Drugi dan Međunarodne multidisciplinarne naučne konferencije “Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske”

Dokumentarnom izložbom o nematerijalnim kulturnim dobrima Crne Gore juče je otvorena Međunarodna multidisciplinarna naučna konferencija “Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske: stanje, izazovi, potencijali”, koju organizuje Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor, uz podršku Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor i Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Na konferenciji, koja se održava po prvi put, učestvuju domaći i stručnjaci sa prostora bivše Jugoslavije, koji, danas i śutra, govore o temama vezanim za kulturno nasljeđe Boke Kotorske.

Prisutne je u ime Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor pozdravila VD direktorke Slađana Mijanović, poželjevši učesnicima konferencije uspješan rad u namjeri da se pruži naučni pogled na bokeljsku nematerijalnu kulturu.

“Ljudi ovog kraja svojim običajima slave drevni i gospodstveni Kotor, svoje svece zaštitnike, svoju Mornaricu i pomorce i, na kraju, nepresušno vrelo života. U multinacionalnom i multivjerskom skladu živi naš grad čije je prirodno i kulturno nasljeđe prije četiri decenije upisano na Uneskovu listu svjetske baštine. Čvrsto vjerujem u obavezu svih nas da, sa aspekta svojih struka i poslovnih obaveza, damo svoj doprinos proučavanju i zaštiti nematerijalne kulturne baštine ovog kraja čije vrijednosti pripadaju cijelom svijetu”, kazala je Mijanović.

Milica Martić, načelnica Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturne baštine, istakla je da Crna Gora nije zaostajala kada je u pitanju uspostavljanje zakonodavnog sistema za zaštitu nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

“Jako brzo se mijenja, gubi, ne stignemo ni da zabilježimo svaki momenat. Ono što raduje, jeste da generacije koje smatraju da je nešto dio njihove tradicije, nastoje da je sačuvaju, pa makar i u nekom modifikovanom obliku. Zato i imamo danas živu i bogatu nematerijalnu baštinu u Crnoj Gori, raznorodnu i različitu, ali što je najvažnije prisutnu i živu. To nam daje nadu da naši poslovi na zaštiti nematerijalne baštine nijesu uzalud”, navela je Martić.

Pozdravljajući organizovanje konferencije, načelnik kotorske Područne jedinice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Balša Perović naglasio je da su donošenjem Zakona o zaštiti kulturnih dobara 2010. godine stvoreni adekvatni zakonski uslovi za zaštitu nematerijalnog kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori i tako se po prvi u zaštitu, dodao je, pored nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara uvelo i nematerijalno kulturno dobro.

“Može se reći da je 2013. godina bila plodna za donošenje rješenja za nematerijalnu kulturnu baštinu, a prvo rješenje koje je Uprava donijela odnosi se na status Bokeljske mornarice. Sem pravne zaštite, potrebno je raditi na očuvanju kulturne baštine kroz njenu prezentaciju i popularizaciju, kao i kroz njeno dokumentovanje i snimanje video zapisa“, smatra Perović i zaključuje da nematerijalnu kulturnu baštinu treba više koristiti u turističkoj prezentaciji i popularizaciji Crne Gore.

Milica Nikolić, sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, kazala je da nematerijalna baština u nacionalnom okviru ima jednaku važnost kao i ostali segmenti kulturnog nasljeđa, no postoje, naglasila je, različiti izazovi u pogledu ljudskih kapaciteta koji se bave ovim pitanjem.
“Ono što treba da nam bude fokus, a vjerujem da će ova konferencija pomoći u tome, jeste da se osnuje centar za nematerijalnu baštinu koji će se kontinuirano i samo baviti ovom temom. Očigledno je da se nematerijalnom kulturnom baštinom ne možemo baviti samo sa akspekta Uprave za zaštitu kulturnih dobara, stoga muzeji i lokalne zajednice, intezivno sarađujući, imaju veoma važnu ulogu u tom procesu”, kazala je Nikolić, dodavši kako je u potrebno raditi na jačanju kadrova humanističke orijentacije koji su deficitarni u Crnoj Gori.

Diskusija rukovoditeljke Muzeja Grada Perasta Dragane Lalošević o tradiciji gađanja kokota u Perastu, potakla je učesnike konferencije na donošenje zajedničkog stava o neophodnosti održivosti ovog običaja u izvornom obliku, koji je, usljed višegodišnjeg pritiska dijela javnosti i pojedinih udruženja za zaštitu životinja, postao upitan.

Prvog dana konferencije govorili su Saša Srećković, Antun Sbutega, Nadežda Nada Radović, Bojana Sekulić, Danijela Đukić, Dragana Lalošević, Mileva Pejaković Vujošević, Stanka Janković Pivljanin, Aleksandra Simeunović, Igor Lazarević, Vito Vujović, Željko Starčević, Mašo Čekić, Mila Moškov, Milan Kovačević i Snežana Vukotić.

Konferenciju, koja se završava sjutra, vodi Jasmina Bajo.


Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


three × five =