Cetinje – Retrospektivna izložba Milije Pavićevića

 

Galerija Cetinje 445

 
 
 

U četvrtak, 16. maja sa početkom u 20 časova u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju biće otvorena retrospektivna izložba Milije Pavićevića.

Na izložbi će biti prikazan Pavićevićev četvorodecenijski opus, raspon od prvih radova s početka sedamdesetih godina prošlog vijeka do najnovijih, rađenih 2012 godine. Ova izložba ne samo što zbirno i izborno tematizuje Pavićevićev rad, već doprinosi i smještanju njegovog opusa u šire kontekste, a najprije onaj koji se tiče njegovog važnog, posebnog i neizbježnog mjesta u istoriji savremene crnogorske umjetnosti.

Rad 1 Milije PavicevicaMilija Pavićević je rođen 1950. godine na Cetinju. Dobitnik je „Trinaestojulske nagrade“, najznačajnijeg državnog priznanja za stvaralaštvo i nosilac najvećeg državnog statusa u okvirima struke – „istaknuti umjetnik“. Do sada je imao preko 20 samostalnih izložbi.

Predstavljao je Crnu Goru na najvećoj međunarodnnoj smotri likovne umjetnosti, na Venecijanskom bijenalu 2001. godine. Njegovi radovi su selektovani za brojne domaće i međunarodne relevantne izložbe, između ostalih: Jugoslovenska dokumenta ’89 (1989.), Cetinjski bijenale (1991, 1994, 2002, 2004.), Bound/Less borders (2002/2003), Susjedstva na daljinu-Nova približavanja (2004.), Montenegrin Beauty (2005.), I Bijenale u Konjicu, No Network (2011.), Kolekcija Podgorica za muzej Ars Aevi, Fluidentiteti (2012.) Povodom retrospektivne izložbe štampana je reprezentativna monografija čiji je izdavač Centar savremene umjetnosti Crne Gore a suizdavač Narodni muzej Crne Gore. U monografiji se nalaze tekstovi pet autora – Petar Ćuković, Jerko Denegri, Jovan Čekić, Svetlana Racanović i Vladimir Đurišić kao i oko 200 reprodukcija u boji.

U uvodnom tekstu u monografiji istoričar umjetnosti Petar Ćuković je, između ostalog, zapisao: „U jednom svom ranijem tekstu o djelu Milije Pavićevića pozvao sam se na rečenicu koju je ovaj umjetnik, inače tad veoma nesklon govoru o svome djelu, izgovorio tonom koji nije ostavljao nikakvu sumnju: „Bez drame nema umjetnosti“! I tad, kao i sada, znao sam, i znam, da je ovom rečenicom izgovoreno njegovo osnovno umjetničko vjeruju, da je njome, dakako, iskazan ne samo odnos prema sopstvenom umjetničkom djelovanju, već i prema umjetničkom poslanju uopšte. A tamo gdje je drama, tamo su dakako polja otuđenosti, tjeskobe, egzistencijalnog straha, nelagode bića u svijetu, polja Crne Žuči i Crnog Sunca. Rastući iz ovih crnih polja Pavićevićeva umjetnost, uprkos izrazitom medijskom i formalno-jezičkom nomadizmu, uvijek je počivala u tami i metafizici izraza, ne vodeći preveć računa o semiološkoj distribuciji znakova, pa ni onda kada se, u „geometrijskim“ radovima, slikama, sliko-objektima i objektima, činilo da se upravo u njihovom „hladnom“ raspoređivanju „zaključava“ smisao njegovog rada. Pokazalo se da je ova „hladnoća“ samo prividna, a da je upravo u „rasporedu“ znakova, koji se otima logičkom, racionalnom, sistemskom poretku, otvorena neka nemirna egzistencijalna „šupljina“, kao otvorena rana iz koje svejedno curi onaj isti egzistencijalni nemir što ga pokreću crnilo žuči i crnilo sunca.“ Organizator izložbe je Centar savremene umjetnosti Crne Gore a suorganizator je Narodni muzej Crne Gore.

Kustos izložbe je Petar Ćuković koji će i otvoriti izložbu, a postavku su zajedno napravili Ćuković i sam autor.

Izložba će biti otvorena do 10.juna.