Božidar Proročić – Mirsad Rastoder Bihorac kosmopolitskog duha


Crna Gora je uvjek imala one posebne stvaraoce i pregaoce koji su sebe, svoj život inetelektualne domete utkali u najljepše tokove savremene Crnogorske kulturne scene. Mirsad Rastoder je rođen 1957 u uglednoj porodici, koja je kroz svoju istoriju dugog postojanja dala veliki broj intelektualaca koje je put vodio od rodnog Bihora do dalekih zemalja Zapadne Evrope. Mirsad Rastoder završio je Pravni fakultet u tadašnjem Titogradu. Život ovog Bihorca je isprepletan i duboko vezan za sudbinu njegovog rodnog Bihora, i da nema ovakvih ljudi Crna Gora nebi bila tako lijepa i tako bogata u kulturološkom smislu i pogledu.

Mirsad Rastoder, Hadžem Hajdarević, Božidar Proročić i Edin Smailović

Od svoje rane mladosti Mirsad Rastoder je posvćen kulturi, postao je glumac amater ,,Dodesta” koji je 70 i 80 godina prošlog vijeka bio kultna scena festivala alternativnog stvaralaštva u sklopu KIC-a. Tada je i dobio priznanje za najboljeg amaterskog glumca Jugoslavije. Njegova dikcija, stav, autentičnost izraza, lična karakterna crta postali su prepoznatljiva imidž njegove ličnosti. Više od tri decenije radi u Radiju Crne Gore đe je bio dugogodišni urednik jutarnjeg programa radija ali i jedno od prepoznatljivih imena crnogorske medisjske scene koji je svojom profesionalnošću odnosom i stavom i u mnogim teškim (ratnim) godinama čuvao ime i ugled te institucije. U Radio Crne Gore prošao je sve dužnosti od novinara do urednika suočavajući se sa mnogim izazovima medijske struke, đe je njegovo ime blilo i ostalo sinonim one ljepše građanske i časne Crne Gore.

Želeći da očuva duh, integritet, autentičnost svoga rodnog Bihora ali i da vrati makar privremeno svoje Bihorce iz daleke dijaspore razasute širom svijeta Mirsad Rastoder je 2007 godine pokrenuo festival ,,Zavičajne staze” čija je tematika zasnovana na pričama i posvećenosti Bihoru njegovim običajima ,,malim” i ,, velikim ” ljudima zbog kojih je i pero slavnog Ćamila Sijarića bilo poznato na EX-YU prostorima. Festival je afirmisao i ugostio veliki broj stvaraoca ne samo sa EX-Yu prostora već i onih koji žive širom svijeta. Nadčovječanskim naporima Mirsada Rastodera koji godinama ulaže ovaj poslenik kulture da sačuva ,,uspomene starog Bihora” ovaj festival postao je prepoznatljivo mjesto okuplljanja istaknutih stvaraoca i kulturnih pregaoca. Mirsad je posebno uložio svoj napor da zajedno sa zavičajnim klubom ,,Bihor” Faizom Softićem ali i svim drugim iseljenicima i poslenicima kulture Luksemburga sačuva i oplemeni na najljepši način Bošnjačku dijasporu ali i da razvije saradnju sa pripadnicima drugih manjiskih naroda, Rastoder je bio i ostao oanj čvrsti temelj ona jaka autentična spona kosmopolitskog duha uvjek spremna da promoviše i afirmiše mlade umjetnike, pisce, pjesnike, glumce, slikare, i da ih podstakne i podrži na njihovom putu. Uvjek je to radio i još uvjek radi sa puno elana i požrtvovanosti.

Rastoderova javna riječ čula se često puta u odbrani najvećih vrijednosti ljudskog dostojanstva. Kada su Bošnjaci bili žrtve bezumne politike, ratova, progona, otimanja iz voza u Štrpcima, Srebrenice ali i Srđana Aleksiću kao svijetlog primjera ljudi u vremenu zla. Njegova riječ se čula i odbrani i kritici (novinarske) profesije od neprofesionalizma, šunda i kiča i amaterstva. Njegov lični stav je uvjek pronaći ono dobro u ljudima i to je njegov moralni kodeks koji ga krasi i čini po mnogo čemu specifičnim.

Želeći da doprinese jačem razvoju i uticaju na Crnogorsku kulturnu scenu godine 2019 pokreće luksuzni kulturni magazin ,,Kazivart”, koji predstavlja izuzetno dobro osmišljen časopis sa brojim rubrikama u kojima su, zastupljeni poznati kulturni stvaraoci i pisci, pjesnici, esejisti, likovni umjetnici, ali i oni čije vrijeme tek dolazi. Kazivart na najljepši način otvara multikulturni dijalog, povezivanja – prožimanja kulture Bošnjaka-Muslimana u Crnoj Gori sa drugima narodima koji svojim kvalitetom podstiče značajnu vrijednost, a zajedno i prema kulturama u okruženju. Časopis fokusira teme iz kulture, ne samo u Crnoj Gori nego i van njenih granica i time stimuliše interkulturalni dijalog.

Njegov kulturni angažman posebno je dao svoj veliki i nesebični doprinos u književnoj, i pozorišnoj kritici, inervjuima istakao se i kao režiser mnogobrojnih pozorišnih predstava ali i radio drama kao posebe forme koja je godinama krasila Radio Crne Gore i na čijim su talasima ali i u arhivama ostala sačuvana neka od najboljih ostvarenja iz ove oblasti. Režirajući radio drame Mirsad Rastoder je podsjetio na neprolaznost ovog žanra i u eri XXI vijeka. Rastoder je posebno zaslužan na očuvanju kulturno književnog stvaralaštva jedinstvenog Ćamila Sijarića koja je prezentovana i u radio drami ,,Dobra voda” Ta esencija i crta Mirsada Rastodera negov autentičnost u ,,borbi” očuvana vlastitog ali i Bihorskog kulturnog identiteta i integriteta stavlja ga na najviši pijedastal u Crnoj Gori. ,,Teško” je biti Mirsad Rastoder i sa toliko posvećenosti i entuzijazma svaki novi dan započeti sa istim žarom i željom da se i Crna Gora i njegov Bihor učini i ljepšim i boljim na Crnogorskoj i medijskoj i kulturnoj sceni. Rastoder je među rijetkim a mogu slobodno reći (jedisntvenim) primjerima insana čiji kosmopolitski duh  je davno prešao sve ,,granice” njegove vanvremenske ličnosti koja ga krasi. Veoma mali broj kulturnih stvaraoca uspije da prikupi smjelost, hrabrost i umijeće da mijenja i širi granice kulture. Tako istaknuti pojedinci poput Rastodrera predstavljaju elitu svog (Bošnjačkog) naroda ali u isti mah pripadaju i svim drugima. Od kreativne snage, Mirsada Rastodera njegovog umijeća i spremnosti žrtve koju je on za sada nesebično dao zavisi, da li će narod kome pripada da prepušti svoj identitet sudbini ,,novog vremena” i djelovanja istorijskih ili (ne)prirodnih okolnosti, ili će u svoj identitet njegov narod da ugradi slobodarske i stvaralačke odrednice jednog od najljepših dragulja koju čine Bošnjaci u Crnu Goru. Pojedinci poput Mirsada Rastodera, su istinska elita svog naroda i predstavljaju dragocjenu društvenu cjelinu potvrđujući se  kao aktivni inspitrator i pokretač duhovne energije naroda i stvaraoca.

Šarl de Gol je jedne prilike izjavio: ,,Ništa veliko neće biti postignuto bez velikih ljudi, a čovjek može biti veliki samo ukoliko je odlučan da to i postane.” Mirsad Rastoder je sebe odavno utkao u najljepše vrijednosti kosmopolitske Crne Gore, jer zbog ovakvih ljudi ona bude i toliko lijepa.


Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


sixteen + 15 =