Barski ljetopis – Izvedena predstava „Ana Karenjina“


Poznato djelo „Ana Karenjina“ Lava Nikolajeviča Tolstoja zahvaljujući Dramskom studiju Prazan prostor i Kraljevskom pozorištu Zetski dom sinoć je na Barskom ljetopisu imao potpuno drugačije čitanje.

Iako je riječ o djelu nastalom 1870. godine koje je doživjelo mnoge pozorišne i filmske adaptacije, ova priča koju pričaju glumci Sanja Vujisić, Pavle Prelević i Aleksandar Gavranić uz pomoć Ilije Gajevića i Hanje Rastoder upješno koketira sa modernim vremenom.

Glumci su u projektu, koji sa dvije pauze traje četiri i po sata, pokazali veliku moć transformacije, jer svako od njih igra po nekoliko likova, dok je publika na Sceni u Starom Baru strpljivo ispratila svaki detalj. Tako je Sanja Vujisić dočarala Anu Karenjinu, ali i Doli Oblonsku i Kiti Ščerbacku, dok je njen kolega Pavle Prelević bio zadužen da utjelotvori Vronskog, Stive Oblonskog, kao i manje likove iz romana.

Ništa manje važan zadatak nije imao Aleksandar Gavranić koji je bio narator, ali i igrao Ljevina.

Interesantno je da su u ovoj predstavi svi koji su radili na njoj imali svoj zadatak, pa je Gajević pored toga što je radio muziku za istu svirao dionicu na basu koja je predstavljala Aleksija Aleksandroviča Karenjina, Aninog supruga, dok je Hanja Rastoder koja je asistentkinja reditelja na ovom projektu pokazala da ima potencijala za glumu igrajući Varenjku, ali i za pjevanje. Mini uloge imali su i režiser Mirko Radonjić i producentkinja Marija Backović.

„Umjetničke aktivnosti u Crnoj Gori generalno još uvijek u najvećoj mjeri karakteriše tradicionalan pristup, uz minimalno interdisciplinarnog eksperimentisanja i društvenog angažovanja. Pozorište ne može biti samo odmor i zabava, nego i način da počnete da razmišljate o nekim stvarima. Budućnost pozorišta leži upravo u toj alternativnoj, nezavisnoj sceni“, smatra Milija Šćepanović selektor pozorišnog programa Barskog ljetopisa.

On smatra da je suštinski veoma siromašna produkcija nezavisne pozorišne scene, u najvećem broju slučajeva skromna i u pogledu umjetničkih dometa.

„Od malog broja reditelja koji stvaraju u Crnoj Gori, trenutno umjetnički najznačajniji je Mirko Radonjić, čije su ranije predstave ‘Sobe’ i ‘Sin’ obilježile prethodne pozorišne sezone bitnošću tema i maštovitošću scenskog jezika. Upravo ‘Ana Karenjina’, Mirkova najnovija predstava nastavlja u tom smjeru“, naglašava Šćepanović.

Večeras će u sklopu Barskog ljetopisa ispred Dvorca kralja Nikole biti predstavljena knjiga „Drame – porodični ciklus“ Aleksandra Radunovića Popaja. Ovo će ujedno biti posljednja promocija u okviru ovogodišnjeg književnog programa Barskog ljetopisa čiji je selektor Stefan Bošković. Knjiga je objavljena u izdanju kuće „Fokalizator“, a u njoj se nalaze nagrađivani i postavljani dramski tekstovi: „Leptir“, „Istraga“ i „Noć“.

„Leptir“ je dobio nagradu za najbolji dramski tekst na prvom MIT festivalu, u organizaciji Kraljevskog  pozorišta Zetski dom sa Cetinja. U aprilu 2016. godine u produkciji  Zetskog doma, Andraš Urban  je režirao ovu predstavu.

Isti tekst je postavljen i u Narodnom pozorištu u Sarajevu u februaru 2017. godine u režiji Emira Kapetanovića.

U oktobru 2017. na  Bijenalu crnogorskog teatra komad „Leptir“ dobija šest nagrada stručnog žirija od kojih Radunović dobija nagrade za najbolji dramski tekst i za autorsku muziku iz istoimene predstave.

Dramski tekst „Istraga“ je na konkursu CNP-a za najbolji dramski tekst 2014. godine, od strane stručnog žirija preporučen za postavljanje na scenu.

Komad „Istraga“ je početkom marta 2017. godine postavljen u CNP-u, u režiji Stefana Sablića.

Dramski tekst  „Noć“ je na konkursu Europlays proglašen za jedan od tri najbolja teksta koji se bave tradicijom i sva tri su predviđena za postavljanje na scenu. Premijera ovog komada u režiji Andreja Cvetanovskog, u produkciji Zetskog doma sa Cetinja održana je  u septembru  2017. godine.

Promocija počinje u 21 sat, a moderatorka je Dragana Erjavšek.


Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


one × 5 =