Istaknuti pisci na 15 Sandžačkim književnim susretima u Novom Pazaru i 43 Tutinskim književnim susretima


Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista


Sandžak taj vječiti prostor na kom žive zajedno Bošnjaci, Albanci, Crnogorci, Srbi ali i svi drugi narodi, je kroz vjekove predstavljao prostor na kome su se preplitali brojni istorijski, trgovački, ali nažalost i ratni putevi. U samom vihoru rata 20. novembra 1943. godine,  je u Pljevljima održana osnivačka sjednica Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka –  ZAVNOS-a, sandžački Bošnjaci, Albanci, Srbi i Crnogorci vođeni idejom antifašizma, suživota i univerzalnih ljudskih i multikulturalnih  vrijednosti, su tokom Drugog svjetskog rata, opredijelili su se za teritorijalnu, multietničku i autonomnu regiju Sandžak. Hrabri građani Sandžaka su tada jasno pokazali jako antifašističko opredijeljenje. I u novim društvenim i političkim okolnostima Sndžak se nalazi na udaru različitih nacionalista uvjek spremnih da naruše mir i harmoniju, nesvjesni iskustava ali ni bolne tragike rata iz ne tako daleke prošlosti sa bivših EX-YU prostora. No bez obzira na sve Sndžak će uvjek biti Sandžački, uvjek će biti ona luča slobode i patriotizma za sve narode i religije koji u njemu vjekovima žive!!!

Zajednička fotografija pisaca sa 15. Sandžačkih književnih susreta
u Novom Pazaru sa predstavnicima Bošnjačkog vijeća

Na poziv Bošnjačkog vijeća Srbije, i neumorne neimare ovog vijeća gospođe Alme Dukađinac, i Prof. dr Redžepa Škrijelja, istoričara povodom 20. novembra Dana Sandžaka imali smo čast moja malenkost i Ermina Bibić da kao pjesnici u sklopu 15. Sandžaćkih književnih susreta (SAKS) i 43 Tutinskih književnih susreta predstavimo našu poeziju i učestvujemo u programima obilježavanja dana Sandžaka. Pored nas iz Crne Gore učestvovali su gosti iz sljedećih država; Sjeverne Makedonije, Kosova i Bosne i Hercegovine i to: Asmir Kujević iz Sarajeva (Novi Pazar), Mustafa Balje iz Prizrena, (Kosovo), Lidija Dočovska Pavlovska iz Resena (Sjeverna Makedonija),  Ram Oraca iz Podujeva (Kosovo), Srđan Sekulić iz Vrbasa, Šefka Begović Ličina iz Novog Pazara, Božidar Proročić iz Cetinja (Crna Gora), Iskender Musbeg iz Prizrena (Kosovo), Almira Papić iz Prilepa (Sjeverna Makedonija), Darko Baštovanović (predstavnik Hrvata) iz Subotice, Vahida Mušović iz Novog Pazara, Aida Camović iz Novog Pazara, Dino Lotinac iz Sjenice, Albina Pramenković iz Tutina i Zilha Malmudirović iz Novog Pazara. Sve pozvane goste lično je primila i ugostila dr. Jasmina Curić predsjednica Vijeća Bošnjaka Srbije. Poželivši svima nama dobro došlicu i zadovoljstvo što smo gosti grada Novog Pazara. Pored ovog, književnici su uručili svoja vrijedna i dragocjena djela za biblioteku Bošnjačkog vijeća na čemu se dr. Jasmina Curić posebno zahvalila.

Božidar Proročić na 15 Sandžačkim književnim susretima u Novom Pazaru

Program obilježvanja Bošnjačkog nacionalnog vijeća je započeo 19. novembra (petak) promocijom knjige „Sandžak – stogodišnja borba za slobodu“ autora Dauta Nurilera (Dervišnurovića). Knjiga  „Sandžak – stogodišnja borba za slobodu“ (Sancak’ın Asırlık Hak Mücadelesi), je izdata na turskom jeziku i govori o istorijskim okolnostima i borbi Sandžaklija za status Sandžaka. Knjiga je plod višedecenijskog rada autora Dauta Nurilera, bivšeg dugogodišnjeg savjetnika u Vladi Republike Turske i izuzetnog poznavaoca prilika na Balkanu. Bošnjačko nacionalno vijeće je prepoznalo kvalitetno istorijsko i naučno štivo te je stoga odlučilo da ovu knjigu prevede na bosanski jezik i izda je. O knjizi su govorili dr. Avdija Salković, prevodilac knjige, prof. dr. Sead Šemsović, dr. Fuad Baćićanin i autor knjige Daut Nuriler.

Organizovanjem 15. Sandžačkih književnih susreta (SAKS 2021) Bošnjačko nacionalno vijeće nastavilo je sa drugim danom obilježavanja 20. novembra – Dana Sandžaka. Ovogodišnje susrete, petneste po redu, otvorila je predsjednica Vijeća dr. Jasmina Curić koja je svim prisutnim, a posebno učesnicima koji su uzeli učešće u književnim susretima, zahvalila što svojim prisustvom učestvuju u obilježavanju jednog od svjetlijih perioda iz bogate sandžačke istorije. U svojoj izjavi na svečanom otvaranju je izjavila:

„U novijoj historiji naroda Sandžaka, 20. novembar zauzima posebno mjesto jer je tog dana potvrđena jedna od važnijih historijskih činjenica da narodi Sandžaka nekoliko vijekova žive u slozi, harmoniji i miru i žele zajednički graditi svoju budućnost. Ovaj datum važan je za sve nas jer nas obavezuje na poštovanje ideja i tekovina antifašizma i poštovanja ljudskih prava. Decenijama smo primjer međusobnog uvažavanja i suživota. Pred nama je zadatak da taj put nastavimo,  razvijamo  Sandžak u kome će se svi građani osjećati ravnopravno i sigurno i koji ćemo ostaviti generacijama iza nas.“  

Tokom večeri književnici su predstavili po dio svoje poezije ili proze čime je na najljepši način kroz prizmu kulture, pokazana snaga lijepe riječi i moć kulture koja nam tako nedostaje danas. Zapravo ovakve manifestacije mogu da nas približe jedne drugima i da se bolje razumijemo i više poštujemo a pjesnici su to pokazali na centralnoj manifestaciji koja je održana 20. novebra (subota). Bošnjačko nacionalno vijeće je ovim književnim susretima doprinosi afirmaciji i popularizaciji sveukupne književnosti Bošnjaka i bosanskog jezika, kao maternjeg jezika sandžačkih Bošnjaka. Književno veče su izvođenjem himne sandžačkih Bošnjaka „Ja sin sam tvoj“ i sevdalinke „Oj Sandžaku“ uljepšale su članice hora Isa-beg iz Novog Pazara. Mnogobrojni istaknuti poslenici javne i pisane riječi, intelektualci, istoričari kako sa prostora Sandžaka tako i iz regiona su uljepšali ovo posebno veče. Pored mnogobrojnih gostiju i zvanica svim gostima su ukazali poštovanje i gradonačelnici Novog Pazara Nihad Biševac, i Tutina Salih Hot. Tradicionalno gostoprimstvo Pazaraca i njihova posvećenost svim gostima je nešto što se pamti i ne zaboravlja. A svi učesnici ponijeli su sa sobom lijepe utiske na ovako posebno veče.

                  43. KNJIŽEVNI SUSRETI U TUTINU

Povodom Dana Sandžaka 20. novembra vrlo ažurni, i sposobni direktor Narodne biblioteke ,,Dr Ejup Mušović“ gospodin Vahid Demirović nastavio je lijepu tradiciju 43. Književnih susreta u Tutinu. Učesnici su bili: Asmir Kujović (Srajevo), Almira Papić (Skoplje), Darko Baštovanović (Hrvatska nacionalna manjina, Srbija), moja malenkost i Ermina Bibić (Crna Gora), Srđan Sekulić (Sombor, Sarajevo), Vahida Mušović (Srbija, Novi Pazar) i domaćin Albina Pramenković.

Narodna biblioteka Dr. Ejup Mušović u Tutinu
na 43. Tutinskim književnim susretima

U sklopu centra za kulturu u svečanoj sali-galeriji ,,Kuća mira. Svečanosti je otvorila dr. Jasmina Curić. Na samom početku pjesnici su čitali izbor iz svoje poezije. Posebnu počast uz gromoglasni aplauz ukazana je Harunu Hadžiću, jednom od najzaslužnjih Bošnjaka koji je početkom devedesetih godina bio jedan od najaktivnih boraca za prava Bošnjaka u Crnoj Gori. Nikada nije bilo lako na prostorima Sandžaka sačuvati, onaj najvrijedni dio svoga identiteta, kulture, običaja, bosanskog jezika ali se istrajalo na tome i uspjelo. Pored mnogobrojnih zvanica iz svijeta kulture i medija bio je prisutan i predsjednik opštine Tutin Salih Hot, Predsjednica vijeća Bošnjaka dr Jasmina Curić, Potpredsjednik viječa Bošnjaka, Fuad Baćićanin, načelnik opštinske uprave Adnan Šehović, direktorica predškolske ustanove ,,Habiba Stočević“ Sabaheta Mušina, Prof. dr Redžep Škrijelj kao i gosti iz Tuzle prof.emeritus Enver Halilović, prof. dr Izet Šabotić, i brojni drugi intelektualci kojima je Sandžak u duši i srcu a grad Tutin mjesto lijepog okupljanja.

U Tutinu – sa desna književnik Božidar Proročić, književnik Harun Hadžić, prof. Enver Ćorović, prof. Ermin Fejzić, Prof. dr Redžep Škrijelj

Za lijepe muzičke numere i pratnju bio je zadužen muzički maestro Rifat Ramović. U uvodnoj riječi agilni direktor Narodne biblioteke ,,Dr Ejup Mušović“ Vahid Dervišević, je u razgovoru sa književnicima izjavio: ,,Dragi musafiri (gosti) želimo da naš grad Tutin bude ona kulturološka nit koja će sve da nas povezuje i spaja i čini prostor Sandžaka i jačim i većim ali i otvorenjim za sve svoje prijatelje. U dugim decenijama postojanja ove naše kulturne a mogu reći i kultne manifestacije trudili smo se da na najljepši način afirmišemo sve vrijednosti suživota ali i kulture lijepe pisane riječi. Siguran sam da ću u narednim godinama doprinijeti zajedno sa svima onima koji su privrženi i posvećeni kulturi da grad Tutin bude ono lijepo mjesto koje će nam davati jaku snagu i inspiraciju za sve buduće poduhvate. “ Nakon završene književne večeri za sve goste je pripremljen svečani koktel i večera čime je nastavljana lijepa tradicija gostoprimstva koja je vezana za čitav Sandžak.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


1 × three =