Otvorena izložba Bojana Radojčića ,,Skriveno mjesto“ u galeriji Art


U četvrtak, 27. maja 2021. godine, u galeriji Art otvorena je izložba Bojana Radojčića Skriveno mjesto. Izložba se sastoji od monumentalnog crteža ugljenom na podlozi od stranica knjiga i video – zvučne instalacije koja preko ekrana i mikrofona u realnom vremenu strimuje dešavanja iz same galerije.

Na otvaranju izložbe su govorile istoričarke umjetnosti Maša Vlaović, koja je pośetioce pozdravila u ime JU Muzeji i galerije Podgorice i Ljiljana Karadžić, kustoskinja izložbe, koja je, između ostalog, rekla: “Bojan Radojčić, izvanredan crtač i angažovani umjetnik u svojim radovima se bavi fenomenima nasilja, traume, patnje, genetičkog inžinjeringa, ideologije, totalitarnih režima. Izložbom “Skriveno mjesto” postavlja univerzalna pitanja o ustrojstvu savremenog svijeta koji počiva na moralno devijantnim načelima, nevidljivom, a sveprisutnom nadziranju i kontroli društva iz centara moći, gubljenju privatnosti i suvereniteta ličnosti, umjetnik angažovano problematizuje i dovodi usumnju postojanje eskapističkog, skrivenog mjesta na kome je čovjek slobodan. Iluzija slobode, poput lijepe, zavodljive slike, ili privida arkadijskog prizora, postaje očigledna. Panoptikon, kao snažna metafora sistema nadzora, kontrole, ugrađuje se u svijest pojedinca i mijenja njegovo ponašanje. Poroznost i krhkost skrovitog mjesta, pa čak i u prirodi, ili ličnom prostoru, sofisticirano je naglašena, kako u maestralnom, monumentalnom crtežu, tako i u instalaciji, prisustvom kamera, mikrofona, koje bilježe svaki pokret, svaki zvuk, i trajno ih pohranjuju u digitalnim arhivima. Nenametnuta participativnost posjetilaca dok posmatraju rad, stvara mješavinu nelagode i uzbuđenja neočekivane identifikacije sebe na monitoru koji emituje snimak sa galerijskog video-nadzora u realnom vremenu. Privatnost zasnovana na autonomiji naše ličnosti, odnosno ubjeđenju da smo vlasnici svojih života i da niko drugi ne može odlučivati u naše ime kada i kako će naše privatno postati javno, raspršuje sa kao privid idealne slike, koja u našoj svijesti počinje polako da se razgrađuje.”

Radojčić na pitanje o tome da li umjetnost treba da tretira negativne društvene pojave ili da bude po strani, iznosi stav: Umjetnost treba i mora da kopa i iskopava traumatične, osjetljive teme i suprotstavi posmatrača/publiku sa realnošću kroz imaginarni svijet. Umjetnost treba da komunicira sa društvom, da ga ispituje i preispituje, opominje, da dijagnostikuje… Ne vidim ni jedan opravdani izgovor da umjetnost ne reaguje na događaje, politiku i život koji je okružuje, iako sistem i dominantne elite to ne vide tako. Naprotiv, danas živimo u društvu koje priča o kreativnoj industriji, a ne o kulturi i umjetnosti, gde se od umetnika očekuje da bude kreativan, ali ne i kritičan ili, pak, kritičan u bezbijednim granicama, kako bi se zadovoljila forma nezavisne umjetnosti. To nije isključivo problem našeg društva. Naprotiv, i nažalost, to je globalni položaj umjetnosti danas. Mejnstrim kultura je gurnuta u sferu zabave i spektakla, a nezavisna scena se pokušava iskoristiti kao kamuflaža nove kulturne politike koje su zasnovane na smanjivanju fondova za umjetnost i njenom prepuštanju tržištu. Kritička umjetnost tako postaje prećutno cenzurisana ili, što je još gore, autocenzurisana.

Bojan Radojčić je rođen u Šapcu (Jugoslavija), 1981. godine. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji lepih umetnosti u Beogradu 2004. godine. Izlagao na brojnim grupnim i samostalnim izložbama u Srbiji i Evropi. Od 2011. godine sarađuje sa danskom galerijom Pi iz Kopenhagena. Dobitnik je nekoliko nagrada u Srbiji, a bio je i finalista za nagradu MANGELOS, koja se dodeljuje najboljem mladom umjetniku iz Srbije, kao i nagrade „Vadimir Veličković“. Radovi mu se nalaze u brojnim privatnim kolekcijama u Austriji, Danskoj, Italiji, Norveškoj i Islandu, kao i Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu, Galeriji savremene umetnosti u Subotici. lan je ULUS-a od 2009. godine. Trenutno živi i radi na relaciji Beograd – Kopenhagen.

Izložba se može pogledati do 15. jula, a biće upriličeno i javno vođenje kroz izložbu.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


5 × 3 =