Poštovani pośetioci, sa zadovoljstvom vam predstavljamo autora Nebojšu Kuburovića, koji prvi put objavljuje svoje stvaralaštvo na portalu Montenegrina. Preporučujemo Nebojšine rime iz kojih ćete saznati da je učio jezike jer mu je vazda važno bilo, da pozborit’ može s kim gođ mu je milo. Saznaćete i da je dugačka njegova razonodna lista, pa je između mnoštva sportskih disciplina i biciklista. Tu su i savjeti kako bi vam linija tanka bila, ali da ništa ne radite bez stila. Ko o čemu priča često – koje teme zauzimaju glavno mjesto. Arsen, Šobić, Čupić, Živko i ostali slavni – zaslužili su da u pjesmama budu glavni. Porodica, domovina, priroda i da ne nabrajam više, o svima njima Nebojša piše. Uživajte.




BILJEŠKA O AUTORU

Nebojša Kuburović (Dubrovnik, 1973.) je crnogorski tv-novinar. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom Herceg-Novom, a pravni fakultet u Podgorici.
U RTCG profesionalno angažovan od 2000.-te. Autor je mnogobrojnih emisija i priloga sa društvenom i sportskom tematikom, kao i velikog broja sadržaja iz oblasti kulture.

Predano radi na promociji mladih umjetnika iz raznih oblasti umjetnosti. Veoma su zapaženi njegovi mnogobrojni prilozi koje je uradio sa mladim stvaraocima, a koji su emitovani u okviru Jutarnjeg programa RTCG.

Snimio i filmski auto-portret “Načini postojanja”, objavljen na You Tube, septembra 2017.godine.

Zbirka stihova “Lijen da zborim… (pa pišući tvorim)” štampana je februara 2019.godine i sadrži 106 pjesama, podijeljenih u pet poglavlja.

Govori engleski i italijanski, služi se francuskim i španskim jezikom.

Bavi se brojnim sportovima i planinarenjem.

Oženjen, otac dvoje đece.

Živi i radi u Podgorici.





IZBOR PJESAMA

JEZICI

Za mene je vazda puno važno bilo,
da pozborit’ mogu s kim gođ mi je milo;
te ne bijah d’jete što na čas je snilo,
nego sa merakom jezike učilo!

Engleski je gospodar cijeloga sv’jeta,
i to više, zaista, nikome ne smeta;
ko gođ želi da radi il’ planetom šeta
-od njeg’ nema većega prioriteta!

Za mene još jedan manje važan nije,
jer ga ja savladah čak i malo prije;
zbog te c’jele zemlje -i on blizak mi je,
te solidno pričam jezik Italije!

Kao zreo čovjek, porazmislih planski,
te zaključih da mi leže jezici romanski;
odlučih da savladam francuski i španski,
ovaj prvi u srednjoj sam učio kampanjski!

Tako, neke govorim, drugima se služim,
valjaju mi mnogo kad Evropom kružim;
sa ljudima svuđe ja se lako skužim,
i u poslu, ponekad, pohvale zaslužim!



BICIKLISTA

Dugačka je moja razonoda lista,
međ’ ostalim, znate, ja sam biciklista!

Jer užitak to je pravi,
kada s kapom ja na glavi,
uzjašem na bajsa moga,
vazda ja sam željan toga!

I do grada obretem se za petn’est minuta,
bolji mi je od auta bar stotinu puta!
Kad je čo’ek u “limenci”
-tu slobode nema…
sa biciklom potpuno je drugačija tema!

Jezdiš zrakom kao ptica,
sa vjetrom u kosi,
ekološki dvotočkaš te
-na sve strane nosi!

I ne prljaš, baš nimalo, prirodnu sredinu,
al’ većini te ideje nikako da sinu!
Kad pedalaš ti se sportom tom prilikom baviš,
a uz to se sa parkingom nimalo ne gnjaviš!

I još jedna stvar na kraju
-neće da vam smeta:
biciklo je prijatelj – kućnoga budžeta!



STIL

Nije nevažno pitanje stila,
jer to čovjeku daje krila,
vazda mi je značajna bila,
i jedna oblast posebno mila!

Sakoi, kaputi i mantili
-oduv’jek su me veselili,
elegancijom svojom opčinili
-kao da su ih za mene šili!

Pa onda kape, marame i šeširi,
moj duh se s prosjekom ne miri,
jer stalno kreator iz mene viri
-teško da ikad on se smiri!

Vele: “Čovjeka ne čini od’jelo”
-to mi je shvatanje izlapjelo,
jer, priznaćete, sve u svemu
– da ipak dosta govori o njemu!

Saglasna je sa mnom i žena,
poznata je ta sklonost njena,
ispod nivoa nije ni trena
-svakog je dana krpica smjena!



PLANK

Da vam figura bude tanka
-možete postići pomoću planka!
Dakle, da mišiće dobijete čvrste
-oslonite se na laktove i nožne prste!

Ostanite tako po par minuta,
puštite misao da sama luta,
ponovite dnevno nekoliko puta
i to vam je – philosofia tutta!

“Plank” u prevodu daska znači,
od te vježbe bićete jači,
ne dozvolite da vam se salo kači,
kad sebe vidite da vam se smrači!

Aktivnost ovu redovno radim,
učincima se iznenadim,
uživam kad t’jelo gradim,
i kad se doimam prilično mladim!

Dobro mi dođe vježbanje planka,
neposredno nakon uranka,
uveče, takođe, prije sanka,
trudim se da nikad ne bude stanka!



KO O ČEMU PRIČA

Dobro reče jednom Pušić Antonije
-da visina plate naše teme krije!
Kad je ona oko tri stotine eura
-interesovanja prilično su štura!

I tu mnogo ima nacionalizma,
paravan je to od kapitalizma!
Kad primanja dođu iznad cifre petsto,
neke priče druge tad zauzmu mjesto!

Garderoba i kafići bitni su nam onda,
zbori se o tome i daje iz fonda!
Jednom kada bude iznad hiljadarke,
tad prestaće sve o naciji čarke!

Glavni diskurs tada biće putovanja,
sve o zdravoj hrani,a i ljetovanja!
A kad čovjek u džep tri hiljade stavi,
besjedit će onda samo o ljubavi!

Budućnost će njemu biti sasvim roza,
u fokusu samo vremenska prognoza!
Kol’ko će do toga proći nama dana
-većina se pita žitelja Balkana…



KONZUMERIZAM

Oko mene brojni loši elementi,
da precizan budem-to su konzumenti!
Ne mislim na skromne, no na one druge,
što im vazda malo, bože mili-tuge…

Ekonomski odnosi-za mene su loši:
“Proizvedi više i više potroši!”
i ko onda strada-pitam neke dov’jek:
“Pa, priroda naša, i, naravno, čovjek!”

Raznoraznog otpada grozne količine
-zagadiše okeane, mora i planine!
Pa izduvni gasovi-što nam oni čine?!
Neprijatelj to je glavni životne sredine!

I uzalud raskrsnice jedno geslo krasi:
“Kada staneš na semafor-ti motor ugasi!”
Takve stvari dosta često, baš zabrinu mene:
“Što će sv’jetu don’jet klimatske promjene?”

Ti problemi sve su veći i nisu od juče
-umne glave još odavno oni stalno muče!
Prekinimo sa prirodom ova brakolomstva,
planetu smo pozajmili od našeg potomstva!



ČRTOMIRI

Iz oka im euro viri-to su naši črtomiri!

Kao moljci nagrizaju finansije iz budžeta,
lopovčina tol’ko nema baš nijedna zemlja sv’jeta!

Štetočine to su mrske,
što bez mjere kasu kradu,
ološ i bitange drske
-ubiše nam svaku nadu!

K’o gundelji zemlju ‘arče,
oteli bi svako parče,
probali bi, ama svakog,
za korist da namagarče!

Iako je dosta sličan s moljcima i gundeljima,
črtomir vam nesojluke specifične svoje ima!
Za razliku od rođaka, koji glođu tlo i krpe,
črtomiri neumorno samo puste pare crpe!

I dok samo jednom od njih
-to je i kršteno ime,
drukčije se drugi zovu
-al’ su mnogo slični s njime!

Sada znamo da imamo jednu novu insekt-vrstu,
valjda neće da izmaknu sudbini i njenom prstu!

Kradu, ’arče, grizu, žderu,
nemaju pri tome mjeru,
iz oka im euro viri – to su naši črtomiri!



PIRLITOR

Utvrđenje staro – iz srednjega v’jeka,
da se neko sjeti – on strpljivo čeka.
Ostale su samo te zidine trošne,
ali naziv podsjeća na stvari raskošne.

Teško da su žene tu se pirlitale,
jer onda za modu slabo da su znale.
Ali ove danas – u tome je fora,
kao da potiču – baš iz pirlitora!

I moja se draga redovno pirlita,
garderobe ima – sami bog te pita!
Ali makar ne stavlja plastiku u sebe,
i jedino sa mnom ta ide pod ćebe!

A ostali svijet – bulji,više – manje
– svi prim’jete lako njeno pirlitanje!
Svakog dana drugi nakit ta na sebe stavlja,
kaže da uživa, i to je zabavlja!

Godišnje je na poslu 230 dana,
– svaki od njih ima priču iz ormana!
Kolegica jedna upita je i to:
“Zar baš vazda moraš bit’ u različito?!”

Pirlitorka prava ona ne bi bila,
da se ne od’jeva – stvarno, s mnogo stila…
i druge se trude, al’ je svaka gora,
jer je moja došla – s vrha Pirlitora!



ODAKLE JE ARSEN

S koje je planete Dedić Arsenije?
s koje gođ da jeste-s ove naše nije!
Takve velikane ne pravimo ođe
– zato čvrsto tvrdim da odnekud dođe!

Možda je sa Marsa, kad nestade vode,
stig’o, vrli arsa, zemlji u pohode!?
il’ se možda kretao nekim svojim smjerom,
nakon što je vodio ljubav sa Venerom?

Došao je, biće, pravo sa Neptuna
– kad je tamo bila nestašica struna!?
Ili možda banu on sa Jupitera
– i tamo je sigurno mnoge žene ćera’!

Može bit’ da dođe – direkt sa Merkura,
jer je zemlji falila pjesnička kultura!
Ili je sa Saturna na tle naše siš’o
– sviđe mu se ođe, dalje nije iš’o!

Možda na uranu kupi dvogled slabi,
al’ je ipak vidio da ga čeka Gabi!
ima tvrdnji da je – doš’o sa Plutona
– sletio je neđe u blizini Stona!

Žario je našom umjetničkom scenom,
pjevao šansone neprolaznog sjaja;
hvalio se nije finansijskim pl’jenom,
gospodin je bio, ostao do kraja!



ŠOBIĆ

Iznjedrila Crna Gora velikoga svoga sina,
muzičara i poetu, vrlog Šobić Miladina!

Iz Nikšića momče mlado,
pjevalo o svome gradu,
o ljubavi i ljepoti,
pa i bolu, sreći, jadu…

Svaka strofa puna osjećanja,
uživiš se u momentu,
zapadneš u čudna stanja,
diveći se sentimentu!

Pisao o zavičaju,
novinama, vinogradu,
posvetio pjesmu jednu
– čak i starom kišobranu!

Umjetnik je to u duši,
hitova mu puna lista,
takav čovjek više vr’jedi
-od milion materijalista!

Divio se on životu,
ambijentu gradskom, morskom,
s pažnjom pis’o svaku notu,
pjevao na crnogorskom!



NIKŠIĆKE HEROINE

Iako smo zemlja mala – mi imamo heroine,
divimo se svi djelima – Tatjane i Konstantine!
Čekala su dva mladića da im žarko sunce sine,
spasile ih organima ove dvije dame fine!

Eto, srećom, da postoje, među nama takva bića,
ove žene plemenite, obije su iz Nikšića!
O hrabrosti, tom prilikom, mi dođosmo do otkrića
– istakle se samo one, pored tol’ko muškarčića!?

O aktima dobročinstva, još je jedna stavka:
kuću Rajki poklonila doktorica Slavka!
Ovu prvu očekuje velika nabavka
– ne pomišlja hraniteljka na riječ “ostavka”!

Osim svoje troje đece, još dvoje podiže
-plemenita beskrajno je, eto to je siže!
Ostvarenju svoga cilja, sad je mnogo bliže
– zahvaljujuć’ donaciji, sve lakše postiže!

Čet’ri vile iz grada čelika i piva
– nek’ je nama svaka od njih 100 godina živa;
i nek l’jepo ostvari se, što gođ koja snila
-na ovakvim primjerima budućnost počiva!



LJUBO ČUPIĆ

Ako on je dao, život za slobodu,
daću i ja krvi – k’o da dajem vodu!
Beskrajno se divim tako hrabrom rodu
– smijao se prkosno streljačkome vodu!

A vi što se danas uz ljuba slikate…
da l’ ste spremni malo – tečnosti da date?
Ili samo nastojite da uzmete plate,
cio život samo svoju stražnjicu gledate?!

Od sada ko želi, s Ljubom da se slika
– u Nikšiću, pokraj, toga spomenika
– prvo malo krvi, mora uzet “čika”,
ako si plemenit-eto ti prilika!

“Kako to izvesti?!” – dići će se vika…
vrlo lako, uz saglasnost gradskijeh čelnika!
Sa potvrdom, samo, pitaš pozornika,
i lentraš se pored našeg, vječnog pobjednika!

Pokažimo da smo ljudi, a nimalo crvi,
i podajmo zavodu jednu kesu krvi;
ja se nadam da će – kod Ljuba da vrvi
-zbog ideje, naravno, ja ću biti prvi!



DUŠAN VUKOTIĆ

Crnogorac veliki i sa puno dara
– za crtani film dobio Oskara!
Iznad svega volio da radi i stvara
– likove je pravio baš sa puno žara!

Godina je nagrade šezdeset i druga,
ovih manjh lista – vrlo, vrlo duga!
On je bio centar rediteljskog kruga,
ostvarenja svoja crtao iz cuga!

Genijalno djelo ”Surogat” se zove,
filozofski kritikuje neke stvari nove!
Sintetički predmeti svud okolo plove,
pumpanjem se oni besomučno tove!

Svojevrsni mag za pokretne slike
– prvi čovjek nagrađeni izvan Amerike!
Nije bjež’o Dušan ni od politike
– im’o svoje mjesto među poslanike!

Kad su jugoslovenske ideje propale,
podržao on je naše liberale!
Apsolutno, zasluge nijesu mu male,
sineasti svjetski i danas ga hvale!



ŽIVKO NIKOLIĆ

U njegovom stvaranju nije bilo rugla,
vidio je Crnu Goru iz svojega ugla;
film, serija, drama – stranice trougla,
znala je za njega sva zemaljska kugla!

Zavičaj u centru interesovanja,
dobio je mnoge – nagrade, priznanja…
a zbog svoje hrabrosti i požrtvovanja
– imao je iskušenja veća ili manja…

Onaj što ga ne voli- priznati mu mora:
dao nam je Živko dosta- istinskog humora,
kad gledasmo “Đeknu”, ma tu nema zbora
– na licima našim nije bilo bora!

Još ga nešto svrstava u top – umjetnike:
bio majstor da predoči čari erotike!
iz “Ljepote poroka” ne blijede slike,
nadahnuo on je time mnoge sljedbenike!

Sačuvajmo lik Živka Nikolića,
reditelja vrlog, rodom iz Nikšića;
ponudio nama- mnoga je otkrića,
specifičnost, a i mane crnogorskg bića!



DRAGAN RADULOVIĆ

Najljepša mu muzika bila dječija cika,
zasluge su velike ovoga pjesnika!
C’jeloj našoj zemlji velika je dika,
što je dala takvog tv- djelatnika!

Pjesma ili emisija- sjajna mu je svaka
iskreno se divim djelu vječitog dječaka,
Volio je male ljude – ko đed ili baka,
-brisao im je iz mašte – sve strahote mraka!

Za njega je d’jete čovjek- čim počne da sisa,
i kasnije kada igra žmurke ili klisa!
A znalo se ođe, pa čak sve do Visa,
za nevolje i probleme malenog Borisa!

Taj je đetić beskrajno simpatičan bio,
nenadmašni autor ga sasvim proslavio!
Otkrio je nama snove što je snio,
i da je veliki- što bi uradio…

Život nekad zna i da bude gadan,
al’ je pjesnik obavio zadatak mu zadan;
i dok sad na nebu piše refren skladan,
đečici se sm’ješi- zaštitnik im, Dragan!



TRIM – STAZA

I park – šuma na Zlatici,
trim -stazu je dočekala,
omladina mnogobrojna,
već je na nju nogom stala!

Ničemu se kao tome,
obradov’o nisam dugo,
od države naše ne bih
-poželio ništa drugo!

Osv’jetljena sva je ona,
i dugačka kol’ko treba,
objavljujem na sva zvona
– nek’ se čuje sve do neba!

Fudbalska su dva terena
– uz nju došla u paketu,
njom šetamo ja i žena
– ne trebamo mi dijetu!

Čist nam vazduh mnogo prija,
tu smo skoro svakog dana,
ima puno familija,
što izađu iz svog stana!



INTERNET

Internet je dostignuće
– ponajveće, za me lično;
za čovjeka je svanuće
– ne postoji ništa slično!

Sve na jednom mjestu imaš,
o ličnosti, pojmu svakom,
o nauci ti sve primaš
– ovom svjetskom mrežom jakom!

Zna se meni desit’ često,
internetu da robujem,
pred ekranom držim mjesto
– uporno se znanjem “trujem”!

Ima nekih čudnih ljudi,
kompjutere što imaju,
za znanje ih ne koriste
– već igrice tu igraju!?

Svašta tu se može radit’,
i filmove možeš gledat’,
teško će mi to dosadit’
– idem tom se carstvu predat’!



CRNA GORA

Đedovino moja mila,
opet ti si nezavisna,
sva mi tvoja mjesta prisna
– od Pljevalja pa do Risna!

Volim tvoje plavo more,
i planine ponosite,
hrabre ljude što ti zbore
– da će uv’jek da te štite!

Prađedovi naši slavni,
za slobodu izginuše,
ovi danas što su glavni
-ponešto i porinuše!

Gradove ja volim tvoje,
na śeveru i na jugu,
sve osjećam da je moje,
i ne želim zemlju drugu!

I sela su meni draga,
r’jeke, šume i jezera;
dođe meni strašna snaga
– kad ti neko loše smjera !



TANJA

U braku je meni l’jepo,
sa Tanjom se super slažem,
ustvari je volim sl’jepo
– istina je, kad vam kažem!

Nema svađe, nema frke
– sve nam ide, k’o po loju,
rijetke su r’ječi grke,
mnogo štujem damu moju!

Hranu ona sprema meni,
pere, pegla i sve drugo,
zahvalan sam svojoj ženi,
ljubiću je dugo, dugo!

Nosi ona d’jete moje,
jedva čekam da se rodi,
do tog dani već se broje
-roditeljstvo će da godi!

L’jepa, dobra i pametna,
uz to još i nije l’jena,
ponekad je malo sjetna,
volim je za sva vremena!



SARA

Kad dobismo našu ćerku, dadosmo joj ime Sara,
ni za Tanju, ni za mene – od nje nema većeg dara!
Radost, sreću i veselje – svakog dana nama stvara,
o temama raznoraznim – k’o velika razgovara!

Crne oči, k’o u srne – krase slatko malo lice,
prel’jep osm’jeh dominira u tatine ljepotice!
Za vještine mnogobrojne -vidi se da ima žice,
ističe se, ipak, jedna – ponajpr’je će u glumice!

Svjedoci smo mi i njene izuzetne memorije,
prepričava događaje, pr’je godinu pa i dvije!
Upamtiće, ja se nadam, i u školi sve lekcije,
bit’ učenik ponajbolji, da joj niko ravan nije!

Svakodnevno nam izvodi neke svoje sjajne tačke,
tu prednjaće, bez dileme, pjesme naše navijačke!
Znatno manja kad je bila, od nje su se strofe čule
– baš šteđela grlo nije, za “Lavice” i “Ajkule”!

A i želju ima jednu, istovjetnu k’o i tata,
voljela bi naša ćerka da dobije malog brata!
Nadamo se mi u uspjeh toga važnog poduhvata,
da ne može istog trena – to i Sara lako shvata!



RODITELJI

Roditelji dragi moji,
bogu hvala, još ste živi;
vaš sin uv’jek uz vas stoji,
vašem djelu on se divi!

Stvorili ste dosta toga,
tri objekta vi imate;
i poroda finog svoga,
srećom vi se prožimate!

A nije vam lako bilo,
s nule vi ste započeli;
dobro dalje sve se zbilo,
pa ste tako i uspjeli!

lmali ste vi zanate
– kuhinju i građevinu,
ne baš neke jake plate,
al’ vrijedni sve postignu!

Dobiste i unučiće,
pomažete i dan – danas,
evo za vas popih piće
-popi’te ga i vi za nas!



KUM

Prijatelja dobrih imam,
i svaki je meni vr’jedan,
svima njima kapa dolje,
al’ vjenčani kum je jedan!

Počeli smo mi se družit’
-drugog ljeta ovog v’jeka,
voljeli smo gradom kružit’
-tako ćemo dovijeka!

Zajedno smo ljetovali,
ljude mnoge upoznali,
lopte često mi igrali,
u svemu smo uživali!

Sačuvali kumstvo mi smo,
kad on ne bi u mom gradu,
prekidali kontakt nismo,
bio je u Novom Sadu!

Al’ kad Crnoj Gori dođe,
osjećaj se stvori stari,
ne damo da mladost prođe,
još nas vuku iste stvari!



“VASOIZMI”

Sm’ješne, ćudne, r’ječi, čuo ih od tate,
poželjeh u jedan rječnik da se sjate,
ako vazda mene u životu prate
– nek’ jezičkoj baštini budu pridodate.

Zašto ”vasoizmi”, vi se sad pitate,
otac mi je Vaso, eto sada znate,
pišući to djelo, proveo sam sate,
činio bih isto, da se oni vrate.

Što ću kada volim takve poduhvate,
za dušu ih radim, bez ikakve plate,
ljudi slični meni – lako će da shvate,
možda se i neki, drugi, preobrate…

Mnoge, mnoge r’ječi, za sada su date,
pružiće se šansa da ih pročitate,
sigurno će neke biti još dodate,
zar je malo hiljada, reci mili brate!

Logično je sada da se zapitate:
da l’ bi i vi mogli tako da parlate,
dovoljan je mali – napor, da saznate,
i do Bara Kraljskih jednom prošetate!



ŽABLJAK

Poklanjam mu iskreno simpatiju svaku
-ovog puta govorim o našem Žabljaku!
Tek sam ljetos naslutio sve njegove čari,
al’ nijesam zakasnio, tako da ne mari!

Jer, đe god da kreneš -priroda je bajna,
svako mjesto za sebe -osobita tajna!
Iako sam veliki zaljubljenik mora,
trenutno ga stavljam iza Durmitora!

I on vodu ima – đe vam noga kroči,
čuvena su jezera -zvana Gorske oči!
Do sada sam samo plivao u Crno,
a užitku tome vazda bi se vrn’o!

Još ih čak 17 na tom spisku ima,
cilj mi je da svako u sebe me prima!
Što se tiče vrhova – tek će da usl’jede,
zasad popeh Prutaš, a i Boljske grede!

I nijesam skroman – nije crnogorski
– želim da obiđem prsten durmitorski!
Znam da nije laka ta famozna ruta
– kilometar jedan, osamdeset puta!



 

Tagovi: , , ,

 
 

Kalendar

June 2019
M T W T F S S
« May    
 12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930