Sande Dodevski – Prepjev s makedonskog na crnogorski pjesme “Lenka” Koste Racina

 

 

 

Sande Dodevski 2Rođen u s. Jačince – Kumanovo 1947. godine.

Nakon završetka vojnopomorske škole  vanredno studirao i diplomirao na Višoj pedagoškoj školi u Banjaluci, a potom  i na Filozofskom fakultetu u Zadru  na odsjeku jugoslovenska književnost – filozofija…

Objavio zbirku kratkih priča »Kamen iz reke«. Dobitnik je Andrićeve nagrade za kratku priču, nagrade časopisa »Život«, lista »Pobjeda« i specijalne nagrade za putopis u Frankfurtu…

Objavljivao aktivno  u »Stvaranju«, »Mostovima«, Doclei« i »CKL-u«…

Bavi se bibliotečkom djelatnošću i prevodilačkim radom. (Sa makedonskog na  sve »novonastale« jezike  i obrnuto.) Član je Matice crnogorske od njenog osnivanja.

Živio u Herceg-Novom, a trenutno u Đenoviću.

Djenovići, Novo naselje bb.

Mobilni telefon: + o69 o82 762

 
 

L  E  N  K  A

 

Otkako Lenka ostavi

Košulju tanku lanenu

Na razboju nedotkanu

I u nanulama pođe

U monopol duhan da slaže,

Lice joj se izmijeni

Vijeđe joj klonuše naniže

I usne joj se ukrivo svinuše.

 

Ne bješe Lenka rođena

Za duhan taj pusti!

Duhan – žuti otrov

I za pluća – cvijet krvavi!

 

Godina prva minu

Grudva na srcu joj zaliježe;

Godina druga prođe

Bolest je u grudima iskide

U godini trećoj zemlja

Lenkino tijelo pokri.

 

I noću kada mjesečak

Nad grobom svilu joj vije

Tihi vjetrić nad njom

Žalosno i tužno romori:

…Zašto je, zašto košulja ostala

Nedotkana? Košulja bijaše darovna …

 
 

( L  E  N  K  A  – Kočo  Racin)

 

Otkako Lenka ostavi

Košula tenka lenena

Nedotkaena na razboj

I na nalomi otide

Tutun da redi v monopol –

Liceti i se izmeni;

Vegi padnaja nadolu

I usti svija koravo

 

Ne beše Lenka rodena

Za tija pusti tutuni!

Tutuni – žolti otrovi,

Za gradi – kitki rozovi!

 

Prva godina pomina

Grutka v srce i legna;

Vtora godina pomina

Bolest ja v gradi iskina.

Tretata godina zemjata

Na Lenka pokri snagata.

 

I noće koga mesečko

Grabi i so svila vie se

Vetrečok tivko nad nea

Žalna i taga  reeše:

…Zošto mi, zošto ostana

Košula nedotkaena?

Košula beše darovna …

 

Kosta RacinKosta Solev Apostolov, rođen je 22.decembra 1908.godine u Velesu… Jedan je od najpoznatijih intelektualaca Makedonije između dva svjetska rata. Objavio zbirku poezije „Beli mugri“ – „Bijela praskozorja“ u Zagrebu; pisao stihove i na bugarskom jeziku.

Poginuo je nesretnim slučajem 1943. godine ispred tajne partizanske baze (štamparije) u selu Lopušnik u blzini Kičeva.

Nadimak  Racin stekao je po imenu voljene djevojke Race – Kočo Racin!

Pjesme su mu veoma elegične i pune socijalnog bunta. Smatra se pretečom makedonske moderne poezija)

 
 
 
Đenovići, 12.03.2014. godine.