OKF – Nova knjiga “13 – Antologija crnogorske pripovijetke (1990–2006)“

 

OKF - logo

 
 

Otvoreni kulturni forum objavio je novu knjigu pod nazivom „13 – Antologija crnogorske pripovijetke (1990–2006)“, koju je priredio Vladimir Vojinović. Vojinović je u svoj izbor uvrstio crnogorske pisce s kraja prošlog vijeka, te se u njegovoj antologiji nalaze Milovan Đilas, Ćamil Sijarić, Sreten Asanović, Novak Kilibarda, Mirko Kovač, Zuvdija Hodžić, Marko Vešović, Miodrag Vuković, Zoran Kopitović, Željko Stanjević, Dragan Radulović, Andrej Nikolaidis i Ognjen Spahić.

Antologija crnogorske pripovijetkeU predgovoru Crnogorska pripovijetka na granici XX i XXI vijeka, Vojinović zapisuje: „Možemo na taj poziv i ovako gledati – književna kritika jedna je od manifestacija prikrivene, voajerske strane čovjeka. Taj se diskurs da nametnuti upravo onda kad književnokritički fokus biva usmjeren na djela cijele skupine autora od kojih mnogi i dalje stvaraju. Ili, ukoliko „posmatrač“ i sam ima autorskih aspiracija… Zbilja, može li antologijski tretman „živih“ poetika imati valjanu stručnu i naučnu argumentaciju? Evo našega pokušaja da na to pitanje odgovorimo. U antologiji savremene crnogorske pripovijetke, koja je pred nama, našle su se proze 13 autora koji su se uglavnom afirmisali u XX vijeku, s izuzetkom onih najmlađih iz skupine odabranih. Spuštajući na pogled objektivne istraživačke vizije u nastojanju da detektujemo i književnoistorijske i estetske parametre, došli smo do zaključka da je pred nama skupina autora koju čine makar četiri stvaralačke generacije što afirmišu i baštine doktrine više književnih pravaca, kao i teorija i filozofija na kojima su ti pravci počivali. Dovoljno je samo pogledati sadržaj antologije pa razumjeti da su ovim izborom „slomljeni“ vjekovi, da su na taj način, naime, uzorkovane razne stvaralačke epohe, koje su se kovitlale Crnom Gorom od literarnih početaka Milovana Đilasa do pojave prve prozne knjige Ognjena Spahića. Ovaj izbor, dakle, nudi mogućnost sagledavanja razvitka jedne književne vrste i jednoga segmenta crnogorskoga stvaralaštva s kraja XX i početka XXI vijeka, ali i mogućnost analize smjene epoha i književnih pravaca. Sve to, skupa s rezultatima ranijih istraživanja i antologijskih tretmana crnogorske pripovijetke raznih vremena, može povesti potencijalne istraživače ka novim naučnim i stručnim pohodima i novim rezultatima u domenu tumačenja i analize pripovjedačke djelatnosti.“

Vladimir Vojinović rođen je 1978. godine u Nikšiću. Doktorirao je 2014. godine, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, odbranivši doktorski rad s naslovom „Status usmenoga u crnogorskoj pisanoj pripovijeci od 1990. do 2006. godine“. U 2014. godini obavljao je poslove glavnog urednika u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica. Autor je tri naučne monografije: Poročni sudija: studija o crnogorskom pokretu socijalne literature i međuratnim člancima i pripovijetkama Milovana Đilasa (i drugog izdanja s naslovom: Milovan Đilas u međuratnoj književnosti), Montenegrinske teme i Usmena književnost i savremena crnogorska pripovijetka. Objavio je više desetina stručnih i naučnih članaka u inostranim i domaćim časopisima. Predaje na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, na Cetinju.

Više o knjizi Vladimira Vojinovića uskoro možete čitati na sajtu: www.okf-cetinje.org.