Lovorka Čoralić – Prilog životopisu kotorskog biskupa Marka Antuna Gregorine (1801.-1815.)


Poštovani pośetioci, objavljujemo naučni rad Lovorke Čoralić “Prilog životopisu kotorskog biskupa Marka Antuna Gregorine (1801.-1815.)”.

“Kotorska biskupija, čiji počeci sežu vjerojatno do u kasnoantičko vrijeme, može se po svojoj bogatoj i kontinuiranoj prošlosti i naslijeđu ubrojiti među vodeće biskupije na istočnojadranskoj obali. Tijekom povijesti rasadište blaženika i svetaca (bl. Gracija iz Mula, bl. Ozana Kotorska, sv. Leopold Bogdan Mandić, službenica Božja Ana Marija Marović), područje na kojem su djelovali brojni samostani i crkvene ustanove, Kotorska je biskupija iznjedrila i niz zaslužnika – biskupskih dostojanstvenika – značajnih pregelaca crkvene povijesti ovih područja“.

Zahvaljujemo se gosp. Lovorki Čoralić koja nam  je svesrdno ustupila svoje radove i dala saglasnost za njihovo objavljivanje.

Objavljivanje sadržaja na našem portalu ima potpuno neprofitni karakter i služe isključivo u edukativne svrhe. Zabranjeno je preuzimanje sadržaja sa portala i dalje reprodukovanje u drugim medijima bez odobrenja autora.

Lovorka Čoralić rođena je 1968. godine u Zadru. Studij povijesti završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990. Magistrirala je na istom fakultetu 1995. temom o cestovnim komunikacijama u srednjovjekovnoj Hrvatskoj (objavljeno pod naslovom Put, putnici, putovanja: ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama, AGM, Zagreb, 1997.). Na Filozofskom fakultetu u Zadru obranila je 1998. godine doktorsku disertaciju pod naslovom “Hrvati u Mlecima” (objavljeno pod naslovom U gradu svetoga Markapovijest hrvatskezajednice u Mlecima, Golden marketing, Zagreb, 2001.) Kao znanstveni asistent bila je zaposlena od 1992. do kraja 1997. godine u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu; potom prelazi u Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, gdje 1998. stječe zvanje znanstvenog suradnika. Na Studiju povijesti pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje “Povijest Venecije do 1797. godine” i “Povijest Italije u XIX. i XX. stoljeću”. Na osnovi održanog nastupnog predavanja dana 26. IV. 2001. godine na temu “Hrvatski prinosi mletačkoj toponomastici” stekla je znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje humanističkih znanosti, znanstveno polje povijesti.

U svom znanstvenom radu proučava poglavito političke, gospodarske i kulturne veze između zapadne i istočne jadranske obale od 15. do 18. stoljeća, s osobitim naglaskom na problematici nazočnosti i djelovanja hrvatskih iseljenika u Mlecima i na području Veneta. U sklopu istraživačke djelatnosti proučava i povijest Dalmacije i Boke kotorske u ranom novom vijeku, kao i okolnih područja Crne Gore, Bosne i Albanije. Kao stipendist organizacije Alpe Adria i Ministarstva vanjskih poslova Italije (Odsjek za kulturne veze) dva je puta (1992. i 1994. god.) boravila na stručnom usavršavanju u Veneciji. U proteklim godinama objavila je niz znanstvenih, stručnih i popularnih radova u hrvatskoj i inozemnoj periodici o hrvatsko-talijanskim povijesnim i kulturnim vezama.

Obitelj Gregorina (Grgurina) potječe, prema predaji, iz istarskog Kopra, odakle je u XVII. stoljeću iselila u Kotor te uskoro bila agregirana u tamošnje patricijsko vijeće. Od konca 1680-ih spominje se ugledni kapetan i trgovac Marko Gregorina, prva poznata osoba u toj obitelji koja je djelovala u Kotoru. Godine 1688. umješan je u sudski proces u svezi lažnog novca donesenog u Kotor sa sajma u Senigalliji. Posredovao je početkom XVIII. stoljeća kod dolaska u Kotor čuvenog kipara Francesca Cabiance, koji je izveo više kiparskih radova na kotorskoj katedrali Sv. Tripuna. Bio je oženjen za Mariju iz plemićke obitelji Zifra, sa kojom je imao četiri sina i jednu kćer. U Kotoru je dao podići obiteljsku palaču (palača Gregorina), jedan od najljepših primjera takve vrste zdanja u bokeljskom baroknom graditeljstvu.

KOMPLETAN RAD MOŽETE PROČITATI
AKO KLIKNETE NA NASLOVNU STRANU


Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


4 × two =