Budva – Vajarska kolonija – Rajko Sušić i Marko Petrović Njegoš

 

Recepcija Slovenske plaze

 
 
 

Budva – Vajarska kolonija –
Rajko Sušić i Marko Petrović Njegoš

 Doprinos razvoju kulturnog turizma

 
 

Turizam je veoma značajna privredna grana mnogih zemalja, a u Crnoj Gori jedna od prioritetnih. Prirodno je da se u takvim okolnostima traže putevi kako da određena destinacija ili region bude konkurentan, odnosno kako da se ponudi što bolji turistički proizvod.  U tom pravcu, mnoge zemlje ulažu značajna sredstva u istraživanja interesovanja potencijalnih turista. Rezultati istraživanja nedvosmisleno pokazuju da se iz godine u godinu povećava broj turista koji posjećuju određene destinacije, motivisani željom da upoznaju kulturu određenog naroda, odnosno određene regije.  Iz tih razloga, kao sastavni dio turističke ponude sve je prisutniji kulturni turizam.

Slovenska plaza - 1Više se ne postavlja pitanje da li je kulturni turizam značajan i potreban u ukupnoj turističkoj ponudi, već šta je to što se pod tim pojmom može ponuditi, a što će u konačnom doprinijeti boljoj varolizaciji turističke ponude.  Kulturni turizam je veoma širok pojam i u tom pravcu pitanja je zaista puno. Jedno od njih je i da li je to samo baština, značajne građevine, sačuvani eksponati u muzejima i galerijama ili u Slovenska plaza - 2sadašnjem vremenu, lokalne zajednice, turističke organizacije, institucije kulture, turistička preduzeća, udruženja umjetnika i sl. mogu bitnije uticati da se određena destinacija učini poželjnom za sve veći broj turista koji će je posjećivati upravo zbog upoznavanja njene kulture.

Veoma pozitivan primjer i u neku ruku najbolji odgovor na gore postavljeno pitanje je projekat, koji je od 20. maja do 20. juna realizovan u Budvi. U organizaciji Novinsko izdavačkog preduzeća (NIP) ART-PRESS iz Budve i Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera, u Turističkom naselju (TN) Slovenska plaža u Budvi, u ovom periodu odvijala se Vajarska kolonija.  U koloniji su stvarali skulpture, poznati crnogorski akademski vajari Rajko Sušić i Marko Petrović-Njegoš iz Nikšića.  Radi se o izradi i postavljanju prostornih skulptura u kamenu i metalu većih dimenzija.

Inicijator i menadžer ove kulturne i turističke manifestacije je Ranko Pavićević, novinar i publicista iz Budve. U dužem periodu, između ostalih aktivnosti, jako je naglašen angažman gospodina Pavićevića upravo u onom dijelu đe se na najbolji način uspostavlja veza između turizma i kulture. Brojni strani i domaći gosti, posjetioci hotela u Budvi kao i stanovnici Budve, prethodnih godina bili su svjedoci na desetine likovnih izložbi i kolonija koje je on organizovao. Shvatajući značaj umjetnosti kao uslov kvalitetne turističke ponude, pojedini hoteli su kroz organizovanje ovakvih i sličnih kulturnih manifestacija, stvorili veoma vrijedne umjetničke zbirke i na zadovoljstvo svojih gostiju predstavljaju svojevrsne umjetničke galerije.

 

Ranko Pavićević

 

U razgovoru sa Rankom Pavićevićem, saznali smo da je i pored bogatog iskustva u organizovanju likovnih i uopšte kulturnih manifestacija, ovo prvi put ne samo za njega, nego uopšte i za Budvu, da se organizuje Vajarska kolonija ovog tipa.

Ovako zahtjevan projekat naravno ne bi bilo moguće realizovati bez podrške Hotelske grupe Budvanska rivijera, koja je i prethodnih godina pokazala veliko razumijevanje i dala potreban značaj organizovanju sličnih kulturnih manifestacija. Ranko Pavićević nam je kazao da posebnu draž ovom projektu daje to što su odabrani radovi vezani za istoriju, kulturu i turizam. To je veoma značajno i za turiste i za stanovništvo Budve.

Naravno, prava vrijednost nečega što čini kulturni turizam je upravo u tome da ono nema određena ograničenja, odnosno da nije samo usmjereno ka turistima, već i ka lokalnom stanovništvu. Tako se i stanovništvo edukuje, sazrijeva i shvata potrebu i prednosti kulturnih dobara u cilju razvoja turizma. Ponavljanjem ovakvih projekata to postaje dio opšte kulturne klime određene destinacije ili regiona.

Prava vrijednost ovog projekta će se viđeti kada ove izvanredne skulpture zasijaju u punom sjaju na predivnim zelenim površinama Slovenske plaže ili drugim lokacijama u okviru Hotelske grupe Budvanska rivijera.

 

Slovenska plaza - 3

Slovenska plaza - 4

 

Tokom trajanja Vajarske kolonije, redovno smo obilazili prostor na kojem su stvarali umjetnici Rajko Sušić i Marko Petrović Njegoš. Pomalo nestrpljivo, možda i više nego sami umjetnici, iščekivali smo trenutak kad će veliki kameni blokovi poprimiti makar i onu početnu grubu formu iz koje bi se moglo naslutiti kako će izgledati buduće skulpture. Nerijetko, svraćali smo i u kasnim večernjim satima, kad utihne rad brusilica i udari čekića, a umjetnici pođu na odmor, očekujući nove promjene i diveći se već urađenom. U tim obilascima nijesmo bili sami, jer je lokacija na kojoj su stvarali umjetnici bila na takvoj poziciji koja je omogućavala da veliki broj gostiju svakodnevno prati rad i nastajanje umjetničkih djela.

 

Turisti - 1

Turisti - 2

 

 

RAJKO SUŠIĆ

Rajko Sušić - 1Rođen u Nikšiću, 1971. godine. Diplomirao i magistrirao slikarstvo nа Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora Pavla Pejovića. Izlagao je na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama u zemlji i inostranstvu.

Born in Niksic (1971). Graduated from the Faculty of Fine Arts in Cetinje, the Department of Sculpture, under professor Pavle Pajovic, where he earned his MA degree. He had numerous individual exhibitions and participated in many group exhibitions in country and abroad.

Address: Jakova Ostojića 22/9, Niksic, Montenegro

Contact:

tel. +382 67 504 533

e-mail: susic@t-com.me

 

MARKO PETROVIĆ NJEGOŠ

Marko Petrović Njegoš - 1Rođen u Nikšiću 1980. godine. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti па Cetinju, odsjek vajarstvo, u klasi profesora Predraga Milačića. Član je ULUCG-a. Izlagao na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu.

Born in Niksic, in 1980. Graduated from the Faculty of Rne Arts, Department of Sculpture, under professor Predrag Milacic. A member of the Association of Fine Artists of Montenegro. Exhibited works in numerous solo and group exhibitions in country and abroad.

Address: Mušovina bb, Nikšić, Montenegro

Contact:

tel. +382 40 215 394; +382 69 496 771

e-mail: mpnjegos@gmail.com

 

Slovenska plaza - 5

 

Tokom naših posjeta umjetnicima, razgovarali smo sa njima o raznim temama koje su vezane za njihovo umjetničko stvaralaštvo. Vodili smo računa da previše ne ometamo njihov rad, jer su često bili prekidani interesovanjem mnogih medija koji su kao i mi željeli da zabilježe ono što oni rade. Pored velikog posla koji je stajao pred njima i stalnog ometanja medija, pokazali su veliko razumijevanje za naše, kao i interesovanje značajnog broja gostiju i građana Budve.

Rajko Sušić - 2U tim razgovorima bilo je priče i o istorijatu vajarstva u Crnoj Gori, kao i o značajnim crnogorskim vajarima iz tog perioda. To je tema koja zaslužuje posebnu pažnju i za neku je drugu priliku, a ovđe smo ipak prioritet dali njihovom radu u ovoj koloniji, idejama za skulpture, uslovima rada, uticaju kulture na turizam, a dodirnuli smo i opšte uslove rada vajara u Crnoj Gori.

Rajko Sušić - 3Svaka priča o Budvi ostaje nedorečena bez Kadma i Harmonije. Sasvim je prirodno ne samo da ih ima u svakoj priči o Budvi, već da ona sa njima počinje. To je po riječima Marka Petrovića Njegoša bio jedan od osnovnih motiva da se opredijeli za izradu skulpture sa likovima ove dvije mitske ličnosti. Istražujući ovu temu, kako ističe Marko Petrović Njegoš, došao je, do moglo bi se reći nevjerovatnog podatka, da u gradu koji je 2500 godina star, nema nijednog spomenika Kadmu i Harmoniji, iako je istorija i kultura Budve nerazdvojivo vezana za ove ličnosti. Ovakvo saznanje, kaže Marko, još više ga je učvrstilo u svojoj namjeri da na budućoj skulpturi budu baš ove dvije ličnosti.

Budva kao izrazito turistička destinacija, grad koji je ne slučajno nazvan metropolom turizma, grad u kojem se broj stanovnika u ljetnjem periodu poveća nekoliko puta, grad u kojem dolaze gosti sa svih strana svijeta, dao je ideju Rajku Sušiću da njegova skulptura bude u obliku laste. Skulptura laste, kako je naglasio Rajko asocira na turiste koji dolaze i odlaze, ali i na goste koji bi i naredno ljeto trebalo da se vrate na ovu turističku destinaciju.

 

Rajko i Marko

 

Nakon ovih ideja, prepuštili smo se maštanju o tome kako bi dobro bilo da se skulpture Kadma i Harmonije, laste kao i drugih sličnih skulptura iz bogate istorije i kulture Budve, kao i iz njenog svakodnevnog života u dogledno vrijeme nađu ispred Starog grada, ulaza u Budvu na nekoj budućoj zaobilaznici, raskrsnici na Zavali, u turističkim kompleksima i na drugim lokacijama. Možda i nije potrebno toliko mnogo, možda najviše želje, nerv za kulturu, osjećaj šta vrijeme donosi i upornost, pa da ova maštanja postanu realnost.

 

Kameni blok za skulpturu

 

Sljedeće pitanje, moglo bi se reći klasika, ali neophodna klasika za rad umjetnika je, kako su zadovoljni uslovima rada u TN Slovenska plaža u Budvi. Kako je već napomenuto ovakva Vajarska kolonija je novost za sve i organizatora i domaćina i umjetnike. U takvim uslovima trebalo je mnogo toga riješiti u startu i u hodu i to veoma brzo. Uzimajući u obzir navedeno, umjetnici su se jako pohvalno izrazili na uslove rada i boravka u TN Slovenska plaža. Posebno ističu veoma gostoljubivo osoblje Slovenske plaže koje je uvijek bilo spremno da pomogne ako se za tim ukaže potreba.

Marko Petrović Njegoš - 3Riječi hvale uputili su i na račun inicijatora i menadžera ove kulturne i turističke manifestacije Ranka Pavićevića, sa kojim su tokom mjesec dana rada imali veoma korektnu i kvalitetnu saradnju.

Marko Petrović Njegoš - 2Interesovalo nas je kakav je pogled umjetnika na odnos kulture i turizma i u kakvoj situaciji se po njihovom mišljenju nalazi Crna Gora u odnosu na druge razvijene turističke destinacije. Po njihovom mišljenju kultura i turizam su neodvojivi na što jasno ukazuju zemlje koje imaju veoma veliku posjetu, a ne izlaze na more. Razlog tako velike posjete je upravo bogato kulturno nasljeđe. Na drugoj strani i primorske zemlje koje su u turističkom pogledu direktni konkurenti Crnoj Gori, kao što su Grčka, Italija, Španija i sl. imaju znatno bogatiju kulturnu tradiciju. Zbog tih prednosti koje posjeduju druge zemlje, kažu umjetnici, treba organizovati ovakve kulturno turističke manifestacija u kojima bi se stvarala umjetnička djela koja bi trajno oplemenila određeni hotelski kompleks, grad ili region. Na taj način bi se znatno uticalo na kvalitet turističke ponude. To bi sigurno motivisalo goste da se ponovo vraćaju u isti grad, mjesto, hotel. Nakon stvaranja uslova da neka destinacija bude prepoznata kao mjesto đe stanuje kultura, realno je očekivati da će ona biti poželjna za goste. Dodatna valorizacija tih potencijala može se ostvariti kroz ponudu kvalitetnim inostranim gostima da u pred i pod sezoni uz odmor pohađaju i određene vidove vajarskih i slikarskih radionica.

 

Rajko i Marko - 2

Rajko i Marko - 3.1

 

Nekoliko kišnih dana u toku Vajarske kolonije ometali su rad umjetnika i dovodili u pitanje završetak skulptura u predviđenom roku. To su oni dani kad su umjetnici silom prilika morali da odmaraju od rada, ali ne i od nas znatiželjnih koji smo ove prilike koristili za razgovor i dodatne teme. Materijala za priču nije nedostajalo, a ovom prilikom još samo o uslovima rada vajara i ostalih umjetnika u Crnoj Gori. Đe se to može bolje saznati nego što bi se reklo iz prve ruke. Dvojica umjetnika su jedinstveni u stavu da je za kvalitetan stvaralački rad neophodno obezbijediti određene uslove, bez obzira o kojoj se vrsti umjetnosti radi. Oblast vajarstva, kako su naglasili je znatno zahtjevnija od drugih, zbog korišćenja specifičnih mašina, buke, prašine i sl. U tom pogledu za njihov rad je neophodan veći i izolovan prostor. Tu su i problemi sa nabavkom kvalitetnog materijala za rad, a kasnije i sa organizovanjem izložbi posebno kad su radovi većih dimenzija. Najčešće, potrebne uslove za rad u vidu ateljea, studija, većih izolovanih prostora i slično, umjetnici nijesu u mogućnosti da sami obezbijede.

 

Rajko i Marko - 4

Rajko Sušić - 4

Marko Petrović Njegoš - 4

 

Očigledno da je neophodno obezbijediti dosta toga, ili kako bi rekli složiti dosta kockica kako bi se stvorili optimalni uslovi za rad. Pitali smo ih šta im onda najteže pada u njihovom radu. Dobili smo brz i kratak odgovor – nerad. To je stanje koje najčešće nastaje mimo njihove volje, a vezano je ili za nedostatak kvalitetnog materijala, prekid zbog buke koju stvara njihov rad u sredini u kojoj žive i rade, vremenskih uslova zbog rada na otvorenom i sl. Da, zaista vrlo je teško zamisliti stanje u kojem se nalaze umjetnici koji su puni stvaralačke energije a nemaju mogućnost da rade.

 

Rajko i Marko - 5

Rajko Sušić - 5

Marko Petrović Njegoš - 5

 

Iz svega gore navedenog, nameće se zaključak da je umjetnicima za uspješan rad neophodna pomoć u obezbjeđenju potrebnih uslova. Koliko će daroviti umjetnici postići ne zavisi samo od njih već i od društva koje mora naći način kako da im pomogne, kako bi zajednički stvorili neophodne uslove da njihov rad i talenat dođu do punog izražaja. Kroz svoj umjetnički iskaz oni će to na najbolji mogući način vratiti i prezentovati, sebe, sredinu u kojoj žive, državu, region.

 

Rajko Susic - Lasta 1

Marko Petrovic Njegos - Kadmo i Harmonija 1

 

Potpuno se slažemo da je svim umjetnicima neophodno pomoći da obezbijede određene uslove za rad. Zbog svojih specifičnosti, mislimo da bi vajari ipak trebali biti makar za nijansu ispred. Umjetnik treba da stvara kad ima želju i stvaralački nagon a ne da svoj rad upravlja prema tome da li komšije odmaraju ili ne. Umjetnici iz drugih oblasti u nuždi, mada ih u takvu poziciju nikad ne treba dovesti, mogu uzeti npr. štafelaj pod ruku pa u dnevnu sobu. Od vajara koji rade sa skulpturama teškim i po nekoliko tona teško da se to može očekivati.

 

Marko Petrovic Njegos - Kadmo i Harmonija 2

Marko Petrovic Njegos - Kadmo i Harmonija 3

Rajko Susic - Lasta 2

Rajko Susic - Lasta 3

 

Rajku Sušiću i Marku Petroviću Njegošu kao i svim darovitim crnogorskim umjetnicima želimo još puno umjetničkih radova koji će nastati u ovakvim i sličnim kolonijama, uz razumijevanje i podršku kvalitetnih domaćina kakva je u ovom slučaju bila Hotelska grupa Budvanska rivijera i uz dobru organizaciju kakvu je u ovoj koloniji pokazalo preduzeće ART-PRESS iz Budve, sa menadžerom manifestacije Rankom Pavićevićem.

 

Rajko Sušić - 6

Marko Petrović Njegoš - 6

Rajko Marko i Ranko - 1

Rajko Marko i Ranko - 2

Kombinacija radova - 600

 

VIDEO ZAPIS SA VAJARSKE KOLONIJE

 

 Fotografije korišćene u prilogu:

Arhiva Montenegrina.net i Butua.com – 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10, 11, 27,28,29, 30, 31,32,33,34,35,36,37

Arhiva Rajka Sušića – 12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26