Crnogorsko-hrvatski kulturni dodiri: nacionalne manjine kao most saradnje i povezivanja


U subotu (22.01.2022.), u hotelu Hilton, u Podgorici, u organizaciji Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, održan je Okrugli sto na temu: „Crnogorsko-hrvatski kulturni dodiri: nacionalne manjine kao most saradnje i povezivanja“. Uprava za saradnju sa dijasporom – iseljenicima bila je domaćin i moderator ovog Okruglog stola.

Učesnici Okruglog stola bili su, kako pripadnici crnogorske i hrvatske nacionalne zajednice u Hrvatskoj, odnosno Crnoj Gori, tako i nezavisni hrvatski i crnogorski intelektualci, tj. kulturni radnici, umjetnici iz različitih oblasti, naučnici, teoretičari, istoričari umjetnosti, filozofi i sociolozi. Oni su u svojim izlaganjima obrađivali po jedan značajan segment vezan za crnogorske iseljenike i crnogorsku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj i dali su svoj doprinos funkcionisanju Crnogorske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Hrvatske nacionalne zajednice u Crnoj Gori, koje predstavljaju most saradnje i prijateljstva između dvije zemlje.

Svojim prisustvom i diskusijom konferenciji su dali svoj doprinos visoki diplomatski predstavnici obje države koji su sa svog diplomatskog aspekta ukazali na potrebu jačanja i nastavka dobrosusjedske saradnje.

Uvodni i pozdravni govor imao je ministar vanjskih poslova Crne Gore, Đorđe Radulović, koji je istakao svoja očekivanja od ovakvog projekta, koja se odnose na to da konferencija treba da bude u funkciji prenošenja stečenih znanja i iskustava, kulturne razmjene i vizije, zajedničkog djelovanja istaknutih predstavnika dvije nacionalne zajednice, hrvatske i crnogorske. Okupljanje na jednom mjestu velikog broja stručnjaka i aktivista iz raznih oblasti kulture koji vode zajedničkom cilju, još jačem zbližavanju i uvažavanju naše manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Crnoj Gori, a sve u cilju unapređenja zajedničkog života, povećanja kvaliteta života i konačno, obezbjeđenja dugoročnog mira i povjerenja na ovim, često nestabilnim regionalnim prostorima.

Svoje izlaganje imao je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, dr sc. Gordan Grlić Radman, koji je pozdravio prisutne putem video poziva i u svom izlaganju naglasio da je Crna Gora na pravom putu da u različitostima vidi svoju snagu i vrijednost i da kulturnu baštinu Hrvata Boke Kotorske vidi kao vrijedan doprinos svojoj sveukupnoj kulturi, priznajući njenu nacionalnu, hrvatsku odrednicu. Takođe je istakao nastavak zalaganja za uvrštavanje bitnih elemenata hrvatske baštine u crnogorski obrazovni sistem kako bi se hrvatska baština sačuvala od prisvajanja i brisanja.

Direktor Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, mr Seid Hadžić, u svom obraćanju zahvalio se prisutnim gostima na odazivu, predstavio projekat formiranja naučnog kluba dijaspore i osvrnuo se na pitanja manjina.

,,Neophodnost kontinuiranog procesa obavezuje nas da u saradnji sa MVP-om ali i sa drugim ministarstvima, naučnim, obrazovnim i kulturnim institucijama formiramo NAUČNI KLUB DIJASPORE kojeg smo zamislili kao zborno tijelo koje će imati ulogu medijacije i afirmacije ideja i projekata vas koji prisustvujete ovom skupu ali svih onih koji danas nisu sa nama a promovišu slične ili iste ideje bez obzira kojem narodu pripadali i u kojoj državi živjeli,” istakao je Hadžić.

NAUČNI KLUB DIJASPORE ima za cilj okupiti naučne radnike iz cijelog svijeta a koji imaju porijeklo iz Crne Gore kao i njihove prijatelje i saradnike koji će u skladu sa potrebama i mogućnostima formirati usko specijalizovane grupe i koji će u konačnici pružati savjetodavnu i stručnu podršku institucijama i pojedincima u Crnoj Gori. Podrška je zamišljena u pogledu unapređenja rada ovdašnjih naučnih i obrazovnih institucija, prenosu znanja i iskustava, uspostave saradnje sa sličnim institucijama i organizacijama širom svijeta kao i svojevrsna odskočna daska mladim i talentovanim iz Crne Gore.

Direktor Hadžić je u nastavku svog izlaganja o pitanju manjina dodatno istakao: „Crna Gora je bogata zemlja, prije svega jer ima manjinske narode koji vole Crnu Goru. To je istina koju možda ne mogu razumjeti čak ni naši susjedi, a često ni sami nismo svjesni tog bogatstva. Za budućnost ove države, bez ikakve dileme, to je resurs posebne specifične vrijednosti.

Svijet u kojem živimo je opterećen nasljeđem sindroma tzv. viših i manjih naroda, važnijih i manje važnih, sve do potpunog nepriznavanja i nipodaštavanja manjina. Naša iskustva u prošlosti često opterećena balkanskim pokličom “krvi i tla” ni nama u tom smislu ne ostavljaju prostora da se opustimo i da aktivno ne radimo na jačanju svijesti o značaju pomenutog “resursa posebne specifične vrijednosti”. Ovaj današnji skup je u toj svrsi, i za nas je od posebne važnosti.

Zapadni Balkan je u osnovi jedinstven kulturološki prostor a razlike i specifičnosti mu daju veliku potencijalnu dinamičku energiju kojoj moramo naći put koji ovaj prostor vodi miru i stabilnosti. Energija kao i svaka druga energija može biti i pogrešno usmjerena, često i rušilački, a naša iskustva nas uče i obavezuju da moramo naći taj put za pozitivnu dinamiku, za slobodan razvoj kultura koje nas podižu na civilizacijskoj ljestvici naroda.“

Doprinos i značaj stvaralaca, pripadnika našeg iseljeništva, hrvatskim sredinama u kojima žive te koliko su njihovo stvaralaštvo i umjetnički dometi istovremeno značajni za očuvanje kulturnog bića i nacionalnog identiteta u zemlji prijema, ali isto tako za Crnu Goru i njenu kulturu, umjetnost, nauku i sociokulturni razvoj i emancipaciju, neke su od tema koje su diskutovane. Predstavnici dijaspore upoznali su prisutne o svom radu i stvaralaštvu, a učesnici iz Crne Gore su dali mišljenje o značaju i dometima naše kulturne i naučne dijaspore za njenu maticu, sa fokusom na Hrvatsku.

Cilj ovog projekta je da ohrabri i podstakne njihove dalje aktivnosti, ali i aktivnosti njihovih matičnih država i nacionalnih kultura, stoga je ova konferencija bila u funkciji prenošenja stečenih znanja i iskustava, kulturne razmjene i vizije, zajedničkog djelovanja istaknutih predstavnika dvije nacionalne zajednice uz institucionalnu podršku Uprave kojom se grade mostovi saradnje i razumijevanja, što dugoročno donosi buduće benefite i trasira jasan putokaz bliskih i prijateljskih odnosa dvije susjedne zemlje.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


20 − four =