Narodna biblioteka i čitaonica “Njegoš” Cetinje – Obilježen Svjetski dan knjige i autorskih prava

 

Narodna biblioteka Njegos Cetinje

 
 

U četvrtak, 23. aprila 2015.godine, na Svjetski dan knjige i autorskih prava, Narodna biblioteka i čitaonica “Njegoš”, priredila je interesantan i prigodan program ovom značajnom datumu.

Održano je književno veče savremene crnogorske književnice Dragane Kršenković-Brković, a organizovana je i promocija romana “Dosije Bogorodica” Vanje Bulića.

U predstavljanju književnog stvaralaštva Dragane Kršenković-Brković učestvovali su Borislav Jovanović, književnik i književni kritičar, i Vlatko Simunović, publicista.

 

Knjizevno vece Dragane Krsenkovic Brkovic - 2

 

U uvodnom dijelu, Saša Lovre-Božović, direktorica Narodne biblioteke i čitaonice “Njegoš” na Cetinju kazala je da je ovo veče s razlogom posvećeno stvaralaštvu savremene crnogorske književnice Dragane Kršenković-Brković”, jer ona po svojim osobenostima, zauzima posebno mjesto na crnogorskoj književnoj sceni.

Atelanska_igra_naslovnaOd bogatog stvralaštva Dragane Kršenković-Brković, Borislav Jovanović je pažnju usmjerio na autorkin roman “Atelanska igra”. Prema njegovim riječima Dragana Kršenković-Brković pripada onom krugu savremenih crnogorskih pisaca -spisateljica koji nijesu u dnevnoj i marketinškoj žiži tekućeg književnog života, ali čije književno djelo pripada onom što je danas najbolje u crnogorskoj literaturi.

Publicista Vlatko Simunović je naglasio da je “Po svojoj misaonoj i stvaralačkoj vertikali Dragana Kršenković Brković izdigla se iznad prosječnosti epohe. Njena vrijednost i veličina izražava se i potvrđuje u njenim djelima. Ona je danas jedan od najistaknutijih crnogorskih pisaca- kazao je publicista Vlatko Simunović na književnoj večeri posvećenoj djelima Dragane Kršenković Brković.

Književnica Dragana Kršenković-Brković  je ukazala na dvije teme koje su u centru njenog interesovanja- jedna tema je vezana za pitanje nasilja, druga za odnos čovjeka i vremena.

“Priče u mojim romanima i pripovjetkama ukazuju na čovjekovu poljuljanu egzistenciju. One istražuju, s jedne strane, odnos čovjeka prema prolaznosti a s druge, oblike otpora koje čovjek pruža, ispoljavajući na taj način svoje nemirenje i nepristajanje na zadati usud. Otpor mojih junaka je različit. On se kreće od nastojanja da se stvori nova, oplemenjena vrijednost, (bilo da je to muzički komad, novi alfabet, hram ili religijski spis koji podučava kako da se dosegne vječnost i izbjegne smrt) do grčevitog napora da se ta nova vrijednost, protkana skladom i ljepotom, sačuva. Naša stvarnost nije ni stabilan ni koherentan svijet. Zato moje priče istražuju onu tananu, maglovitu liniju između istine i iluzije u koju smo često uronjeni, a da toga nijesmo svjesni- kazala je Kršenković-Brković.

 

Posjetioci knjizevne veceri

 

Povodom Svjetskog dana knjige održana je promocija romana “Dosije Bogorodica” Vanje Bulića.

 

Knjizevno vece Vanje Bulica

 

Ko je ukrao plavi safir Bogorodice Filermose- samo je jedno od pitanja kojim se u svom romanu  “Dosije Bogorodica” bavi novinar, publicista i književnik Vanja Bulić.

-Čitavog života sam želio da Cetinje ugradim na neki način u ono što pišem. Kad nam je Budo Simonović bio gost u mojoj emisiji “Biseri” i kad sam dobio tu njegovu knjigu “Tajna Ostroškog blaga” sama po sebi me zainteresovala ta priča, kako su te dvije hrišćanske relikvije, vlasništvo inače malteških vitezova, putovale. Onda sam napravio jednu trilersku priču, koja se odvija na Cetinju, u Budvi, dijelom u Kortoru  – kazao je Vanja Bulić na promociji romana “Dosije Bogorodica” naglašavajući da mu je ovaj roman dao priliku da istovremeno ispriča i priču o Njegošu, ali i o tome gdje su masonski znaci na Cetinju.

Bulić  se u svom romanu  “Dosije Bogorodica“ bavi ikonom Bogorodice Filermose, koja se danas čuva u narodnom muzeju Crne Gore, i zajedno sa rukom Svetog Jovana Krstitelja i Česticom Časnog krsta predstavla najvrednije hrišćanske relikvije. Uz istorigrafske i religijske činjenice Bulić vješto upliće i izmišljeni triler.

Bulić je tokom skoro dvostanog razgovora sa brojnom cetinjskom publikom govorio i o svojim romanima “Simeonov pečat” i “Jovanovo zaveštanje”, gdje je glavni junak takođe novinar Novak Ivanović. Iako obiluju brojnim preciznim istorisjkim i religijskim činjenicama, i u ovim romanima Bulić vješto upliće kako triler tako i fikciju.

 

Posjetioci knjizevne veceri - 2