Poštovani pośetioci, iz knjige “Istorija i predanja” Dragoljuba Jeknića objavljujemo poglavlje koje govori o Gornjoj Morači.

 

O AUTORU

dragoljub-jeknicDragoljub Jeknić, rođen 1940. g. Čitav život je posvetio literaturi i, donekle, novinarstvu. Pjesničke, kritičke, esejističke, dramske, prozne i druge tekstove objavljivao je u velikom broju jugoslovenskih listova i časopisa: Letopis Matice srpske, Delo, Književnost, Savremenik, Polja, Stvaranje, Susreti, Život, Izraz, Putevi, Most, Mostovi, Riječi, Zadarska revija, Dubrovnik, Spone, Značenja, Koraci, Povelja, Gradina, Rukovet, Ulaznica, Ovdje, Politika, Borba,  Stremljenja, Oslobođenje, Prosvjetni rad, Prosvjetni list, Književne novine, Glas, Bagdala, Književna kritika, Zadrugar, Jedinstvo, Dnevnik, Cetinjski list, Zmaj, Male novine, Vesela sveska, Modra lasta, Maslačak i dr.

     Objavio je

     knjige poezije: Svet reči (1968), Zlatno lutanje (1970), Otvarajući usta (1972) Opet me evo sejača (1973), Nastavak putovanja (1975), Deo izgnanstva (1975), Svetleće pleme (1976), Zapisi o praznini (1978), Svirepo saće (1979),  Kaktus (1981), Reči gline (1982), Pravo lice (1985), Miris žene (1987), Stud (1988), Strn (1989), Skit (2013);

     izabrane pjesme: Reči gline (1984/85), Objavljivanje života (2007),

     knjige pripovjedaka za djecu: Oaza djetinjstva (1974), Pod pogledom zvezda (1978), Piramida (1981), Divlje nebo (1990),

     knjigu pjesama za djecu:  Sunce u pupoljku (1977),  

     izbor pripovijedaka za djecu: Pod pogledom zvijezda (1990);

     knjige kritika i eseja: Od danas – od sutra (1973), Mlade reči (1974), Nemir riječi (1983),

     knjigu priča: Ni živ u dvokrevetnu (1984);

     istorija književnosti za djecu i omladinu: Književnost za otroke in mladinu v Jugoslaviji, knj.2, na slovenački jezik preveo Herman Vogel (1986), Književnost za djecu u Jugoslaviji (zajedno sa Murisom Idrizovićem) (1989), Srpska književnost za decu, I, II, III, (prvo izdanje 1994, drugo izdanje 1999),

     antologije: Poezija tromeđe (1977), Antologija srpske književnosti za decu, poezija (1995), Antologija srpske književnosti za decu, priča (1996),

     dramski tekst: Šest lica traže pisca, ponovo (1982),

     studija: Kremansko proročanstvo, (2000),          

     monografija: Osnovna škola u Bijeloj 1812 – 2005, (2006), Istorija i predanja (2016),

     narodna književnost: Šaljive narodne pesme (2003),

     petnaestak radio drama i radio igara.

     Tekstovi su mu prevođeni na slovenački, makedonski, engleski, rumunski, trurski, arapski, albanski, poljski, mađarski i druge strane jezike.

     Dobio je nagrade: Risto Ratković (1981), Blažo Šćepanović (1969, 1972, 1975, 1979, 1980), Dragojlo Dudić (1998), IP Veselin Masleša (1981), nagradu Zmajevih dečjih igara (1991), nagradu Doma mladih u Tuzli i niz drugih nagrada.

     Priredio je za štampu knjige mnogih autora: izabrane pjesme Blaža Koneskog, Rista Tošovića, Huseina Tahmiščića, Vuka Krnjevića, Branka Banjevića, kritike Sime Cucića, izbore iz stvaralaštva za djecu Alekse Mikića, Nasihe Kapidžić Hadžić, Šukrije Pandže, Pere Zupca i drugih autora.

     Do izbijanja rata i raspada SFR Jugoslavije 1992. g. bio je član Udruženja književnika Bosne i Hercegovine i Udruženja književnika Jugoslavije, a od 1998. do 10. maja 1992. sekretar Podružnice književnika grada Sarajeva i direktor Međunarodne književne manifestacije Sarajevski dani poezije.

     Pjesme i priče za djecu godinama su mu objavljivane u čitankama za osnovne škole u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Sada se objavljuju u čitankama u Republici Srpskoj.

     Poslije završetka najnovijeg rata, zgađen svim i svačim, nije želio da se uključi  ni u jedno udruženje književnika.

     Od 1972. do 1988. g. imao je status slobodnog umjetnika na osnovu odluke Ministarstva za kulturu, nauku i obrazovanje BiH i za svo to vrijeme bavio se isključivo književnim radom.

     Zastupljen je u brojnim  antologijama  i predstavljen u  raznim enciklopedijama.

     Od 1992. do 1998. g. bio urednik lista Srna na Palama, jedan od pokretača i urednika lista Srpska vojska, komentator lista Javnost i  dopisnik lista vojske SR Jugoslavije Vojska.

     Živi u Sremčici kod Beograda.

 

dragoljub-jeknic-istorija-i-predanja-naslovna

istorija-i-predanja-sadrzaj

 

Predgovor:

Ova knjiga je zamišljena kao monografija gornjomoračkog bratstva Jeknići, koje je nastalo doseljenjem Petra i Jekne iz Zete oko 1500. g., ali je ubrzo shvatio da bi rad na tom polju imao više smisla ako bi, u granicama svojih moći, dao jedan sažet prikaz slovenstva uopšte, posebno slovenstva na Ilirikumu od najstarijih podataka do kojih je mogao doći do današnjih dana. Na kraju je dobio knjigu jednostavne koncepcije, koja izgleda ovako:
Prvi dio Istorijski osnovi posvećen je najstarijim istorijskim pomenima Slovena, doseljavanju skito-sarmatskih i staroslovenskih plemena na Ilirik, njihova uloga i moć u odnosima s rimskim i romejskim carstvima, formiranje Prevalitane i Kraljevstva Slovena, prvi dukljanski arhonti i kraljevi, dukljanski vladari iz loze Nemanjića, zetske dinastije do pada pod Turke i osnivanja Crnogorskog sandžaka 1516. g.
Drugi dio Istorija i predanja bavi se opisom istorijskog događaja skrnavljenje i pustošenje manastira Morača 1503. – 1505. g. u kome je sadržan detalj o dva dječaka u bisagama turskog barjaktara, u kome se govori o Petru iz Zete, rodonačelniku bratstva, zabludama pričalaca, tzv. “pamtiša”, zabilježenim u rodoslovno-publicističkim sastavima raznih autora.
Treći dio Pet vjekova postojanja obrađuje period od spaljivanja Moračkog manastira, od Petrovih sinova Vučka i Raička do današnjih dana. Istorija bratstva u tom dugom vremen-skom periodu nerazlučno je povezana sa istorijom Gornje Morače i crnogorskom istorij-skom stvarnošću.
Osnovni rodoslov bratstva Jeknići, Ogranci bratstva Jeknići i Bratstva od bratstva Jeknići naslovi su koji tvore četvrti dio knjige.
Peti dio pripada Ostoji iz Kuča koji je, vjerovatno 1774. g., došao u Gornju Moraču, u selo Svrke gdje su ga prihvatili Jeknići i gdje je zasnovao svoje ognjište i svoju porodicu. Prihvatio je prezime Jeknić i njihovu krsnu slavu. NJegovi potomci danas kažu da su posebno bratstvo!
Na kraju je izbor iz obimne literature koju je autor koristio u toku višegodišnjeg rada na knjizi.

 

KLIKNITE NA NASLOVNU STRANU
DA OTVORITE
POGLAVLJE O GORNJOJ MORAČI

dragoljub-jeknic-istorija-i-predanja-naslovna

 
 

 

Tagovi: , , , ,

 

Bez komentara

Budite prvi.

Poruka


 

 
 

Advertisement

Advertisement

Kalendar

June 2017
M T W T F S S
« May    
 1234
567891011
12131415161718
19202122232425
2627282930