Osvajanje slobode u drami Aleksandra Radunovića na sceni Kraljevskog pozorišta Zetski dom

 

Premijerom predstave Noć 14. septembra počeće MIT festival 2017. u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Ovaj komad režirao je makedonski reditelj Andrej Cvetanovski, po tekstu crnogorskog pisca Aleksandra Radunovića, u dramatizaciji Boža Koprivice. Ansambl koji čine: Petar Božović, Ana Vujošević, Nikola Perišić i Marko Todorović na sceni će oživjeti priču o jednoj porodici, smještenu u jednoj noći.  To je priča o rasutoj ljubavi i izgubljenom, promašenom vremenu u životu.

 

 

“Siguran sam da porodica, tj. ono što podrazumijeva odrastanje i život u takvoj zajednici, u najvećoj mjeri određuju čovjeka pa ne čudi što su se mnogi velikani dramske književnosti, od Eshila, Sofokla i Euripida, preko Šekspira i Molijera, do Ibzena, Čehova i mnogih drugih,  bavili upravo fenomenom porodičnih odnosa. Na kraju krajeva, ljudski voajerski impuls je najčešće usmjeren ka onim najintimnijim i dobro skrivanim  događajima u čovjekovom životu, pa mi se čini da arhetipske slike odnosa: majka-kćerka, otac-sin, i obratno, u velikoj mjeri odslikavaju ono što se dešava na širem planu kad su u pitanju međuljudski odnosi. Zbog toga je, u pokušaju osvjetljavanja prirode čovjekove, porodica oduvijek bila važna i relevatna tema“, kazao je uoči premijere pisac Aleksandar Radunović. 

“Osvajanje slobode – to je sveta čovjekova dužnost. Osvajanje slobode u dvorištu, na ulici, u zabavištu, u školi, u pubertetu, u profesiji, u prijateljstvu, u konfesiji, u naciji, u revoluciji, osvajanje slobode u slobodi… Osvajanje slobode u porodici. U kamernoj i velikoj drami ima patosa i ponosa, blagosti i ujeda, obigravanja i nadigravanja… Ima i humora, odloženog humora koji zapadne u grlo. Na probama bilo je čegrsti i varničenja, ali više truda i radosti prepoznavanja. A što smo učinjeli – reći će gledaoci, naši najdraži gosti“, rekao je dramaturg predstave, Božo Koprivica.

„Ta priča o rasturanju porodice je lokalna, ali i svjetska tema. Aleksandar Radunović je napisao odličan tekst. Ovo je priča o sudaru stare tradicije i novog vremena, u tom balansu nalazi se umjetnost življenja na Balkanu. Ovaj tekst je o tome. Kako da se nađemo u tom razdoru onoga što je bilo i što dolazi. Imao sam mogućnost da radim sa jednim od najvećih glumaca na Balkanu Petrom Božovićem, kao i sa mlađim crnogorskim glumcima. Veoma mi je bila važna uloga Boža Koprivice koji mi je  pomogao da shvatim crnogorski mentalitet“, istakao je reditelj predstave, Andrej Cvetanovski.

 

 

U komadu Noć glumac Petar Božović tumači lik Draga, čovjeka na umoru, koji je stvorio imetak, ali  i preuzeo svu vlast u porodici, udaljivši se tako od svoje djece. Žrtve njegove brige i posvećenosti su njegova žena, obojica sinova, jedan pijanica, a drugi odbjegao od doma zbog seksualne orjentacije.

„Srećan sam što sam poslije 10 godina ponovo na Cetinju, da osvježim  stara prijateljstva, da se nađem ponovo u ovom prekrasnom pozorišnom dragulju, Kraljevskom pozorištu. Pisac se hrabro uhvatio sa problemom koji je tu pred nama, pravimo se često da ga ne primjećujemo. Pisac, bez sumnje talentovan, dao nam je veliki izazov i zadatak. Kako ćemo izaći iz toga?- Mislim da hoćemo, jako sam znatiželjan kako će to publika primiti. Ovoga puta pozorište pred publiku stavlja taj problem. Vidjećemo. Ako bog da i sreća junačka, biće dobro“, kazao je proslavljeni glumac Petar Božović.

“Riječ je o demistifikaciji problema, suštinskih poremećaja unutar porodice, samih odnosa, između roditelja i djece, takođe snahe i svekra. Sve ono čega se plašimo i što najviše želimo da sakrijemo izlazi na vidjelo, da vidimo hoćemo li biti pametni i konačno naći načina da se sa tim problemima suočavamo i rješavamo na način dostojan čovjeka”, kazala je o predstavi Noć glumica Ana Vujošević.

U  crnogorskoj stvarnosti,  najintrigantnije je ono suštinsko u nama, možda je to strah i nerazumijevanje između roditelja i djece koja teže osvajanju slobode, naročito u kontekstu koji podrazumijeva stid i odbijanje da se prizna istina, do samog kraja. Priču o društvu i ljudima, u kojima se bolno prepliću stara i nova shvatanja, savršeno je zaokružio Rambo Amadeus koji je komponovao muziku za predstavu.

“Tekst drame sam doživio kao kritički presjek društva u sadašnjem trenutku, gdje se sukobljavaju tradicionalna i savremena etika, pa sam onda i odlučio da muzika u sebi sadrži i tradicionalnu i modernu muziku koje pokušavaju da  čine jednu složnu cjelinu. Volio bih da savremeno drštvo na isti način pomiri ove sukobljene doktrine jednako kao što su se one pomirile u muzici koju sam uradio.  Nadam se da će predstava, iako na momente vrlo teška, zapravo  doprinijeti razumijevanju trenutka i otvaranju dialoga generacija koje još uvijek  vladaju, koji u svojim rukama imaju moć, sa generacijama dvadesetodišnjaka a boga mi i tridesetogodišnjaka, za koje još uvijek ne postoji dovoljno prostora pod suncem Crne Gore, ali i čitavog regiona”, kazao je kompozitor Rambo Amadeus. 

“U komadu Noć sam se, prije svega, pokušao baviti konvencijama i porodičnim kanonima  koji podrazumijevaju da postoje stvari o kojima se ne govori. Stvari za koje se pretvaramo da ne postoje iako smo svjesni  da su tu i da nikad neće nestati, uprkos upornom zatvaranju očiju. Čini mi se da to nije crnogorski specifikum iako se svojski  trudimo da makar malo budemo nenormalniji od drugih”, kazao je Aleksandar Radunović o svojoj drami.

Scenografiju za predstavu potpisuje Sergej Svetozarev, kostimografiju  Lina Leković, a dizajn svijetla Milčo Aleksandrov. Glumačka ekipa ponosna je na ovaj projekat.

 “Zahvaljujem se upravi i tehničkoj ekipi Zetskog doma, koji su  nam na najljepši način izašli u susret, Petru Božoviću koji je najveći glumac ikad na ovim prostorima, mojim kolegama Marku i Ani. Ova predstava je ogledalo društva i vremena u kome živimo”, izjavio je glumac Nikola Perišić.

 “Imam najljepša iskustva, imao sam zadovoljstvo da radim sa ovom ekipom i velikim Petrom Božovićem uz čije filmove i bravure smo svi rasli. Imao sam priliku da učim od jednog od najvećih glumaca bivše Jugoslavije”, kazao je glumac Marko Todorović.

Porodica je okosnica Noći, ali je i centralni fokus za ukupnu sezonu 2017-2018. U Kraljevskom pozorištu Zetski dom, budući da će svi pisci, glumci, reditelji i saradnici, na različit i poseban način, naći unutar ovog važnog, intimnog i globalnog fenomena.

Predstava Noć otvara MIT 2017. koji će trajati do 28. septembra. Nakon njenog repriznog izvođenja 15. septembra, uslijediće predstave koje su obilježile teatarsku godinu u regionu: Trudna priča, Teatra Komedija iz Skoplja, u režiji crnogorske rediteljke  Lidije Dedović, dva komada  Naroden teatra Bitola: Otelo, u režiji Diega de Bree i Lepeza, u režiji Blagoja Micevskog.  Zagrebačko kazalište mladih nastupa sa Velikom bilježnicom Edvina Liverića. Sarajevski MESS biće na MIT-u sa dvije angažovane predstave: Kokoš, u režiji Selme Spahić i What is Europe u režiji Andraša Urbana, dok će evropski teatar biti prisutan kroz italijansko-belgijsku koprodukciju Antigone u režiji Sandra Mebellinija. Na ovom izdanju MIT-a biće održana tri koncerta: Stefan Milenković sviraće sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom, gitarski duo Bulatović-Nikčević i Vlatko Stefanovski.

 

 

 

Tagovi: , , , , ,

 

Bez komentara

Budite prvi.

Poruka


 

 
 

Advertisement

Advertisement

Kalendar

November 2017
M T W T F S S
« Oct    
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
27282930