Drugo izdanje romana „Karnera“ crnogorskog pisca Milorada Popovića

 

 

Drugo izdanje romana „Karnera“ crnogorskog pisca Milorada Popovića, objavljeno je u Zagrebu u okviru prestižne hrvatske izdavačke kuće Fraktura i cetinjskog OKF-a.

Popovićev roman „Karnera“ mjesecima je bio najprodavanija knjiga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, stoga, kako se čini, ovo je tek njeno drugo izdanje.

Saga o lokalnom bokseru koji je ponio nadimak po Primu Carneri, legendarnom italijanskom prvaku, ispričana u ime jedne male balkanske zemlje, kako zapisuje Miljenko Jergović je knjiga „koja ne samo da nadilazi mjerila književnih sezona i živi jad naših nacionalnih književnosti, nego spada u neku bolju europsku prozu. Knjiga zbog koje se osjetimo povlaštenim što nam je ovo materinji jezik.“

Roman „Karnera“ Milorada Popovića obezbijedio je autoru jednu od najvažnijih regionalnih  nagrada za književnost za 2013. godinu, nagradu „Meša Selimović“. Podsjećamo da je roman „Karnera“ bio u finalu konkursa za nagradu Jutarnjeg lista i t-portala.

 

O KNJIZI 

Karnera„Crnogorska književnost ima dva snažna moralna uporišta, dvije pomoći i dvije smetnje: “Primjere čojstva i junaštva”, kasno opismenjenog vojskovođe i plemenskog patricija Marka Miljanova, i “Gorski vijenac”, vladike Petra Petrovića Njegoša. Karnera nastaje usuprot njima, njezina povijest je gubitnička i sramotna, uvijek na rubu i na periferiji, češće povijest jada i nesoja, nego velikih gesti i plemenitih primjera. U tradiciji crnogorske književnosti, iako se na njega nikada i ničim ne poziva, Popović je neusporedivo bliži Mihailu Laliću i njegovoj epici izdaje i kolektivnog sunovrata, nego Miljanovu i Njegošu. No, od Lalića je moderniji u iskazu, premda je, kao i on, jednako opsjednut mogućnostima živoga jezika.“ – Miljenko Jergović

„Mapa Popovićeve proze je mapa nesvakidašnjih avantura autora u kojima ima i krajnje neočekivanih obrta. Ovo je i knjiga sjećanja, a u zemlji s viškom istorije „prokletstvo je sve pamtiti“.

(Književnost je istodobno dar i prokletstvo.) Ovo je i knjiga – put, knjiga – boravište: Cetinje, Zagreb, Dubrovnik, Skoplje, Rim, Skadar, Tirana… Pripovijedanje o raspadu zemlje ujedno je i pripovijest o, na različite načine, razorenim gradovima. Pri tome, ne znamo sa sigurnošću reći da li raspadu zemlje prethodi ili slijedi propast ljudi. Sudbine ljudi su ponekad nalik na sudbine gradova. Stoga se glavna junakinja na kraju i otisne prema mitskom, nama nedohvatljivom Buenos Airesu, kojeg držimo vječnim, kao što su „vječni voda i vazduh“. I gdje su kuće, kao i na Cetinju, „opterećene besmrtnim daljinama“… O tim daljinama se govori u „Karneri“. Tako se i pripovjedač, sasvim prirodno, vraća Cetinju, iz čije je prošlosti i sadašnjosti ova priča i iznikla. Iz te čudesne atmosfere iz koje je Popović uvjerljivo ispisivao svoju poeziju, svoja raskršća. I zato je sve bilo priprema za roman. Roman između vremena razapet. „Karnera“ je hrabra knjiga kojom dominira junak kome je svuda skučeno. A pisac?

On se, naravno, uvijek nekamo vraća. Kud god bio, pisac jedino u svoju prošlost može da emigrira“. – Pavle Goranović

 

BIOGRAFIJA PISCA 

Milorad Popović je rođen 2. januara 1957. godine u Lipi Cuckoj kod Cetinja.

Objavio je sedam knjiga poezije: Sa trga glodara, Cetinje 1981, So Jude, Cetinje 1982, Nema više klađenja, Podgorica 1985, Red se polako zavodi, Nikšić 1987, Cetinjski ljetopis, Podgorica 1991, Nesigurna zemlja, Cetinje 2005, Raskršća, Cetinje 2008, i eseja: Mali narod i nacionalizam, Cetinje 1997, Crnogorsko pitanje, Ulcinj 1999, Podijeljena nacija, Podgorica 2010, Njegoš i crnogorska nacija, Cetinje 2011, Karnera, Zagreb-Cetinje 2012, Njegoševo nasljeđe, Podgorica-Cetinje, 2013.

Poezija i eseji su mu prevedeni na desetak stranih jezika.

Dopisni je član Evropske akademije poezije, čije je sjedište u Luksemburgu. Predsjednik je Crnogorskog društva nezavisnih književnika i direktor Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja, izdavača savremene crnogorske i južnoslovenskih književnosti i časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja Ars.

Dobitnik je više nagrada za književnost. Ima status Istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore.