U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u petak, 21. i u subotu 22. decembra 2018. godine, u 20h biće prikazana predstava

Karl Marks

KAPITAL

režija Andraša Urbana

Prva balkanska dramatizaciju „Kapitala“, jednog od najuticajnijih tekstova u istoriji čovječanstva i najvažnije djelo njemačkog ekonomiste i filozofa Karla Marksa.

Predstava „Kapital“ je pretposljednji projekat koji nastaje pod okriljem EU Creative Europe, kroz projekat EU Collective plays!.

Reditelj je Andraš Urban koji potpisuje adaptaciju i vizuelni identitet predstave.
Dramaturija: Vedrana Božinović
Kompozicija: Irena Popović Dragović
Kostimografija: Lina Leković
Asistenti na projektu su Jelena Odalović i Minja Novaković
Asistent u marketingu: Gina Donelly
Izrada maski: Marko Petrović Njegoš
Fotografija: Duško Miljanić
Ansambl čine studenti druge godine FDU Cetinje, iz klase prof. Branislava Mićunovića: Jelena Laban, Jelena Šestović, Stevan Vuković i Pavle Prelević.
Muzičari: Milivoje Pićurić, klavir; Jovan Bjelica, gitara; Blažo Tatar, bubnjevi; Vedran Zeković, bas gitara

Reditelj Andraš Urban koji potpisuje adaptaciju i vizuelni identitet predstave, nastale prema tekstu Karla Marksa, i u ovom radu koristi prodornu i intenzivnu muziku Irene Popović Dragović. Glumci su mladi, na drugoj godini fakulteta, tek na pragu dvadesetih. Njima i pripada bunt, da uz pank zvuk punim glasom govore direktno i nedvosmisleno. Predstava dovodi u pitanje sve, pa i stavove za koje smatramo da su aksiomi. Brojke o siromaštvu u Crnoj Gori, zvanični podaci o sadržaju potrošačke korpe, te uzaludnost nacionalističkih prepirki, sve to referiše na sadašnji trenutak, ali je, kako kaže Urban, stvarnost samo podstrekač da se na poetski način ova tema artikuliše u predstavi.

„Mi smo krenuli od “Kapitala” sa izrazitim ciljem da pojasnimo određene termine i pojmove, da ne govorimo više u vazduh, već da nam bude jasno o čemu govorimo, da odredimo taj prostor, koji bi nazvali nekim našim životom u savremenom svijetu. Čovjek se bavi preispitavanjem, ne lokalno, već u vremenu u kom postojimo. Stvarnost je samo inspiracija. Smisao svake umjetnosti je da dovodimo u pitanje sebe i oređene pojmove. Predstava govori o brutalnim stvarima. Ekonomisti kažu da kapitalizam nije dobar, ali da ne postoji bolji sistem. Mi nismo naučno društvo koje nalazi rješenja, ali baš kada dovodimo u pitanje neke stavove dolazimo do istine. Ovo nije priča o Jugoslaviji. Ta priča se, kao i ona iz 1918., 1945. završila u krvi. Mi to stalno imamo u istoriji. To je lažni mit Balkana, biću intiman, toga mi je dosta. Mi se mažemo tom krvlju kao da je to naš folklor. Prihvatamo demagoške neistine koje nam se plasiraju kao funadamentalnu istinu. To se čini uglavnom na račun ugroženosti“, kazao je reditelj Andraš Urban nakon premijere.

Dramaturg je Vedrana Božinović. Ona je Marksov „Kapital“ iščitavala kao roman, ne samo kao ekonomsku nauku. Ova knjiga je, kaže ona, najsnažnija literatura koju možemo čitati, knjiga o čudovištu koje će nas progutati. To čudovište se jasno vidi u sceni kada materijalizam guta golog čovjeka, kao i u sceni prvobitne akumulacije kapitala.
“Teško je transponovati roman na scenu, a “Kapital”, činilo mi se gotovo nemoguće, jer je to jedno zamršeno klupko raznoraznih pojmova, od ekonomske do društvene teorije i treba naći nit, koju će čovjek povući, ali tako da se sve razmrsi. Mnogo niti sam vukla, ali zapravo sam uvijek znala- treba krenuti od toga –„ A gdje je tu čovjek? … Marks piše o tome, u svakom poglavlju, bilo da piše o radu, novcu, akumulaciji, ispod tih zamršenih redova i brojki, pita- „Gdje je čovjek“? Postavljam to pitanje od devedesetih. Pola svog života živim u društvu za koje kažu da se zove tranzicija, u njoj smo zarobljeni. Gdje je čovjek u Crnoj Gori?..Radimo u ovoj zemlji. Šta se dešava sa ovim mladim ljudima? Oni nisu živjeli u socijalizmu. Mi jesmo. Socijalizam smo srušili nacionalizmom Prvobitna akumulacija kapitala desila se kada smo ubijedili ljude da će im biti bolje, ako se vratimo unazad. Mi klizimo unazad. Ova predstava postavlja i pitanje- Gdje ćemo se zaustaviti?“, kazala je dramaturg Vedrana Božinović.

Prevod Moše Pijade kao polazna osnova, sa pojmovima kao što su: diktatura proletarijata, klasna borba, radna snaga i višak vrijednosti, mladim glumcima isprva je zvučao arhaično. Zbog toga, proces je za njih podrazumijevao duboko razumijevanje i istraživanje. Na kraju, kažu, stvorena je jedna važna predstava, od onih koje će nas osvijestiti, natjerati da napustimo pasivan odnos prema svijetu u kome živimo, pokrenuti nas i natjerati da se suočimo sa svojim strahovima i uvjerenjima.

„Marksov „Kapital“ je kao Biblija. To je ustvari Biblija II. Vrijeme u kojem živimo je stravično. Kapital nas sa svih strana okružuje. Sve je na prodaju! Sve ima svoju cijenu! I ja imam svoju cijenu! To veliko djelo je temelj predstave. Sve od njega počinje, a to je knjiga od dvije hiljade stranica. Reditelj Andraš i dramaturškinja Vedrana su nam bukvalno držali predavanja o kapitalizmu i to su bila najbolja predavanjakoja sam čuo u mom životu. Toliko sam stvari saznao o kapitalizmu, tako da u šali kažem, a pritom ozbiljno i mislim – nikada neću podići kredit. Sada, kada smo prošli kroz proces istraživanja, mogu da poručim da će ovo biti mnogo dobra predstava“, izjavio je glumac Pavle Prelević, student FDU na Cetinju.

„Znali smo da je Kapital teško štivo. Nakon ekonomske krize narod se vraća toj ideji, jednakosti u društvu. To je ljudima neophodno jer kapital vrši veliki pritisak. Promjene su neophodne. Revolucija kreće onda kada je narod dovoljno potlačen da se pokrene. I mi kao mladi ljudi želimo promjene, nismo znali kako, ali baš kroz ovo djelo prepoznajemo načine, koje su to naše mogućnosti da se pokrenemo i uradimo nešto za sebe“, rekao je glumac Stevan Vuković.
„Danas su ljudi previše dozvolili, dešavaju se strahote. Ali svemu dođe kraj i nepravde se moraju okončati. Ovo je izuzetno zahtjevan proces, ali zanimljiv. Uzdrmaćemo publiku. Tema je aktuelna, tekst nije lak, neophodno je udubiti se i razumjeti ga. Saradnja sa kolegama sa klase je lijepo iskustvo. Svakim danom me iznenađuju pomjerajući svoje granice. Istražujemo zajedno“, izjavila je glumica Jelena Šestović.

„Urban je neko ko zahtijeva kreativnost, u svakom smislu, i uvijek tjera na korak dalje. Tjera da izlazimo iz zone komfora, najviše u smislu razumijevanja “Kapitala”, kojim se bavimo iz mnogo više perspektiva osim teorijske. To je mašina koja vuče korak dalje, otvara vrata za koja nismo znali da postoje.Kapital je napisan u 19 vijeku, ali ova knjiga je i danas aktuelna, radili smo kroz naše društvo sada i ovdje. Vidjeli smo u reakciji publike sebe. Mi smo kroz to prošli idući kroz proces nastanka predstave, a to je misao- Da ovo se meni dešava, ovo smo mi“, kazala je nakon premijere glumica Jelena Laban.

Posebno mjesto u Urbanovim predstavama zauzimaju songovi Irene Popović Dragović. U okviru njenog opusa značajno mjesto zauzima primijenjena muzika koju komponuje za pozorišta širom Evrope, a rad na ovoj predstavi nije njena prva saradnja sa Urbanom. Njih dvoje zajedno imaju jedan poseban i prepoznatljiv rukopis koji kao cjelina publici donosi iznenađenje, adrenalin i pitanje- „Koja istina sada slijedi, šta je sledeće?“.

„U današnje vrijeme sve postaje roba. Sve što stvaramo, sve što proizvodimo je na prodaju. No, to što stvaramo nije samo na prodaju, već se čereči. Čereči se čak i ljudska duša. Prodaju se sve one značajne duhovne vrijednosti. Andraš radi predstavu značajnu ne samo za ovu zemlju. Ona je značajna za cio region, i za sve one tzv.transformacije koje se dešavaju u Evropi. Značajna je zbog migracija, zbog ratova, zbog laži… ‘Kapital’ je djelo koje se ne iščitava,. Ono se čita cijelog života. Za mene su naše saradnje značajne, prevashodno zbog velikog prisustva muzike… Negdje song nije song, nego određuje dramsku strukturu predstave. Najznačajnije u ovoj predstavi je to što je Andraš izabrao da radi sa mladim ljudima koji imaju energiju i dar, koji lično imaju stav, izuzetno jaku energiju i dramski potencijal“, uvjerena je Popović Dragović.

 

Tagovi: , , , , , ,

 
 

Kalendar

May 2019
M T W T F S S
« Apr    
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031