Zatvoren 32. Barski ljetopis



Bar, 20. avgust 2019.godine

– Festival „Barski ljetopis“ koji se i ove godine odvijao u realizaciji Centra za kulturu Bar, pod pokroviteljstvom Opštine Bar, i uz finansijsku podršku Ministarstva kulture završen je u neđelju 18. avgusta. Tokom sedam neđelja, počev od 30. juna kada je spektakularnim koncertom Simfonijskog orkestra i Hora RTS-a na gradskoj Marini 32. po redu Festival otvoren, realizovano je 60 programskih sadržaja, odnosno više od stotinu pojedinačnih događaja računajući i Prateći program.

Kao i prethodne dvije godine festival je zaokružen interaktivnom večeri između organizatora i selektora, i publike festivala. U formi press konferencije ovaj koncept je, kako kaže Anđela Antunović PR menadžerka festivala, ustanovljen na jubilarnom tridesetom „Ljetopisu“ u cilju premošćavanja jaza između kulture, odnosno umjetnosti, i publike:

„Ovo „Veče sa organizatorima“, koje smo ustanovili na jubilarnom tridesetom Ljetopisu kao veče dijaloga i interakcije, zamišljeno je kao prilika da se sumiraju utisci, rekapituliraju protekla dešavanja, a za publiku i medije način da postave pitanja, daju komentare u vezi sa ovogodišnjim Festivalom ali i da razmijenimo ideje u vezi sa predstojećom Zimskom scenom i narednim 33. „Barskim ljetopisom“.

Festivalska publika je ovog ljeta imala prilike da uživa u 14 koncerata klasične i džez muzike, 7 književnih večeri, 13 pozorišnih predstava, 5 izložbi, 14 programskih cjelina pratećeg dijela i 7 projekcija kultnih filmskih ostvarenja. Svi sadržaji su se odvijali na različitim lokacijama grada Bara, i tom prilikom oživjeli svaki kutak ovog grada čiju publiku tokom ljetnjih mjeseci čine i brojni strani turisti:

„Na naše veliko zadovoljstvo, svi ti programi bili su izuzetno dobro posjećeni. Po statistici koju vodimo tokom svakog programa, možemo reći da se broj ljudi koji prati festivalska dešavanja gotovo pa utrostručio, a veliki udio u tom broju, pored građana Bara, čine i gosti što znači da Festival sve više doprinosi i pozicioniranju našeg grada kao destinacije koja turistima može ponuditi kvalitetne kulturno-umjetničke sadržaje“, kazala je Antunovićeva.

Obraćanje selektora započeo je maestro Bojan Suđić, kome je pripala čast da i otvori, sada već protekli Festival. Suđić već drugu godinu uređuje Internacionalnu večernju muzičku scenu, i zahvaljujući svjetskom renomeu ovog dirigenta, na lokacijama ispred Dvorca ili u balskoj sali muzeja publika je slušala neka od najvećih svjetskih imena klasične i džez muzike. Maestro je istakao da je Bar ovim festivalom pokazao da ima potencijal za velike spektakle:

„Zahvaljujem se na hrabrosti i viziji kompletne ekipe „Barskog ljetopisa“ koja je odlučila da se festival otvori koncertom Simfonijskog orkestra i hora RTS čime je pokazano da Bar ima, kao i prošle godine kada je nastupio Crnogorski simfonijski orkestar, potencijal za velike spektakle, da je produkcija bila izuzetno dobra. Odziv publike je bio veliki i čitava atmosfera je pokazala apsolutnu potrebu da se ovakvi koncerti rade i nadalje. Jer bez osjećanja spektakla i bez osjećanja posebne svečanosti nije dovoljno samo kamernim načinima promovisati neke vrijednosti koje se mi trudimo da promovišemo“ kazao je Suđić i dodao da se njegova selekcija vodila isključivo kvalitetom i željom da ona bude u pravom smislu riječi internacionalna, a da su umjetnici koji su nastupili na jednom visokom internacionalnom nivou nastupajući na najvećim i najprestižnijim svjetskim scenama. Suđić je iskoristio ovu priliku da javno ukaže na neophodnost da se uloži u novi koncertni klavir, kao i njegovo održavanje i adekvatno čuvanje.

Suđić je, kako kaže, želio da Bar bude ekskluzivan, a njegov izbor umjetnika je učinio da se ovaj grad pozicionira na najvišem nivou među ostale ljetnje festivale. Bez obzira na geografske dimenzije, maestro smatra da u Crnoj Gori vlada velika konkurencija među festivalima ali da Bar svojom turističkom i kulturnom ponudom pokazuje koliko je važan centar i da može apsolutno da se nosi uporedo sa nekim gradovima sjevernije u koje su uložena daleko veća sredstva u svakom pogledu.

Direktorica festivala Ksenija Popović Ivanišević saglasna je sa selektorom Suđićem kada je u pitanju potreba za novim klavirom. Apelovala je javno na barske i državne privrednike, da pored sporta ulože i u kulturu, i koliko mogu prikupe sredstva za polukoncertni klavir, koji bi umnogome doprinio kako kvalitetu zvuka tako i imidžu festivala.

Selekcija Aleksandre Vojvodić Jovović, takođe urednice muzičkog segmenta, je i ove godine u fokus stavila afirmisane crnogorske i barske umjetnike, ali i one čiji talenat i rad, u skladu sa jednom od misija, Festival želi podstaći:

„Ponosna sam što sam ispred crnogorske muzičke scene mogla da vam predstavim naše umjetnike koji djeluju van Crne Gore u većini slučajeva i koji nažalost našu nalaze utočište u Crnoj Gori samo po festivalima. Rijetki su oni koji zaista imaju prilike da budu gosti i u Muzičkom centru, tako da je svaka prilika da nastupaju na festivalima za njih nagrada i njihova najveća želja. To sam čula od samih učesnika tako da sam htjela da vam prenesem taj dio, da „Barski ljetopis“ zaista pomaže mlade crnogorske snage“, kazala je Vojvodić Jovoviće i dodala da je izuzetno zadovoljna, te da su posjećenost koncerata i aplauzi pokazali da mi imamo svoje snage.

Pozorišni program, čiju selekciju potpisuje Boris Mišković, obuhvatio je 13 predstava od kojih 10 u takmičarskoj selekciji i 3 festivalske produkcije. Na ljetnjoj pozornici Doma kulture koja je adaptirana prošle godine kao i na sceni u starom Baru, Festival je ugostio kako domaće tako i eminentne pozorišne subjekte iz regiona. Mišković je u obraćanju publici istakao da je svojom selekcijom rekao sve što je trebalo, a da kompromise nije nikada pravio sa kvalitetom i literaturom:

„Bar polako, ali sigurno izrasta u jedan ozbiljan kulturni centar u Crnoj Gori, to potvrđuje mnogo činjenica po pitanju interesovanja ne samo publike već i umjetnika koji žele da budu dio „Festivala“, i to me od srca raduje. Šta to ljude čini zainteresovanim za moj program? Evo ako pogledate tu su najeminentniji pozorišni reditelji sa ovih prostora, tu je bio jedan Oliver Frljić, Jagoš Marković, Ana Đorđević, Andraš Urban i da ne nabrajam dalje. Među autorima su jedan Crnjanski, Irvin Jalom, Stajnbek… I kad pogledate tu knjižicu „Barskog ljetopisa“ ta imena izazivaju respekt i strašno me radovalo kada sam čuo da Ksenija neke predstave nije gledala jer nije bilo mjesta. Prevashodno sam se bavio kvalitetom i to je bio osnovni element koji opredjeljuje šta će se naći u selekciji. To nije baš najjednostavniji posao jer nekad morate praviti kompromise, publika želi nekada da vidi poznata lica i glumce, pa sam ponekad neku predstavu koja nije baš prema mom afinitetu stavljao u selekciju. Ali ono sa čim nikada ne pravim kompromise je tekst i literatura, i u Bar ništa jeftino neće doći“, zaključio je Mišković i kroz šalu apelovao da se Zimska sala Doma kulture, u kojoj su se zbog vremenskih prilika ovog ljeta igrale tri predstave, klimatizuje.

Stručni žiri u sastavu Dragana Tripković, Zoran Rakočević i Vesna Vujošević Labović od 10 predstava u takmičarskoj selekciji donijeli su odluku o najboljima u sljedećim kategorijama: Najbolja predstava u cjelini „Naše nasilje vaše nasilje“, autorski projekat – Oliver Frljić; Najbolje glumačko ostvarenje – Jovana Belović za ulogu Male u predstavi „Balava“; Najbolja kolektivna igra – Pavle Prelević, Jelena Laban, Stevan Vuković i Jelena Šestović za ansambl predstave „Kapital“.

Milun Lutovac je svojom selekcijom ovogodišnjeg književnog programa omogućio da Festival ugosti istaknute domaće i regionalne autore, koji znaju da je svjedok književnih programa obrazovana i radoznala ličnost sa jasno izgrađenim kriterijumima. Lutovac je istakao da je ovogodišnji Festival konkurisao za ozbiljnu poziciju na regionalnoj mapi, ali i najavio neke projekte za 33. Festival:

„Ovogodišnji „Barski ljetopis“ je otvorio neka nova vrata, postavio nove standarde i sve nas stavio na veliku probu. Mi nismo više lokalni, nismo oni koji smo bili, ovogodišnji „Ljetopis“ je ozbiljno konkurisao da bude veliki festival, ne samo u Crnoj Gori već i u regionu. To je tim prije i velika obaveza ljudi koji sjede večeras za ovim stolom. Svi skupa zvučimo kao jedan veliki i uvježbani orkestar. Ja sam među sedam programa koliko nam je dodijeljeni odabrao one koji su iskreni pobornici onoga što rade, koji su potpuno posvećeni poslu, ideji, želji, a biti rob pisane riječi nije lak posao“, kazao je Lutovac koji je otkrio u razgovoru sa publikom da za sljedeći „Ljetopis“, kako sada stvari stoje, pripremaju 5. Mediteranski sajam knjiga.

Likovni program, u selekciji dr Anastazije Miranović obuhvatio je ukupno 5 izložbi heterogenog sadržaja kojima su predstavljeni vrhunski dometi domaće i regionalne likovne scene. I ove godine je, u okviru likovnog segmenta, realizovana Kolektivna izložba barskih akademskih umjetnika čiji cilj korespondira sa misijom afirmacije lokalnih stvaralaca. Miranovićeva je naglasila da iako se Festival završio, Likovni program će i dalje trajati zahvaljujući postavci u Dvorcu kralja Nikole, gdje posjetioci mogu pogledati radove izuzetne umjetnice Ane Petrović sve do početka septembra:

„Izložbe su specifične i ne mogu trajati par dana, već minimum 15 dana da bi se zaista mogla jedna izložba pogledati. Crna Gora slovi za zemlju slikara, i nije problem da ne znam koliko ljetopisa prođe da vidimo koliko kvalitetnih umjetnika imamo. Međutim Festival treba da ugosti i umjetnike sa strane, i upravo je miks toga, ali i kvalitet prije svega bio meni vodilja da se napravi ova selekcija. Željeli smo da na jedan različit, po likovnim poetikama i medijima izražavanja, način donesemo život slike i likovne umjetnosti na ovogodišnju scenu „Barskog ljetopisa“.“

Prateći program, koji već treću godinu uređuje Vesna Vujošević Labović, i tokom ovogodišnjeg izdanja bio je jako uspješan, dobro posjećen i na pravi je način animirao publiku, sa posebnim akcentom na đecu i mlade oživljavajući različite lokacije u gradu. U okviru ovog segmenta realizovane su 4 predstave za đecu i mlade, tri performansa, škola grafike, škola mozaika, mini-radionica grnčarstva, glumačko-poetska radionica i čak 35 plažnih likovnih radionica za đecu:

„Bilo je jako veliko interesovanje za radionice, čak smo počeli da rezervišemo unaprijed. Naročito za novu mini-radionicu grnčarstva koja se dešavala u dva termina, u julu i avgustu. Ništa nije slučajno jer u Baru ima 40 akademskih likovnih umjetnika, tako da je očigledno veoma pogodan teren za ove programe. Radionice ne bi mogle biti ovako dobro izvedene, redovno, tačno na vrijeme da nije naših volontera i Branke Ćelasan koja je njihov mentor i ove godine. Kada se skupe sve radionice, ako im damo svima po jedan dan, bilo je ukupno 72 dana svih radionica na Festivalu što mislim da je značajno“, zaključila je Vujošević Labović.

Ovogodišnji „Ljetopis“ imao je i selekciju filmskog programa u saradnji sa Crnogorskom kinotekom, koja je obuhvatila sedam kultnih naslova svjetske kinematografije a oni s nedjeljom veče prikazivani na Ljetnjoj pozornici.