Intervju sa Irenom Nenadović direktoricom JU Narodna biblioteka i čitaonica “Njegoš”


Razgovarao: Božidar Proročić, književnik i publicista


JU Narodna biblioteka i čitaonica ,,Njegoš” Cetinje je jedna od najstarijih kulturnih ustanova na ovim prostorima. Osnovana je 04. februara 1868. godine. Njeni osnivači su: crnogorski suveren Nikola I, mitropolit Ilarion Roganović i 19 najuglednijih ličnosti ondašnje Crne Gore. Kroz 153. godine njenog postojanja u ovom hramu kulture su gostovala i boravila neka od najznačajnjih književnih ali i intelektulanih ličnosti Evrope. Od druge polovine jula 2018. godine ovom ustanovm uspješno rukovodi Irena Nenadović.

1. Poštovana gospođice Nenadović, Vašim dolaskom na čelu JU Narodne biblioteke i čitaonice ,,Njegoš“ uzdigli ste ovu ustanovu na poseban nivo prepoznatljivosti kako kod čitalaca tako i kod publike, koja uvijek sa zadovoljstvom prati vaše promocije. U čemu je tajna?

• Ne bih ja to nazvala tajnom…Prije bih rekla da je riječ o posvećenosti i ljubavi prema ovom poslu. Inače, oduvijek sam puno čitala i voljela da provodim vrijeme uz neku dobru knjigu.

2. Vratili ste vašoj ustanovi stari sjaj i slavu i razvili ste izuzetnu saradnju sa stranim ambasadama u Crnoj Gori, recite nam nešto više o tome?

• Hvala što ste pomenuli…Ponosna sam što sam u prilici da ustanovi sa ovakvom tradicijom i renomeom kakav ima biblioteka ,,Njegoš“, svojim radom i zalaganjem doprinesem prepoznatljivost i specifičnost kojom je bila poznata van granica Crne Gore. Uz podršku Savjeta biblioteke i uposlenih, uspostavili smo kontakte, a zatim i razvili dobru saradnju sa ambasadama Ukraine, Azerbejdžana, Turske, Njemačke, Francuske, Poljske, Hrvatske, Srbije, Jevrejske zajednice u Crnoj Gori…

3. Do pojave Covida 19, imali ste izuzetno veliki broj programa u periodu od 2018 – 2020.godine. O kojem broju programa, promocija je riječ?

• Da…Upravo ste kazali, a ja s zadovoljstvom mogu da potvrdim da je u tom periodu održan veliki broj kulturnih aktivnosti, izložbi, predavanja, radionica, kurseva stranih jezika, okruglih stolova. Evo da budem precizna: 2018. godine organizovali smo 138 dogadjaja; 2019. godine čak 205, dok u 2020.godini (zbog ograničenja u vezi korona virusa) održano je 19 događaja. Na žalost, bili smo primorani da planirane aktivnosti otkažemo i odložimo.

4. U okviru vaše ustanove obilježavate svake godine Svjetski dan knjige i autorskih prava, kao i mnogobrojne druge manifestacije. Navedite nam neke?

• U okviru redovnih (planiranih) dešavanja su i obilježavanje značajnih datuma, medju kojima je i Svjetski dan knjige i autorskih prava. Tog dana, već godinama, organizujemo niz programa za sve generacije naših korisnika. U jutarnjem terminu za najmladje, popodnevni je rezervisan za nešto starije korisnike ( srednjoškolce i studente) i večernji termin koji uglavnom sadrži promociju ili prezentaciju nekog popularnog autora iz Crne Gore ili okruženja. Osim ove manifestacije, navela bih  Dječiju nedjelju, Međunarodni dan dječije knjige, dan bibliotekara i dr.

5. Posvetili ste punu pažnju najmlađim čitaocima, ali i osnovcima i srednjoškolcima, koji su često bili učesnici u vašim programima zapravo tako da vaša ustanova ima i obrazovnu i edukativnu ulogu. Jeste li ponosni na to?

• To nam je jedan od prioritetnih zadataka, da svojim programima zainteresujemo i privučemo mlađe generacije ne samo da dolaze u biblioteku kada im je potrebna školska lektira, nego i da budu učesnici u programima (kao recitatori, mladi umjetnici, učesnici kvizova znanja…)

6. Razvili ste izuzetnu saradnju sa Centrima za kulturu Plav, Gusinje, Rožaje, promovisali ste neka od najznačajnih imena bošnjačke književnosti i doprinijeli multikulturi i suživotu. Koliko je zapravo značajno promovisati književnost manjinskih naroda?

• Od velikog je značaja upoznavanje sa različitim kulturama, razmjena gostovanja manje afirmisanih autora i njihovih djela izmedju gradova sa sjevera Crne Gore. Do sada smo imali nekoliko promocija i prezentacija koje su bile jako uspješne i veoma posjećene od strane zainteresovanih gradjana.

7. JU Narodna biblioteka i čitaonica ,,Njegoš“ poklonila je veliki broj naslova bibliotekama i školskim ustanovama na sjeveru Crne Gore. Koliko je to važno u eri interneta da se vratimo knjizi, čitanju i intelektualnoj misli?

• Tako je. Obzirom da tokom godine dobijamo veliki broj knjiga od donatora, redovno iz fonda multiplikata sa velikim zadovoljstvom odvajamo odredjeni broj za biblioteke na seoskom području, za biblioteke na sjeveru Crne Gore i naše drage prijatelje u Lovćenac.

8. Imali ste u vašoj ustanovi promociju pisaca kako sa domaće tako i sa inostrane scene, čemu ste dali posebnu internacionalnu dimenziju vašoj ustanovi. Što je to čemu nas uče veliki pisci i koje nam oni poruke šalju?

• Izuzetno smo bili ponosni što smo bili u prilici da ugostimo poznate ličnosti iz Crne Gore i okruženja. To su nezaboravna druženja sa piscima koji su u samom književnom vrhu. Tako je npr svoju knjigu promovisao dobitnik NIN-ove nagrade za 2014. godinu ,,Kuća sećanja i zaborava“ Filip David, zatim promocije tri romana Vanje Bulića pisaca iz Ukrajine Jurija Lisenka, kao i presjednika društva pisaca BiH Hadžema Hajdarevića.

9. Koliko naslova broji JU Narodna biblioteka i čitaonica ,,Njegoš“ i što je to što se najviše čita. I da li je tokom  pandemije Covida 19 bilo više korisnika vaših usluga?

– Ukupan fond biblioteke iznosi 115.400 jedinica bibliotečke gradje. Od ovog broja monografske publikacije čine 40.770, a serijske publikacije (periodika) broji oko 74.625. Naravno da je tokom pandemije broj čitaoca bio veći, ali se svakako rukovodimo time da je dobro nabavljati aktuelne i nove naslove. Na žalost korona virus je znatno uticao na mnoge aktivnosti biblioteke. Nadamo se da će se ova situacija popraviti kako bi nastavili sa radom u punom kapacitetu. Već sada mogu reci da su prethodna dva mjeseca ohrabrujuća. Održana je promocija 3 romana Jasenke Lalović koja je bila predvidjena u martu prošle godine.

10. Što je to na što ste najviše ponosni tokom vašeg dosadašnjeg rada?

• Zadovoljna sam postignutim u prethodnom periodu, ali mislim da možemo još bolje i više. Potrudićemo se da nastavimo sa aktivnostima kao u 2019. godini (prije širenja korona virusa). Planova ima puno…Vidjećemo!!!

11. Za sami kraj razgovora preporučite našim čitaocima knjigu i autora koga bi trebalo obavezno pročitati?

• Teško je preporučiti nekog autora ili djelo obzirom da su čitalački ukusi različiti. Ja lično volim da čitam trilere, pa bi moja preporuka bila Ju Nesbe ,,Sin“. Kada govorimo o drugim žanrovima u našoj biblioteci se uglavnom najviše traže porodične sage, istorijski, akcioni i psihološki romani. Moja preporuka ovog puta je ,,To je ljubav slepa sila“ Ljiljane Habjanović Đurović.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


12 + 18 =