Podrška Filmskog centra Crne Gore za 23 projekta

 

Na drugom raspisanom konkursu za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela, Filmski centar Crne Gore će na prijedlog komisija i na osnovu odluke Savjeta podržati ukupno 23 projekta u različitim kategorijama: razvoj scenarija, razvoj projekta, dugometražni i kratkometražni dokumentarni film, kao i dugometražni i kratkometražni igrani film.

Razvoj scenarija i razvoj projekta

Za drugi po redu raspisani konkurs za kategorije razvoj scenarija i razvoj projekta, petočlanu Komisiju su činili producentkinja Nina Redžepagić, predsjednica Komisije, i članovi Ivan Bakrač, reditelj, Aleksandar Radunović, scenarista, Pavle Simonović, reditelj i Vuk Perović, filmski kritičar.

Na konkursu za Razvoj projekta podržana su ukupno 4 projekta. Za projekat „Djeca“, reditelja Nikole Vukčevića, produkcijske kompanije Galileo production, Komisija je ocijenila da se radi o “veoma dobro pripremljenom projektu sa jasnim konceptom, vizijom i strategijom daljeg razvoja. U pitanju je humana i univerzalna tema o žrtvovanju, gdje se preispituju obrasci kolektivnog i ličnog interesa, te odnosa roditelja i djece. Projekat „Živi i zdravi“, reditelja Ivana Marinovića, komedija je mentaliteta sa velikim potencijalom za bioskopski i festivalski plasman, autora koji dobro poznaje ambijent u kom se radnja dešava. Kao hrabru i važnu priču sa jasno osmišljenim autorskim konceptom, Komisija ocjenjuje projekat „Kontraadmiral“, reditelja Mladena Ivanovića, produkcijske kompanije Artikulacija Film.

Projekat „Nehaj“, reditelja Milije Šćepanovića, produkcijske kompanije Open Box Studio, ocijenjen je kao priča koja na nivou ideje, stila i simbola ima veliki potencijal, ali čiji se scenario u formalnom smislu mora dalje razvijati, te su ovom projektu, na osnovu prijedloga Komisije, dodijeljena sredstva za razvoj scenarija.

Na konkursu za Razvoj scenarija podržano je ukupno 5 predložaka. Za predložak „Pad“ Aleksandra Bečanovića, Komisija navodi da se radi o “potencijalno zanimljivom žanrovskom filmu naslonjenom na najbolju tradiciju Holivuda iz vremena kada su veliki studiji proizvodili umjetničke filmove, što u okvirima domaće kinematografije predstavlja veoma inovativan pristup”. Predložak „Povijest svjetlosti“ Ognjena Spahića, ocijenjen je kao “izuzetno potresna priča sa jasnom autorskom vizijom i kritičkim osvrtom na prošlost, ispričana na zanimljiv i slojevit način”. „Strah“ Željka Sošića, prepoznat je kao “intimna priča o savremenom svijetu koji se pred očima junaka nezaustavljivo ruši”. Predložak „Dan kad sam prestao da sviram“ Bojana Stijovića, Komisija obrazlaže kao “priču o odrastanju i samospoznaji junaka u maloj sredini koja mu postaje pretijesna”, dok je „Šut“ Jovane Bojović, ocijenjen kao “začudna porodična drama puna strasti i turbulentnih psiholoških stanja kod glavnih junaka”.

Dugometražni i kratkometražni dokumentarni film

Tročlanu komisiju za kategoriju dokumentarnih filmova činili su reditelj Vladimir Perović, predsjednik Komisije, Anđelka Nenezić, producentkinja i prof. dr Zoran Koprivica, teoretičar filma.

Po odluci Komisije, u kategoriji dokumentarnog filma podržano je ukupno 7 projekata. “Posljednji nomad”, autora Petra Glomazića, ocijenjen je kao “ozbiljno promišljen projekat sa originalnim autorskim pristupom, pun iskrenog poetskog naboja, uz jasnu rediteljsku viziju u kojoj se osjeća posvećenost autora i njegova ljubav prema prirodi i čovjeku”. Komisija navodi projekat pod radnim nazivom „Kosovske izbjeglice u Crnoj Gori 1999. godine“, autora Velibora Čovića, kao priču o “tri generacije sa osvrtom na današnje stanje izbjeglica u Crnoj Gori, koji je projekat bogatog istraživačkog rada, koji kroz surovo dokumentarističko tkivo, prikazuje to kako smo se u kriznim trenucima odnosili prema ljudima kao ljudima, a ne nacijama.”

Projekat „Triptih o materiji… i filmu“, reditelja Momira Matovića, Komisija ocjenjuje kao “televizijski dokumentarac sa izraženom edukativnom notom, koji prati priču tri značajna crnogorska reditelja, kroz tri odabrana djela koja imaju posebno mjesto u crnogorskoj i jugoslovenskoj kinematografiji”. „Neprilagođeni, filmski grof“, reditelja Radoslava T.  Stanišića, ocijenjen je kao “televizijski dokumentarac koji na polju filmskog i životnog stvaralaštva donosi sjećanje na jednog od najznačajnijih crnogorskih i jugoslovenskih filmskih autora, reditelja i profesora Mila Đukanovića”. Projekat „EX-YU Rock tragedije“ Danila Marunovića, po mišljenju Komisije, predstavlja “zanimljiv projekat koji se bavi fenomenom tragičnih smrti rock zvijezda sa ex-Yu prostora”, kojem je neophodna dorada, te su ovom projektu, na osnovu prijedloga Komisije, dodijeljena sredstva za razvoj projekta.

U kategoriji kratkometražnih dokumentarnih filmova podržana su 2 projekta. „Sinovi smo tvog stijenja“ Ivana Salatića u kojem reditelj, kako Komisija navodi, kroz “poseban autorski pristup predstavljen kroz formu eksperimentalnog filma, prikazuje tri starija muškarca u potrazi za grobom nepoznatog italijanskog vojnika strijeljanog i sahranjenog pred sam kraj Drugog svijetskog rata u podnožju planine Bjelasice”. „Bibliotekar“ reditelja Branislava Milatovića – “uz zanimljiv rediteljski pristup istražuje fenomen biblioteka u 21. vijeku, ispričan iz vizure bibliotekara iz Kotora, gdje je fokus stavljen na rituale jednog čovjeka koji prelazi granicu običnog i postaje nešto više od toga”.

Dugometražni i kratkometražni igrani film

Konačno, Komisiju za kategoriju dugometražnih i kratkometražnih igranih filmova činili su glumica Žaklina Oštir, predsjednica Komisije, i članovi Stefan Bošković, scenarista, Nemanja Bečanović, reditelj, Jelena Filipović, producentkinja i Željko Sošić, reditelj.

Prvi konkurs za sufinansiranje proizvodnje dugometražnih igranih filmova podrazumijevao je i prezentaciju projekata pred Komisijom. Svih devet prijavljenih projekata predstavljeni su od strane autora i producenata pred Komisijom. Sama prezentacija bila je dobra prilika da se članovi Komisije bolje upoznaju sa autorskim timovima, kao i da steknu bliži uvid u kvalitet projekata i njihovu izvodljivost. Učesnici konkursa su prezentovali vizuelna rješenja, trailere, dijelove snimljenog materijala kao i druge elemente, a odgovarali su i na pitanja članova Komisije.

Nakon pregleda dostavljene dokumentacije i održane prezentacije, Komisija je donijela odluku da bude podržano ukupno 6 projekata. Projekat „Elegija lovora“, reditelja Dušana Kasalice, koji je na prethodnom konkursu Centra dobio podršku za razvoj projekta,  ocijenjen je kao “izuzetno kvalitetan i stilski konzistentno napisan projekat, sa namjerom da se liši dramske i osloni na emotivnu i poetsku logiku, sa specifičnim rediteljskim pristupom koji ima za cilj da ponudi inovativna i originalna rješenja”. Projekat „Sirin“, reditelja Senada Šahmanovića, takođe dobitnik na prethodnom konkursu Centra u kategoriji Razvoj projekta,  Komisija je ocijenila kao “dobro razrađen projekat, sa potencijalom za međunarodni uspjeh potvrđen kroz eminentne radionice, koji kroz slovensku legendu o hibridnom stvorenju Sirinu, istražuje dokumentarne i fiktivne elemente razotkrivajući kompleksnu i napetu vezu između lokalnih identiteta i identiteta Zapada”. Projekat radnog naziva „Skype“, reditelja Ise Qosje, Komisija nalazi kao “jaku egzistencijalnu dramu sa upečatljivim karakterima i situacijama, uz autentičnost ambijenta na sjeveru Crne Gore, sa preciznim scenarističkim postupkom i jasnom rediteljskom vizijom”. Dugometražni igrani film „Grudi“, rediteljke Marije Perović, ocijenjen je kao “jedinstvena ženska priča ispričana iz vizure tri glavne junakinje, u kojoj nam autorka kroz tragi-komične elemente donosi jednostavnu, istinitu i nepretencioznu priču”. Komisija ocjenjuje projekat „Dohvati nebo“, reditelja Milutina Darića, kao priču koja se bavi univerzalnom temom ljubavi, uz jednostavnost u tretmanu rediteljskih elemenata, gdje se istinitost karaktera i situacija ističu kao najveći kvalitet projekta.

Projekat “Zaliv”, reditelja Draška Đurovića, je po mišljenu Komisije projekat sa velikim potencijalom, sa jasnim i preciznim rediteljskim pristupom, kojem su neophodne određene korekcije na scenariju, te su mu iz tih razloga dodijeljena sredstva za razvoj projekta.

U kategoriji kratkometražnih igranih filmova, Komisija je dodijelila sredstva projektu „Orlovsko gnijezdo“, reditelja Milije Šćepanovića, koji je ocijenjen kao priča o prvom koraku ka odrastanju posljednjeg naraštaja tzv. “petar pan” generacije, ispričana kroz specifičan rediteljski pristup, uz poigravanje sa art-house filmovima i žanrovskim obrascima mainstream dijaloškog filma”.

U narednom periodu sa dobitnicima sredstava biće zaključeni pojedinačni ugovori, kojima će se regulisati prava i obaveze ugovornih strana, dinamika isplate, način korišćenja dodijeljenih sredstava i druga pitanja od značaja.