Sajam knjiga u Lajpcigu

 

OKF - logo

 
 

Sajam knjiga u Lajpcigu otvoren je 17. marta. Radi se o jednom  od najstarijih i najvećih kulturnih događaja ove vrste u svijetu koji je ove godine posvećen temi izbjeglištva.

“Odnos prema izbjeglicama i migrantskim kretanjima će biti odlučujući činilac u formiranju budućnosti Evrope, a integracija iseljenika će biti središnji izazov u decenijama koje dolaze”, rekao je uoči otvaranja direktor sajma Oliver Zille. On je kazao kako se rasprava o migraciji mora voditi na evropskom nivou i da je Lajpcig za to idealno mjesto.

Na sajmu koji traje do nedjelje predstaviće se više od 2200 izlagača iz 42 zemlje. Prvog dana dodijeljene su glavne nagrade. Za beletristiku dobio je njemački autor Guntram Vesper, za stručnu literaturu Juergen Goldstein, a za prijevod Brigitte Doebert za prijevod romana Bore Čosića “Tutori”.

 

Sajam u Lajpcigu 2016 - 1

 

U sklopu sajma i pratećeg festivala “Leipzig čita”, u saradnji s prevodilačkom platformom Traduki i u programu “Bijeg, migracija i domovina” predstavljaju se i nova djela književnosti jugoistočne Europe.

Crnogorske izdavače predvodi Otvoreni kulturni forum sa Cetinja, a u sajamskim programima učestvuju autori Milorad Popović, Andrej Nikolaidis, Vasko Raičević i Dragana Tripković. Prethodna dva sajamska dana publici u Lajpcigu su se predstavli Milorad Popović u okviru programa “Pitanja generacija”, i Dragana Tripković “Otadžbina – rođeni u jednoj zemlji koja više ne postoji”.

 

Sajam u Lajpcigu 2016 - 2

Sajam u Lajpcigu 2016 - 3

 

Milorad Popović je uz bosansku spisateljicu Tanju Šljivar govorio o pitanjima koja se tiču generacijskih preispitivanja.

“Dužnost intelektualca je da kritički promišlja, a ne da propovijeda. Pokušavao sam da razumijem istorijske procese, prostor, kulturne kontroverze i sve što to podrazumijeva, bez da zavodim bilo koga. Istine često nijesu prijatne. Jugoslovenski narodi su narodi evropske periferije. Imamo cio kontekst u kojem su Balkan zvali turskom Evropom, u kojem se taj prostor podrazumijeva kao mjesto bezakonja, nasilja… Pouzdano znam da niko izvan Jugoslavije nije kriv za raspad. To su htjeli politički lideri koji su imali plebiscitarnu podršku. Prije svega mislim na lidere Srba, Hrvata i Bošnjaka, ali Bošnjaka kao žrtava. Da li je Jugoslavija mogla opstati? Danas sam siguran da nije, kao što nije opstao ni SSSR ni Čehoslovačka. Višenacionalne federacije mogu opstati samo u diktaturi ili ako imaj monarha kao nadnacionalnog arbitra. Nije se morao dogoditi tako krvavi i bestijalni raspad zemlje, kakav se dogodio sa Jugoslavijom”, rekao je Popović.

Na večeri “Otadžbina – rođeni u jednoj zemlji koja više ne postoji”, pored Dragane Tripković govorili su Petar Matović, Kristian Novak, Rumena Bužarovska, Ervina Halili, Goran Vojnović i Tanja Šljivar. Moderator događaja je bio princ Stefan od Lihtenštajna i pisac Armin Eri.

Tripković je govorila o iskustvima novih generacija sa nasljeđem bivše Jugoslavije.

– Postoji jedno neprirodno osjećanje nostalgije za Jugoslavijom, zemljom u kojoj smo rođeni, bitno drugačije od onog koje, recimo, imaju naši roditelji. Mislim da se percepcija raspada Jugoslavije kod mlađih generacija, u tom smislu ne razlikuje puno od percepcije raspada nekih drugih zemalja sličnog uređenja. Književnost jeste plitička i umjetnost generalo mora biti angažovana. Tačno je da u postjugoslovenskoj književnosti ima puno sarkazma. Sarkazam bi trebalo biti odlika iskustva i mudrosti, dok je kod nas to pitanje nemoći. Iako Crna Gora nije bila direktni sudionik rata u bivšoj Jugoslaviji, bilo bi nemoguće da ova događanja nijesu uticala i na nas i na našu književnost. Sigurno je da crnogorska književnost danas govori iz te perspektive”, kazala je Tripković.

Crnogorski pisac Vasko Raičević juče je na Sajmu govorio o novoj crnogorskoj književnosti i njenim poveznicama sa aktuelnim evrpskim trenutkom, na događaju organizovanom u saradnji sa Udruženjem Crnogoraca u Lajpcigu “Perper”. Predsjednik Udruženja je Mijodrag Zečević.

Andrej Nikolaidis će promovisati svoj roman “Sin”, koji je preveden na njemački jezik, 20. marta u okviru Tradukijevog programa, koji će moderirati Helmut Butiger, a prije toga će govoriti na događaju ”Fata Morgana Europa” uz Boštjana Videmšeka, a moderiraće Urlih Ladurner.

 

Sajam u Lajpcigu 2016 - 4

Sajam u Lajpcigu 2016 - 5

Sajam u Lajpcigu 2016 - 6

 

Osim OKF-a, na Međunarodnom sajmu knjiga u Lajpcigu predstavljaju se još i Crnogorsko društvo nezavisnih književnika – (CDNK), Fakultet za crnogorski jezik i književnost – (FCJK), Matica crnogorska, Izdavačko preduzeće Pobjeda, Narodna knjiga, Plima, Diti & Oli, Unireks, Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević” (NBCG), Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, Kraljevsko pozorište „Zetski dom“, Crnogorsko narodno pozorište (CNP), Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Narodni muzej Crne Gore i Državni arhiv Crne Gore.