Prof. emer. dr. sc. Josip Silić – Struktura i prozodija glagola iskazana konjugacijom

 

Iz „Crnogorskog glasnika“ br. 96 (novembar/decembar) prenosimo prilog prof. emer. Josipa Silića, u kojem se ugledni kroatista i montenegrista bavi ustrojstvom i naglascima glagola.

 

Prof dr Josip SilicJosip Silić rođen je 4. siječnja 1934. u Milašima. Osnovnu je školu završio 1948. u Ratuljama. (Razlog je zakašnjenju rat i internacija u Italiji.) Prvih je pet razreda klasične gimnazije završio u Biskupskome sjemeništu u Pazinu, a šesti, sedmi i osmi razred (s maturom) u Biskupskome sjemeništu u Rijeci. Ondje je završio i jednu godinu teologije. Od 1954. do 1955. godine bio je u vojsci. Po povratku iz vojske položio je šesti. sedmi, osmi razred i maturu (jer mu – zbog prekida političkih odnosa države sa Svetom Stolicom – nisu bili priznati) u Hrvatskoj gimnaziji na Sušaku. Filozofski je fakultet (jugoslavenske jezike i književnosti kao prvi glavni predmet te ruski jezik i književnost kao drugi glavni predmet) završio 1961. godine u Zagrebu. Te je godine (1961) izabran za asistenta na Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik Odsjeka za jugoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1963. do 1965. godine bio je lektor hrvatskoga jezika u Lilleu (Francuska). Godine je 1970. magistrirao obranivši magistarski rad “Pristup sintaktičkoj fonetici hrvatskosrpskoga književnog jezika”, a godine 1975. doktorirao obranivši doktorsku disertaciju “Organizacija vezanoga teksta (lingvističko-stilistički pristup nadrečeničnome jedinstvu hrvatskoga književnog jezika)”. Godine je 1976. postao docent, godine 1979. izvanredni profesor, a godine 1984. redoviti profesor. Od 1988. do 1991. bio je lektor hrvatskoga jezika u Bochumu (SR Njemačka). Prvi je put bio reizabran za redovitoga profesora 1993. godine, a drugi put (u trajno zvanje) 1999. godine.

Član je Hrvatskoga filološkog društva (bio je i član njegova Predsjedništva), Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Matice hrvatske, Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine, Hrvatskoga kulturnog društva “Napredak”, Hrvatsko-makedonskoga i Kulturnoga društva “Miroslav Šalon”. Niz je godina bio voditelj Odjela za kulturu hrvatskoga jezika pri Hrvatskoue filološkom društvu. Član je uredništva Suvremene lingvistike i Umjetnosti riječi. Dva je puta bio član Vijeća Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član Vijeća Poslijediplomskoga studija kroatistike Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član Vijeća Poslijediplomskoga studija za prevoditelje Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nekoliko je godina bio i član Stručnoga vijeća poslijediplomskih studija Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član Stručnoga vijeća Studija poslovne informatike Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu. Član je Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika. Bio je u brojnim povjerenstvima (često i njihov predsjednik) za obranu magistarskih i doktorskih radova.

Na dodiplomskome studiju kroatistike na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (od 1961) predavao je (opću) teoriju jezika i (od 1975) hrvatski standardni jezik (najčešće morfologiju). Na dodiplomskim studijima na Pedagoškome (sada Filozofskome) fakultetu u Rijeci i Pedagoškome (sada Filozofskome) fakultetu u Osijeku nekoliko je godina predavao teoriju jezika. Taj je predmet on na njima i osnovao. Na dodiplomskome studiju kroatistike Pedagoškoga fakulteta u Puli nekoliko je godina predavao opću i hrvatsku stilistiku. Na Poslijediplomskome znanstvenom studiju kroatistike Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (jedan je i od njegovih osnivača) predaje i ispituje teoriju jezičnoga sustava, teoriju jezičnoga znaka, teoriju (opće i hrvatske) gramatike, teoriju općega i hrvatskoga standardnog jezika i tipologiju funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika. Na Poslijediplomskome znanstvenom studiju lingvistike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu predaje i ispituje morfologiju hrvatskoga jezika. Neko je vrijeme predavao i ispitivao i sintaksu hrvatskoga jezika. Na tome studiju (od njegova osnutka) vodi seminar za studente kroatističkoga usmjerenja. Na Poslijediplomskome studiju za prevoditelje Sveučilišta u Trstu držao je akademske godine 2000./2001. odabrana predavanja iz (opće i hrvatske) sociolingvistike, iz stilistike i iz tekstologije. Gostovao je kao profesor u Ljubljani, Klagenfurtu, Innsbrucku, Varšavi, Oslu i dr.

Godine je 2004. umirovljen. No i dalje (na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) drži predavanja iz funkcionalne stilistike hrvatskoga standardnog jezika kao izbornoga kolegija te predavanja različita karaktera na svim spomenutim poslijediplomskim studijima. Godine je 2005. odlikovan od predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Iste je godine dobio počasno znanstveno-nastavno zvanje profesora emeritusa..

Stručna bi se i znanstvena djelatnost Josipa Silića mogla podijeliti na sedam razdoblja. Prvo bi se razdoblje moglo vezati uz objavljivanje udžbenika Osnove fonetike, fonologije i fonostilistike hrvatskoga književnog jezika (s radnom bilježnicom i priručnikom za nastavnike) (u suautorstvu s Dragutinom Rosandićem) 1974. godine te Osnove morfologije i morfostilistike hrvatskoga književnog jezika (s radnom bilježnicom i priručnikom za nastavnike) (u suautorstvu s Dragutinom Rosandićem) 1979. godine, drugo uz objavljivanje Pravopisnoga priručnika hrvatskoga ili srpskoga jezika (u suautorstvu s Vladimirom Anićem) 1986. godine, treće uz objavljivanje knjige Od rečenice do teksta 1984. godine, četvrto uz objavljivanje Hrvatskoga računalnog pravopisa (u suautorstvu s Brankom Ranilovićem i Slavenom Batnožićem) 1997. godine, peto uz objavljivanje Gramatike hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta (u suautorstvu s Ivom Pranjkovićem) 2005. godine, šesto uz objavljivanje knjigeFunkcionalni stilovi hrvatskoga jezika 2006. godine i sedmo uz objavljivanje Gramatike crnogorskoga jezika i Pravopisa crnogorskoga jezika.(u suradnji s odgovarajućim stručnjacima) 2010. godine.

 

KOMPLETAN PRILOG MOŽETE PROČITATI
AKO KLIKNETE NA PRVU STRANU

Josip Slic - Struktura i prozodija glagola - prva strana