OKF Cetinje – Dvije nove knjige

 
 

OKF Cetinje

 
 
 

U okviru izdavačke djelatnosti OKF-a sa Cetinja nedavno su objavljene dvije nove knjige: Roman „Dvadeset i prvi: Knjiga fantazama” Tomislava Osmanlija i eseiji, priče  „Život je inostranstvo” Sretena Ugričića.

Roman „Dvadeset i prvi: Knjiga fantazama” uglednog makedonskog književnika Tomislava Osmanlija objavljena je u okviru biblioteke „Savremena proza”. Izdavač je Milorad Popović, a djelo je prevela Marina Đurović Markoska. Roman je dobio najviše makedonsko priznanje – nagradu Roman godine „Utrinskog vesnika”, 2010. godine i izabran za makedonskog predstavnika za nagradu „Balkanika” (novembar, 2010.).

Knjiga „Život je inostranstvo” Sretena Ugričića objavljena je u izdanju OKF-a 2013. godine i na ubjedljiv način priča priču o vremenu u kojem živimo.

 

Tomislav Osmanli

DVADESET I PRVI: KNJIGA FANATAZAMA

(odlomak)

Laki i vlažni septembarski vjetar koji je duvao na Menhetnu lijepio je isparenja za mokri njujorški asfalt. Iz jednog bara čuje se Knjiga fantazama - naslovnasentimentalna, ljepljiva ret pack muzika dok se na ulici mijenjaju tonske kulise. Ko kaže da je ovo grad koji nikad ne spava? Za neki sat zaspaće i smiriće se nakratko, a zatim, oko šest ujutru, polako će početi da se proteže, u ovo žestoko otkačeno vrijeme. Čuli su se gusti zvuci velegrada. Brujali su rijetki automobili, a izdaleka su mu do ušiju povremeno dopirali zvuci vatrogasnih kola u pokretu. S rancem na ramenu Gordan je šetao avenijama i zagledao se u oblakodere. Primijetio je da i nebo  nad Njujorkom blješti, da milioni gradskih svjetala reflektuju svjetlost na tamni svod. Po licu su mu titrale hiljade neonskih svjetiljki. Čuo se rap. Mladić se zaustavi.

O piscu

Tomislav OsmanliTomislav Osmanli (1956.) je prozaista, dramski pisac i teoretičar medija. Autor je dvadeset knjiga. Autor je scenarija igranog filma Anđeli na otpadu (1995-1997) kao i drugih nagrađivanih scenarija: Ljudi bez adrese (1976.), Zvijezde ’42. (1984.), Skopska snoviđenja (1987.), Smuk leti na nebu (1999., realizovan 2006. godine pod nazivom Strmoglavi),kao i scenarija za kratkometražni igrano-dokumentarni film Povodom Manakija, 2009. Autor je i prvih makedonskih knjiga posvećenih Sedmoj (Film i političko, 1982.) i Devetoj umjetnosti (Strip, zapis ljudskog lika, 1987. i, dopunjeno, 2003.). Preveo je dramski tekst Vudija Alena, Bog, s engleskog, a pozorišnu političku farsu Trombon Mariosa Pondikasa, Askezu Salvatores Dei ključno djelo Nikosa Kazandzakisa, kao i Evripidov dramski tekst Kralj Res sa novogrčkog jezika. Za svoj raznovrsni autorski i novinarski rad, Tomislav Osmanli je dobitnik više nagrada za književnost, filmski scenario i dramu. Knjigom dramskih tektova Zvijezde nad Skopljem uvršten je među trinaest balkanskih autora u godišnjak Enciklopedije Britanika za 2001. godinu.

 

Sreten Ugričić

ŽIVOT JE INOSTRANSTVO

(odlomak)

KANON SLOBODE

Pre, u realnosti Titovog socijalizma i Miloševićevog nacionalizma, slobode nije bilo ni kao  mogućnosti, ali sada je mogućnost tu, a ne aktuelizuje se. Zašto? Jer zahteva odgovornost. A naši ljudi su se tokom prethodnih decenija odvikli od odgovornosti. Zivot je inostranstvo - naslovnaJer živeti izgleda lakše ako je odgovornost ustupljena nekome ili nečemu drugom, trećem, prvom koji izgleda kao da odgovornost hoće i preuzima. Ali tu onda više nema slobode. Onog trenutka kad si prepustio odgovornost iz svojih ruku, iz svoje svesti i savesti, izgubio si slobodu. Jer samo odgovoran čovek može biti slobodan. Ako neko nije slobodan, o njegovoj se odgovornosti nema šta reći. A u Srbiji danas ovo je najuočljivije. Jer se ništa drugo ne događa u Srbiji, samo to, samo je odsustvo i izigravanje odgovornosti na delu, eksplicitno ili implicitno, svuda: u vestima dana, u međusobnim razgovorima, u svim sektorima i na svim nivoima: odgovornost koje nema, koja mora da se restituiše, inače nam nema opstanka. Odgovornost se ne prihvata ni za prošla dela i događaje, niti davnija niti nedavna, jednako kao ni za sadašnja dela i događaje, kao ni za dela i događaje koji nam slede. Književnost koja se na neki način, bilo kakav, neposredno i posredno, ne bavi ovim problemom, temeljnim, prioritetnim – pitanjem života i smrti za savremenu Srbiju – samim tim kao i da svojom voljom pripada književnosti neke druge Srbije, a ne ove u kojoj živimo od dve hiljadite godine do danas, i sutra.

O piscu

Sreten UgricicOvu knjigu napisao je Sreten Ugričić. Sreten je rođen 1961. godine u Jugoslaviji: „Jugoslavija je lepa zemlja. Šteta što ne postoji.“ Pisac, filozof, konceptualni umjetnik, bibliotekar, astronom, terorista. Autor deset knjiga (romani, priče, eseji, teorijski tekstovi). Kažu za njega da je jedan od rijetkih savremenih srpskih književnika koji poetički i angažmanom konstantno pruža otpor kulturi inercije, populizma, konformizma, podaništva i poretku koji se zasniva na poricanju zločina i bjekstvu od odgovornosti. Upravnik Narodne biblioteke Srbije bio je, kažu, od 2001. do 2012. godine. Kažu za njega da je prvi disident postđinđićeve ere u Srbiji: „Optužen sam da podržavam terorizam i smenjen sam sa mesta upravnika Narodne bibioteke Srbije, jer sam podržao pravo da čitamo slobodno od svakog unapred nametnutog tumačenja, od svake pretnje, od svake unapred nametnute istine. Podržao sam pravo svakog od vas da mislite svojom glavom.” Piše na jeziku, koji, kaže, ima sedam imena. Sreten živi u Beogradu. Ali tvrdi, zagonetno, da živi u inostranstvu: „Život je inostranstvo. Umetnost je domovina.“