Cetinju (2006) na temu Tekuća crnogorska istoriografija i povijesna leksikografija

–    Društvo crnogorsko-hrvatskog prijateljstva Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik (2007) na temu Paradigma muke Dubrovnika i Vukovara u apokaliptičkim vizijama suvremenih crnogorskih umjetnika  (tekstove čitali dramski umjetnici Dubrovnika – pojedinačno predavanje za građanstvo).

–    Lavovski univerzitet Ivan Franko u Lavovu/Ukrajina (2007) na temu Srednjojužnoslavenski jezici u sinkroniji i dijakroniji u povodu knjige prof. dr. sc. Ljudmile Vasiljeve.

–    Dukljanska akademija nauka i umjetnosti i Crnogorska pravoslavna crkva, Cetinje (2008) na temu Rat i ratne refleksije (paradigma stida i srama nad Srebrenicom, Vukovarom i Dubrovnikom)

–    Isusovački fakultet u Splitu  (2010): fra Šimun Milinović, barski nadbiskup – život i djelo (o 100. obljetnici smrti 1910. – 2010.) Nastupio s temom: Doprinos Šimuna Milinovića (1835. – 1810.) duhovnom i kulturnom životu Crne Gore / Boke Kotorske u razdoblju knjaza/kralja Nikole I. Petrovića Njegoša − novo iščitavanje korespondencije.

–    Istarsko povijesno društvo/Societa storica Istriana (2012.) na temu knjige dr. sc. Alojza Štokovića, Crnogorsko nasljeđe u Istri.

–    Zajednica Crnogoraca Primorsko-goranske županije, Rijeka (2012), na temu San i java nad domovinom Crnom Gorom Ivana Jakšina Brajović 

Utemeljitelj je Crnogorskog studija Montenegrina (1995) (Crnogorska književnost, Povijest crnogorske kulture i civilizacije) i prvi je gostujući profesor toga studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1996). 

Predlagač je programa i nositelj kolegija Hrvatske književne komunikacije s crnogorskom književnošću (vidovi i aspekti) na poslijediplomskom i doktorantskom studiju Hrvatski jezik i književnost u kontekstu srednjoeuropskih jezika i književnosti na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Od 2005. do 2011. pročelnik je i jedan od utemeljitelja Katedre za metodike i metodologiju znanstveno-istraživačkoga rada nastave jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Osijek. 

Jedan je od utemeljitelja Instituta za crnogorski jezik i književnost u Podgorici (sačinitelj elaborata s drugima) (2010). Takođe je i jedan je od utemeljitelja Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. 

Osnivač je i potpredsjednik prvog Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” (1990), Nacionalne zajednice Crnogoraca (1993), predsjednik je Crnogorskog društva “Montenegro–Montenegrina” u Zagrebu (1995–1997), Crnogorskog kulturnog društva “Montenegro – Montenegrina” u Osijeku (1997 do sada). Demokratskog saveza Crnogoraca Republike Hrvatske (2006 – 2014). Sada je potpredsjednik Hrvatsko-crnogorskog društva prijateljstva “Croatica Montenegrina” RH (2000 do sada). Kao takav biran je na izborima za nacionalne manjine u prošlom i ovom razdoblju za predstavnika crnogorske manjine za grad Osijek, a u ovom periodu dva puta za Osječko-baranjsku županiju. 

U najnovije vrijeme, s blagoslovom poglavara Crnogorske autokefalne pravoslavne crkve i Punomoćjem njegova Preosveštenstva Arhiepiskopa cetinjskog i Mitropolita crnogorskog Mihaila (Miraša) Dedeića, prof. Nikčević je naimenovan povjerenikom i punomoćnikom u Republici Hrvatskoj. Kao takav on je inicijator, pokretač i realizator osnivanja Crnogorske autokefalne pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj (priznata 2006). Sudionik je književnih razgovora na HTV-u, na Drugom i Trećem programu Radio Zagreba, te na televizijama Sarajeva i Titograda / Podgorice. 

Za stručni, naučni, pedagoški i kulturni rad dobio je više priznanja i nagrada. Posebno se ističe: Pečat grada Osijeka (2003) za izuzetna ostvarenja u području znanosti, Nagrada Osječko-baranjske županije (Plaketa, Pečat i novčana nagrada) za životno djelo (2012), posebna Povelja Crnogorske pravoslavne crkve uz zahvalnost i dobročinstvo na priznavanju naše svete crkve u Republici Hrvatskoj (2006), te Odličje reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića koje mu je uručio predśednik RH gosp. dr sci Ivo Josipović, 7. oktobra 2014. u Zagrebu. 

O naučnom, kulturnom i prosvjetnom portretu prof. Nikčevića snimljeno je više televizijskih emisija, dokumentarnih priloga na HRT-u, crnogorskoj državnoj televiziji i drugim televizijskim postajama u zemlji i inozemstvu. 

Veliki broj književnoistorijskih, književnoteorijskih, kulturoloških, lingvističkih, paleoloških studija i rasprava, eseja, feljtonskih i drugih diskurzivnih kolumni, prikaza i stručno-metodičkih i metodoloških radova, objelodanio je prof. Nikčević u raznim periodičnim publikacijama, tematskim i specijalističkim zbornicima, dnevnim listovima i revijama i to u većini bivših jugoslavenskih republika te u inostranstvu. Sudjelovao je sa saopštenjima na mnogim naučnim i stručnim skupovima, slavističkim, filološkim i folklorističkim kongresima, tematskim i specijalističkim konferencijama, kolokvijima, međunarodnim i brojnim domaćim filološko-slavističkim kongresima i simpozijima van svoje domicilne i novostečene Republike Hrvatske. 

Prof. dr Milorad Nikčević je objavio 22 monografske publikacije (samostalno ili u koautorstvu) . Urednik je i priređivač 28 knjiga i zbornika radova, a recenzent je preko stotinu (108) knjiga i članaka u periodici. Autor je 792 bibl. Jedinice  naučna i stručna rada koji su objavljeni u monografskim publikacijama i zbornicima, kao i 176 studija, eseja i članaka u periodičnim publikacijama (novinama i časopisima). Takođe je autor preko sedamdeset (73) predgovora, pogovora i recenzije. Uz brojne intervjue koje je dao za razne novine, radio i TV kuće, njegov stvaralački opus broji 791 bibliografsku jedinicu. 

O prof. Nikčeviću pisano je u književno-istorijskoj i kritičkoj literaturi blizu 700 (673) priloga. Objavljena su i dva posebna izdanja o njegovom stvaralaštvu: Dnevnik čitanja jednog intelektualca ( Književnokritička misao o djelu Milorada Nikčevića) (2006) i Zbornik Milorada Nikčevića Između dviju domovina (2011). U pripremi za štampu je još jedna publikacija (Zavod za izdavanje udžbenika Crne Gore). 

Profesor je Nikčević ostvario velik broj institucionalnih projekata na nekoliko sveučilišta u bivšoj Jugoslaviji, Republici Hrvatskoj, te u inostranstvu. Ističemo:

  1. a) Bajronski elementi – distinktivni znak strukture Smail–age Čengića Ivana Mažuranića (Romantični kontekst i pitanje: da li je Smail-aga bajronski tip čovjeka) (Byronic elements as struktural features of Ivan Mažuranić’s Smail-aga Čengić) u zborniku Bajron i bajronizam u jgoslavenskim književnostima (Byron anad Byronizm in Yugoslav Litweratures), Institut za književnost i umetnost, Beograd i Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1991.

  2. b) Tragom umjetnosti riječi Dušana S. Đukića – Hrvatska moderna, Croatica XXII, sv. 35-36, Zagreb, 1991.

  3. c) Barokna književnost bokokotorskog korpusa i njeni tematsko-motivski i jezično-stilski dodiri sa slavonskim barokom – Barokna književnost Slavonije, u zborniku Ključevi raja, Zagreb, 1995.

  4. d) Poezija Augustina Tina Ujevića u europskom književnom kontekstu, u zborniku Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika, knjiga 2, Pečuh/Mađarska, 1997.

  5. e) Nad povijesnim tokovima i izvorima korespodencije Josipa Jurja Strossmayera i Nikole I. Petrovića Njegoša – Corpus Strossmayranum, Revija, 1990, Osijek, 2000. 

Od godine 1994. Nikčević je nosilac (kao glavni istraživač i urednik/redaktor) institucionalnog međunarodnog projekta Jezici i kulture u doticaju u okviru kojega su, sa sveučilišnim profesorima iz Republike Hrvatske i Republike Crne Gore,  već realizirani sljedeći sadržaji:

  1. a) Pola milenija Crnojevića štamparije, Zagreb, 1994. (Knjiga sažetaka).

  2. b) Pola milenija Crnojevića štamparije, Zagreb, 1996. (Zbornik radova).

  3. c) Peroj / Istra – u prošlosti i sadašnjosti, Tabula, Filozofski fakultet, Pula, 2000. 

U razdoblju od 2002 – 2007. godine projektu je naziv Kulture u doticaju : stoljetne hrvatsko-crnogorske veze : (komparativni kontekst). Od 2007. do 2011. godine kontinuitet je nastavljen jer je tada voditelj i glavni istraživač na projektu Kulture u doticaju : stoljetni hrvatski i crnogorski književni kontinuiteti. U okviru njega realizovan je polivalentni međudržavni i međunarodni potprojekat Dani Ivana Mažuranića (1814-1890) u Crnoj Gori 2009 (u Cetinju od 27. septembra do 1. oktobra 2009). Potprojekti vezani za Crnojevića štampariji, za Peroj i za Ivana Mažuranića rezultirali su naučnim skupovima i zbornicima radova kojima je profesor Nikčević glavni pokretač, organizator i urednik. Posebna je zasluga što je prof. Nikčević u sklopu toga projekta  stvorio selekciju uzornoga kadra, ponajviše iz redova svojih studenata, s odbranjenim doktorskim disertacijama koje su velik doprinos poredbenoj kroatistici i montenegristici. 

Na prijedlog Vlade Crne Gore, Univerzitet u Podgorici imenovao ga je početkom 2006. godine u ekspertni tim, zajedno sa akademikom Vojislavom P. Nikčevićem i saradnicima, kojem je povjerena priprema i izrada nacionalnog projekta Istorija crnogorske književnosti.  Projekat je realizovan, a prof. Nikčević je monografski obradio treći svezak, period od 1852. do 1918. godine (Institut za crnogorski jezik, Podgorica, 2012).

Saradnik je na projektu Instituta za crnogorski jezik i književnost Bibliografija NJEGOŠ, u okviru kojega je objavljena četvorotomna bibliografija svih radova o Njegošu i svih izdanja Njegoševih djela na štokavskim standardnim jezicima i u Europi (2013).

Saradnik je na projektu Instituta za crnogorski jezik i književnost: Književno stvaralaštvo Crnogoraca u Vojvodini. 

Milorad Nikčević je 80-tih i 90-tih godina bio jedan od urednika:

Revije: časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja (Osijek),  srednjoškolskog lista Napredni kemičar (Osijek), uredio je u koautorstvu Facta montenegrina, br. 4 (tematski), Zagreb, 1995 (Za novi pristup Njegoševe Luče mikrokozma (1845) – 150 godina njene univerzalnosti) i Facta montenegrina, br. 16 (tematski), 2000 (Peroj (1657) crnogorska enklava u Istri). Uredio je i časopis  Tabula, br 2 u kojem su objavljeni rezultati IV. međunarodnog znanstvenog skupa Jezici I culture u doticajima : Peroj / Istra u prošlosti i sadašnjosti, Filozofski fakultet u Puli, 1999/2000. 

Sada je član uredništava časopisa:

Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja (Filozofski fakultet, Osijek) i međunarodnog časopisa Lingua Montenegrina : časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja (Institut za crnogorski jezik i književnost i FCJK) u Podgorici/Cetinju. 

Zastupljen je kao kulturni, prosvjetni i naučni radnik u sljedećim posebnim edicijama:

  1. Prilozi za leksikon crnogorske kulture, ur. Nikola Racković, Cetinje, 1987, 141-142.

  2. Hrvatski leksikon, ur. dr. Antun Vujić, II. svezak, L – Ž, Naklada leksikon d. o. o., Zagreb, 1997, 174.

  3. Leksikon pisaca Jugoslavije, IV. tom, M – NJ, Matica srpska, Novi Sad, 1997, 687 – 688.

  4. Osijek i okolica, ilustrativna monografija, “Riječ”, Osijek – Vinkovci, 1998, 146.

  5. Leksikon članova Društva hrvatskih književnika (Ususret stogodišnjici Društva 1900 – 2000.), “Riječ”, Vinkovci, 1999, 212 – 213.

  6. Who’s Who at the university of Josip Juraj Strossmayer in Osijek, Osijek 2002, 124.

  7. Monografija Pedagoškog fakulteta (1977-2002), Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek, 2002, 43 – 44.

  8. Helena Sablić Tomić / Goran Rem: Slavonski tekst hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2003, 552.

  9. Hrvatski osobnik, Lexicographic institute “M. Krleža”, Zagreb, 2003.

  10. Hrvatski thsaurus, Lexicographic institute “M. Krleža”, Zagreb, 2003.

  11. Enciklopedija crnogorskoga naroda, DANU, Podgorica (u pripremi).

  12. Nikola Racković, Leksikon crnogorske kulture, Podgorica, 2009.

  13. Ko je ko u dijaspori Crne Gore/nauka, Centar za dijasporu Crne Gore, Podgorica, 2013. 

Sudjelovao je kao mentor na izradama i obranama brojnih doktorskih disertacija i uvijek je išao u susret mladim ljudima / mladim naučnicima.

Školske 2006/07. prof. Nikčević je u okviru institucionalnoga projekta o Peroju utemeljio dopunsku “Perojsku školu” za đecu crnogorskog entiteta u RH koja je djelovala nekoliko godina i bila je smještena u Međunarodnom đečjem ljetovalištu u Puntiželi” (nadomak Peroja). Konstatirano je da je to bila “prva dopunska škola crnogorske đece na svijetu”. 

Uredio je i napisao tekstove u reprezentativnim katalozima izložbi: slikara-grafičara Stanka Grubača Dragulji Osijeka (Osijek, 1998) te akademskoga slikara Veselina Banjevića Mediteransko-koloristički simboli Veselina Banjevića – izložba koja je prezentirana u nokoliko gradova Hrvatske (Osijek, 1998, Pula, 2000, Rijeka 2002). U taj tematski okvir smještamo i izložbe akademskog slikara Miroljuba Pavlovića iz Novigrada istarskog, koji je nedavno preminuo.

Profesor Nikčević je član sljedećih institucija u Republici Hrvatskoj i inostranstvu:

– Društva Hrvatskih književnika

– Matice hrvatske

– Hrvatskoga filološkog društva

– Hrvatskoga društva folklorista (Sekcija za književnost)

– Društva hrvatskih sveučilišnih nastavnika

– Društva nezavisnih pisaca Crne Gore / Podgorica

– Društva estetičara i etičara Crne Gore

– Instituta za crnogorski jezik i književnost / Podgorica

– Bio je članom Matičnog odbora za filologiju (izbor sveučilišnih nastavnika

   u sva naučna zvanja) u Ministarstvu znanosti, prosvjete i sporta Republike

  Hrvatske (od 2010 – 2014).

– Redovni je član/akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti   (DANU).

– Godine 2016. izabran je za predsjednika Odbor za nauku i prosvjetu Svjetske dijaspore CG. 

Kad se sagleda u cjelini znanstveni opus Milorada Nikčevića, lako je uočljivo da je on po primarnim interesima i postignućima zapravo istoričar i teoretičar književnosti. Središnje mjesto u njegovim književnoistorijskim istraživanjima pripada crnogorskoj i hrvatskoj književnosti XIX i početka XX vijeka. Tematikom je Nikčević uglavnom orijentiran na crnogorsku književnost naznačenoga perioda, dok je pristupom materiji, načinom njezine obrade, u prvome redu, usmjeren na međuknjiževna prožimanja. Ogleda se to i u njegovoj doktorskoj disertaciji u kojoj je osvijetlio cio jedan nepoznati korpus literature i sagledao ga u kontekstu južnoslavenskih i evropskih literarnih tokova. Takva je, na koncu, i njegova kapitalna Istorija crnogorske književnosti od 1852. do 1918 (štampana 2012). I samo površnim pogledom na Nikčevićevu obimnu bibliografiju otkriva se njegova posebnost koja se očituje u identitetskim dvojnostima, višesmjernom sagledavanju činjenica i prekoračivanju granica: Hrvatski i crnogorski književni obzori: povijesni književno-kulturni kontekst (1995), Na civilizacijskim ishodištima: književni suodnosi i interferencije (1999), Komparativna filološka odmjeravanja (2006) itd., itd.

Docent dr. sci Jakov Sabljić

 

 

 

Tagovi: , , , , , , , , ,

 

Bez komentara

Budite prvi.

Poruka


 

 
 

Advertisement

Advertisement

Kalendar

October 2017
M T W T F S S
« Sep    
 1
2345678
9101112131415
16171819202122
23242526272829
3031