Cetinje: Otvorena izložba “Na Strani pravde i slobode – Legat Veljka Vlahovića“

 

19. jul 2018.

Večeras je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miograd Dado Đurić” po prvi put izložena zaostavština crnogorskog i jugoslovenskog velikana XX vijeka, narodnog heroja, Veljka Vlahovića.     

Izloženi legat, koji od 1975. godine pripada Istorijskom muzeju, predstavlja Veljkov životni put od Trmanja u Rovcima, Beograda i borbe za studentska prava, španskih barikada i borbe protiv fašizma, preko ratnih, moskovskih dana ”Slobodne Jugoslavije” i borbe za istinu o Narodnooslobilačkom ratu, do Beograda i cijelog svijeta.

Izložba je koncipirana hronološki, a strukturirana tematski, iz dva dijela: biografsko-istorijskog i umjetničkog, pa će publika do 10. septembra imati priliku da vidi veliki broj fotografija, arhivske građe, privatnih predmeta iz Veljkovog života, političkog i državničkog djelovanja, koji nas podsjećaju na to kakav je čovjek, mislilac, iskreni borac za ideale, Veljko Vlahović bio  – poručuju iz Narodnog muzeja Crne Gore. 

Na otvaranju izložbe su govorile dr Anastazija Miranović, direktorica Narodnog muzeja i Ljiljana Karadžić, rukovoditeljka Istorijskog muzeja.

Izložbu je otvorila direktorica Narodnog muzeja, Anastazija Miranović, rekavši da smo, skloni mitomanstvu i zaboravljanju, sami krivi, što se sporadično i rijetko, samo za praznične dane i jubiljeje osvrćemo na univerzalne vrijednosti, antifašističke, slobodarske Crne Gore, koju nikada i niko nije u njenom totilatarnom fenomenološkom bistvu osvojio.

„Upravo zarad tih malih/velikih ličnih borbi i sloboda, radi baštinjenja antifašističkih, slobodarskih vrijednosti, moramo svi čuvati kao najveću svetinju Veljkovu Crnu Goru.  Narodoni muzej Crne Gore će sigurno i nadalje biti sudionik tih procesa, jer sloboda je krucijalni identitet Crne Gore“ – kazala je direktorica muzeja. 

U postavci su, kroz dvije cjeline, premijerno predstavljeni i Veljkovi crteži sa poklonjenim umjetničkim djelima od kojih je formirana nesvakidašnja kolekcija.          

Ono što posebno otopljava pogled na zbirku koja je u fenomenološkom smislu totalitet u malom su posvete darodavaca koje su srdačni iskazi poštovanja i ljubavi prema istinskom revolucionaru. Vrlo heterogena po kvalitetu radova i sadržaju, od amaterskih crteža do djela etabliranih jugoslovenskih i internacionalnih umjetnika iz zemalja Trećeg svijeta, ova kolekcija se može shvatiti i kao paradigma složenog vremena u kome je umjetnost bila odraz specifičnog kulturološkog i politiko-ideološkog modela koji je bio dominantan u Jugoslaviji.“ – izjavila je rukovoditeljka Istorijskog muzeja, Ljiljana Karadžić.  

Autorke izložbe su istoričarka umjetnosti, Ljiljana Karadžić i istoričarka, Božena Milić. Izložba će biti otvorena do 10. septembra.