Crna Gora ima veoma bogatu kulturnu baštinu. Položaj i ostale geografske karakteristike Crne Gore, kao i prirodne posebnosti njene teritorije, uslovili su raznovrsna kulturna kretanja na njenom tlu od praistorije do danas. Zahvaljujući tome, na području Crne Gore postoji veliki broj materijalnih izraza kulturnog nasljeđa u vidu arheoloških i sakralnih objekata, starih urbanih cjelina, starih gradova, utvrđenja, raznih objekata narodnog graditeljstva…
Pitanje kvalitetne zaštite kulturne baštine se vrlo često postavlja i u državama koje su mnogo razvijenije od Crne Gore, a uz to sa mnogo većom tradicijom i osjećajem odgovornosti za baštinu koja je kroz istoriju ostala očuvana. Koliko je ta kulturna baština bitna za buduće generacije, suvišno je govoriti.
U proteklom periodu, u Crnoj Gori, bilo je dosta primjera neodgovornog odnosa prema kulturnoj baštini. Radi se o djelimičnoj ili potpunoj devastaciji, prije svega određenog broja sakralnih objekata. Na to su ukazivali naučni radnici iz te oblasti, građani, pojedine institucije i mediji.
Ono što posebno zabrinjava i što je zajedničko u svim tim slučajevima, je skoro potpuno odsustvo interesovanja nadležnih državnih institucija da stanu na put takvim devastacijama. Po pravilu sve se na kraju svede, na konstatovanje određenog stanja bez preduzimanja bilo kakvih mjera koje bi onemogućile dalje devastacije.
Zahvaljujući prof. dr Ivanu Miloviću koji nam je poslao dvije fotografije, jednu iz 1910. godine i drugu novijeg datuma, u prilici smo, na žalost, da vam pokažemo još jednu u nizu devastacija kulturne baštine koje se dešavaju na našim prostorima. Radi se o ulazu u Cetinjski manastir i „stručnoj“ obradi freske koja se nalazi iznad ulaza.
Moglo bi se i ovđe postaviti niz pitanja vezanih za reakciju države, ali i za stvarnu potrebu za obnavljanjem freske. Zašto država nije reagovala na vrijeme i spriječila ovu devastaciju na objektu koji je imao toliki značaj kroz istoriju Crne Gore. Ako je već trebalo da se izvrše radovi radi zaštite, zašto nije izvršena restauracija freske kao na originalu. Očigledno da je autor znao da se ne poštuju zakoni u ovoj oblasti i da država neće reagovati pa je vjerovatno bio zanesen idejom da napravi stariju i ljepšu fresku.
Fotografija napravljena 1910.g. na dan proglašenja Kraljevine Crne Gore
(Kralj Nikola i Jelena, pozadi Kraljica Milena i zet Kralj Italije V. Emanuele)
Sadašnji izgled nakon “stručne” restauracije
