Kraljevsko pozorište Zetski dom gostuje na Barskom ljetopisu sa predstavom Kučka

 

 

 

Kraljevsko pozorište Zetski dom u poneđeljak, 9. jula 2018. godine, sa početkom u 21:30h gostuje na Barskom ljetopisu sa predstavom

Kučka

Centralna tema drame je uloga žene u društvu- što naravno podrazumijeva i preispitivanje uloge muškarca, a sve to na poligonu jedne zabačene željezničke stanice na kojoj  Nada sama čeka voz. Njeno prisustvo snažno utiče na muškarce koji pristižu, izbijaju na površinu njihova dobra i loša iskustva sa ženama koja su i razlog zašto su  postali baš takvi kakvi jesu. Predstava predstavlja putovanje kroz vrijeme i prostor. Nema scenografije, nema ukrasa. Samo su glumci na sceni, priče koje igraju i njihova muzika.

Reditelj: Arpad Šiling

Tekst: Arpad Šiling i Eva Zabežinski

Prevođenje sa mađarskog jezika Kata Đarmati

Kompozitorka Nina Perović

Asistent reditelja Mirko Radonjić

Menadžer produkcije Ildiko Sagodi

Igraju: Nada Vukčević, Srđan Grahovac, Zoran Vujović, Stevan Radusinović i Vule Marković. 

Ova produkcija Kraljevskog pozorišta Zetski dom podržana je od strane EU Creative Europe, u okviru projekta EU Collective plays!.

Šiling je na scenu postavio porodične priče i pitanje- zašto ne možemo živjeti srećno jedni sa drugima? Iako bi porodica trebalo da bude utočište, neki je ne žele, a neki, opterećeni frustracijama, ne razumiju njene izazove, naročito u vremenu kada je pozicija žene promijenjena,  jer- „ Šta će muškarac učiniti sa testosteronom sada kada više ne mora ići da lovi po šumama? Šta sa tim da žena može raditi bilo koji posao baš kao muškarac i  otvoreno reći da ne želi da rađa? „Ono što veže ovaj komad sa hit predstavom koja je obilježila prethodnu teatarsku godinu Dokle pogled seže, jeste način Arpada Šilinga da uobliči tekst baziran na glumačkim improvizacijama, ovoga puta zajedno s Evom Zabežinski.

 Najprije smo osmislili likove i situacije koje smo objasnili glumcima. Koristio sam improvizacije, ali mi je bio bitan ženski ugao Eve Zabežinski. Ovdje imamo striktnu dramaturgiju i psihološki je složenije u odnosu na našu prethodnu predstavu. Rekao sam glumcima da želim da idem dalje, da izgradim  likove od početka do kraja i jaku dramaturgiju, imali smo ideju šta tačno želimo“, rekao je reditelj Arpad Šiling o procesu nastanka teksta.

 „U ovom komadu vidimo i muškarce koji smatraju da ako ne mogu da izgrade odnos sa ženom, da je veoma lako možemo nazvati „kučkom“, jer ona ne igra njihovu igru. Ovakvo razmišljanje proističe iz loših iskustava i uspomena, ali ne samo sa ženama nego i sa muškarcima. Ovaj provokativan naslov navodi ljude da dođu i da razmišljaju o čemu se radi, da li je riječ o prostituciji, ali nije- riječ je o muškarcima koji se nalaze u nevolji i pokušavaju da izađu iz nje. Veoma je interesantno kako žena u predstavi pokušava da razumije njihove probleme. To je kao istraga u kojoj pokušava da sazna prošlost ovih muškaraca, njihove odnose sa ženama, drugim muškarcima, očevima“, pojasnio je reditelj Arpad Šiling.

 „Žena u komadu je objekat svih naših problema, preko nje izražavamo zadovoljstva i nezadovoljstva, ali i nalazimo načine kako da izađemo iz tih frustracija. Fokus je na muškarcima preko žene. Porodično i tradicionalno prigrlili smo neke uloge, šta kome pripada, a živimo u vremenu kada žene ne žele te uloge koje smo im dodijelili- osnaženje žene dovelo je muškarca u frustrirajuću poziciju“, rekao je glumac Stevan Radusinović, glumac.

 „U našem genetskom kodu je zapisano da postoji jedna vrsta nepoštovanja, negodovanja, manjka podrške ili čak emotivnog, psihičkog i fizičkog ugrožavanja, da li majke u odnosu na sina, sina u odnosu na majku, ili možda je prisutno nezadovoljstvo majke sinovljevom ženom, negodovanje zbog same njene figure, zabadanje nosa u tuđe poslove. Tu je i taj konstantni nemir, griža savjesti i bol koji nosimo sa sobom. Ono što je bilo sjajno  u ovom procesu je to što ponovo polaziš od sebe, ali koristiš i iskustva drugih ljudi, i od toga se napravila ova priča. Bolno je, postoji jedna konstantna težina u svemu tome, ali i neka katarza. I to me jako raduje“, kazala je glumica Nada Vukčević.

„Prvi put se susrijećem sa rediteljem koji je u svakom trenutku 10- 20 koraka ispred glumca, koji tako dobro umije da objasni dramsku situaciju, tako dobro ulazi u psihologiju samih karaktera. Svi smo tu, vjerujemo mu, pratimo ga i slušamo, mislim da ako ispoštujemo sve što je dogovoreno, napravićemo stvarno sjajnu predstavu“, kazao je glumac Vule Marković.

„Muzičke improvizacije ovoga puta postižu svojim glasom i različitim glasovnim efektima. Prošli smo jedan dug proces razvijajući predstavu, birajući teme, od starta smo počeli tragati za što karakterističnijim zvukom koji kvartet muških glasova može da proizvede od različitih šumova, usklika, uzvika, pa čak i daha, kreirajući jedinstvenu atmosferu. Mi ovdje pomjeramo granice onoga što je školski – klasičan pristup u kreiranju. Ovdje ima mjesta za svakog od njih pojedinačno da iznese ono što unikatno dolazi samo od njega“, podijelila je svoje jedinstveno iskustvo rada sa Šilingom kompozitorka Nina Perović.