Zagreb, Muzej Mimara 4. 4. 2013. – HOMMAGE NJEGOŠU

 

Hommage Njegosu 445

 
 

U prepunom Muzeju Mimara javnosti Zagreba i Hrvatske svečano je predstavljen projekt Hommage Njegošu  kojim su Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i njeni članovi u suradnji s Dimitrijem Popovićem obilježili 200-tu godišnjicu rođenja Petra II. Petrovića Njegoša, u organizaciji Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH, Ambasade Crne Gore u RH i Muzeja Mimara, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Brojni istaknuti pojedinci kulturnog, javnog, političkog života Zagreba i Hrvatske kao i brojne Crnogorke i Crnogorci koji žive u Republici Hrvatskoj prisustvovali su manifestaciji čiji je središnji dio bio predstavljanje Dimitrijeve monumentalne skulpture „U slavu Njegoševe misli“ koja je inspirirana Njegoševom poetsko-filozofskom i vjerskom mišlju. Izradu skulpture financirali su donacijama članovi Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i prijatelji Crne Gore i dar je gradu Cetinju, staroj crnogorskoj prijestolnici, kamo se seli u svibnju ove godine.

 

Skulptura U slavu Njegoseve misli

 

Paralelno s predstavljanjem skulpture otvorena je i izložba Dimitrija Popovića “Misterijum luče mikrokozma”, ciklusa radova inspiriranih Njegoševim slavnim spjevom. Svečanosti su među ostalima prisustvovali  ministrica kulture RH Andrea Zlatar- Violić, ministar kulture CG Branislav Mićunović, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović, ambasador Crne Gore u RH Igor Građević.

 

Otvaranje izlozbe 1

 

“Obljetnica koju danas obilježavamo postoji zato što djelo i misao Petra II. Petrovića Njegoš kao kozmopolita onog vremena i danas inspirira nove generacije”, kazala je u svom obraćanju hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar Violić otvarajući izložbu. “Njegovo djelo poseban je tip autorstva koje nam i danas govori da moramo razmišljati o svijetu u kojemu živimo, da želimo li misliti o budućnosti, moramo raditi danas, ako hoćemo misliti o ‘onostranome’, moramo raditi i s ‘ovostranim’. Takva je i simbolična poruka Popovićeva rada: ono nas nagovara na promišljaj, da razmislimo o sebi, o temeljnim principima“- poručila je ministrica Zlatar-Violić.

 

Otvaranje izlozbe 2

 

„Ovakvim projektima intenziviramo prijateljstvo i bliskost dvije zemlje. Bit će ih još i više, jer je pred nama definiranje programa trogodišnje kulturne suradnje kroz koje ćemo afirmirati i promovirati stvaralaštvo i baštinu naših zemalja. To će za Crnu Goru na njenom putu prema EU biti dragocjeno. Sva djela Dimitrijevih “poema” su začeta u djetinjstvu, među ispranim skeletima ptica, zmija i gorskim ružama, na Njegoševim stazama, u stvarnosti fantastičnijoj od svih fantazija, i granala su se iz brojnih zakutaka slikareve imaginacije. Do izuzetnosti Misterijuma Luče mikrokozma i monumentalne skulpture U slavu Njegoševe misli. I na kraju, koristim priliku da čestitam Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske, Koordinaciji vijeća Crnogorske nacionalne manjine na području Republike Hrvatske, Ambasadi Crne Gore u Republici Hrvatskoj i svim pojedincima koji su učestvovali u organizaciji ovog značajnog događaja.“ – kazao je crnogorski ministar kulture Branislav Mićunović.

 

Otvaranje izlozbe 3

 

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Radomir Pavićević je pozdravljajući prisutne naglasio da je održavanje ovakvih skupova svjedočanstvo zajedničke budućnosti temeljene na međusobnom obogaćivanju i gradnji mostova suradnje hrvatskog i crnogorskog društva i kulture. “Njegoš pripada nama, ne samo kao Crnogorcima i hrvatskim građanima, nego prije svega kao Europljanima”, kazao je Pavićević.

Akademik Tonko Maroević osvrnuo se na umjetnička rješenja posvećena Njegošu, rekavši da skulptura Dimitrija Popovića povezuje zemaljsku, ljudsku sudbinu s težnjom nadmašivanja. „Njegoš je univerzalna vrijednost, a Dimitrije je njegov dobar sugovornik-rekao je Maroević.

„Njegoš za Crnogorce predstavlja ključnu povijesnu ličnost“- riječi su gradonačelnika Cetinja Aleksandra Bogdanovića koji je  i najavio da će skulptura Dimitrija Popovića biti postavljena ispred Njegoševe rezidencije koja se još naziva i Njegoševom Biljardom, u povijesnom jezgru Cetinja. ”Upravo u Biljardi Njegoš je stvorio neka od najznačajnijih djela”, kazao je Bogdanović.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić poželio je crnogorskom izaslanstvu dobrodošlicu u Zagreb. „Nas u Zagrebu raduje činjenica da su ovaj veličanstveni hommage priredili naši Crnogorci i zagrebački Crnogorac, umjetnik međunarodnog ugleda, naš sugrađanin Dimitrije Popović. Velika je ovo večer prijateljstva Podgorice i Zagreba i dvije zemlje, Crne Gore i Hrvatske – kazao je Bandić.

Drugi dio HOMMAGA NJEGOŠU nastavljen je nakon otvaranja izložbe, u dvorani Muzeja Mimara, predstavljanjem tri knjige posvećene Njegoševoj ličnosti. Njegoš i Hrvatsti- grupe autora; monografija Misterijum Luče mikrokozma i Luča Njegoševe noći- autora Dimitrija Popovića. Knjige su dio izdavačkog programa NZCH i sufinancirane sredstvima Savjeta za nacionalne manjine RH, a uz NZCH izdavači su Matica crnogorska, Centralna narodna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ i Skaner studio. U predstavljanju su učestvovali: Povjesničarka umjetnosti Iva Körbler; Milanka Bulatović (koja je pročitala tekst Boža Rudeša); akademik Tonko Maroević; prof. dr. sc. Predrag Matvejević; prof. emer.dr.sc. Josip Silić; dr. sc. Radomir Pavićević i akademski slikar Dimitrije Popović. Moderator predstavljanja je bio Danilo Ivezić.

 

Predstavljanje knjiga 1

 

„Dileme čovjeka i naroda slabog kao slamka i slobodnog kao Bog, mogu se pretvarati u dramu ili jeftini folklor, ovisno da li se s njima nosi mudrac ili prostak. Za razliku od europskih romantičarskih književnih prvaka koji su bili glumci, plemići, pustolovi, vojnici ili izgnanici i stvarali uz biblioteke i učene ljude, Njegoš je državnik i vjerski poglavar. On ima odgovornost da sačuva svoj narod. U osami cetinjskog manastira on je narodni duh, mudrost i iskustvo oplemenio ličnom genijalnošću. Na odbijanje francuske vize 1837. godine Njegoš kaže: citiram- „Ja sam slobodan čo’jek; ja ne pripadam ni Rusiji, ni Austriji, ni Turskoj; ja nikome ne pripadam. Ja sam samostalan i slobodan čo’jek i bila bi najveća zloupotreba sile, ako bi šćeli spriječiti moje putovanje. Ko mi može zabraniti da radi svojeg zadovoljstva proputujem čitavu Evropu?“- rekao je Danilo Ivezić na početku literarnog dijela hommaga.

 

Posjetioci prezentacije - 1

 

„Luča mikrokozma je suvremeni Njegoš, poetsko filozofsko djelo, Gorski vijenac je spjev o prošlom, pa i ne čudi da je Dimitrijeva inspiracija u Luči i njegovom spajanju, materijalno, nečega što u prvom trenutku nije spojivo“- riječi su Tonka Marojevića na predstavljanju knjiga.

„Tokom mog odrastanja na Cetinju s prozora rodne kuće gledao sam često na Njegošev grob na Lovćenu, tako da se moj interes za Njegoša veže od najranijih dana djetinjstva. Ta situacija s položajem groba simbolički je značila da smrt dominira životom…Čovjek kao kažnjenik zemaljskog bitisanja živi svoju tragičnu sudbinu svjestan tajne koju ne može spoznati. Možda je može spoznati tek u smrti, jer kako Njegoš kaže “Ovoga su u grobu ključevi”- rekao je Dimitrije Popović.

 

Posjetioci prezentacije - 2

 

„…Ovom trilogijom (priča – skulptura – likovni ciklus), Dimitrije je, uz 200. obljetnicu rođenja, za poetu i Vladiku priredio pravi Symposion, u izvornom značenju te grčke riječi: tu se znalački i predano raspravlja o ljubavi i smrti, umjetnosti i filozofiji, patnji i smislu čovjekova života, o demonima i erotici, o duhovnosti i moralnim dilemama; o istini i pravdi, o prolaznosti i beskonačnosti, o križu i kosmosu, svetom i svjetovnom, o slobodi i nuždi; za istim stolom Dimitrije je okupio pjesnike, filozofe, teologe i umjetnike: od grčkih bogova i muza, starozavjetnih proroka, Platona i Origena do Dantea, Byrona i sv. Augustina… U ovom umjetničkom, literarno-likovnom vijencu objedinjeni su san i java.

Pa tko ne bi blagovao i uživao na takvoj gozbi?!

Doručkuješ s Aristotelom, ručaš sa Senekom, večeraš s Augustinom.“- napisao je Božo Rudeš.

 

Danilo Ivezić, dipl. politolog