U utorak 12. januara 2016.godine, u 20h, knjižara Karver organizuje prvo čitanje iz ciklusa Velikani crnogorske književnosti: Mirko Kovač – Evropska trulež. Knjigu čita Varja Đukić, glumica CNP-a. Tim povodom prenosimo njihovo obavještenje i poziv na prvi događaj iz ovog veoma interesantnog i značajnog ciklusa koji će u narednom periodu realizovati knjižara Karver.
„Pa što mi znači zavičajni pejzaž?
Je li to točka djetinjstva, duhovna postojbina mojega svijeta?
Je li to arheološki komad kojeg sam pronašao,
Crkva u prostoru, izvjesna „biblijska topologija“,
Silazak u Inferno djetinjstva, pejzaž-fikcija s obilježjem stvarnog, prekrasan pejzaž zapljuskivan valom Mediterana,
Čudo pejzaža, čudo krajobraza?
Ali svijet zavičaja u knjigu se unosi pažljivo i s odstojanjem,
A preobražava se i tali postupkom alkemijskim,
Sve dok se ne dobije neka nova slika.
Sve što se ukazalo u gradu djetinjstva
Već je poprimilo fantastično ruho.
Svako stvarno obilježje postalo je nadnaravno
I sada sve obiluje sakralnim, sve sadrži dvoznačnost,
A stvarni predmeti postaju mistični;
Vino ili kruh ili sol dobivaju novo značenje,
Jer sve teži da bude udvojeno.
I sve jest udvojeno.“
Mirko Kovač (Petrovići kod Nikšića, Crna Gora, 26. prosinca 1938. – Rovinj, 19. kolovoza 2013.) – hrvatski, srpski i crnogorski književnik, autor više romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, televizijskih drama i filmskih scenarija.
Studirao je na Akademiji za kazalište, film i televiziju, odjel dramaturgije, u Beogradu.
Prva knjiga proze Gubilište (1962.), doživljava političku i ideološku osudu “zbog crne slike svijeta”, a hajka na pisca trajala je tijekom cijele 1963. godine. Roman Moja sestra Elida izlazi 1965., a 1971. izlazi kratki roman Životopis Malvine Trifković, koji je dramatiziran i izveden 1973. na sceni Ateljea 212 u Beogradu, te preveden na engleski, francuski, talijanski, nizozemski, mađarski i švedski. U Švedskoj je doživio tri izdanja, a u Francuskoj je izašao i kao džepno izdanje u ediciji Rivages poche. U Zagrebu mu potom izlaze romani Ruganje s dušom (1976.) i Vrata od utrobe (1978.). Potonji dobiva NIN-ovu nagradu kritike (1978.), nagradu Željezare Sisak (1979.) i nagradu biblioteka Srbije za najčitaniju knjigu (1980.). Vrata od utrobe je vjerojatno najbolji Kovačev roman, složene post-modernističke narativne tehnike, u kojemu se preklapaju autorova vizura djedovske Hercegovine u rasponu više desetljeća i spiritualne dileme vjerske i sekularne naravi. Slijede romani Uvod u drugi život (1983.), te Kristalne rešetke (izdanje Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995.).
Zbirka novela Rane Luke Meštrevića (1971.) dobiva nagradu Milovan Glišić, ali mu je ta nagrada oduzeta 1973., a knjiga povučena iz knjižara i biblioteka. Dopunjeno izdanje istoimene zbirke izlazi 1980., a novoj pripovijetci iz te knjige Slike iz porodičnog albuma Meštrevića pripala je Andrićeva nagrada. Zbirka pripovijedaka Nebeski zaručnici izlazi1987. i dobiva nagradu izdavača BIGZ.
Evropska trulež (1986.), knjiga eseja, nagrađena je NIN-ovom nagradom Dimitrije Tucović. Dopunjeno i popravljeno izdanje pod naslovom Evropska trulež i drugi eseji izlazi u Zagrebu (1994.). Knjiga publicističkih tekstova Bodež u srcu objavljena je u Beogradu (1995.).
Kovač se našao na udaru pansrpskog pokreta na koncu 1980-ih godina, te je emigrirao u Hrvatsku, a i u hrvatsku književnost, kojoj je i otprije, doduše ne izrijekom, pripadao. Srpskim jezikom pisani tekstovi su uglavnom izašli na hrvatskom pod piščevim uredništvom, a u pripremi su mu izabrana djela u 12 svezaka. U Sarajevu su mu izašle IZABRANE KNJIGE, u šest tomova (izdanje Svjetlost, 1990.).
Napisao je scenarije za filmove: Mali vojnici, Lisice, Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Tetoviranje i dr. Autor je više TV i radio-drama. Knjige su mu prevođene na njemački, francuski, talijanski, engleski, švedski, nizozemski, poljski, madžarski, i dr.
Kovač je bio suradnik časopisa Crnogorski književni list. Bio je članom Savjeta za standardiziranje crnogorskoga jezika.
Od 1991. živio je u Rovinju, gdje je umro 19. kolovoza 2013. godine.
1978. NIN-ova nagrada
1993. Nagrada “Tucholsky” švedskog PEN-centra
1995. Herderova nagrada za književnost
2007. Nagrada “Meša Selimović” za najbolji roman u s područja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore
2008. Nagrada Vladimir Nazor za roman Grad u zrcalu
2008. Trinaestojulsku nagradu, najveće crnogorsko nacionalno priznanje
2012. Knjižna nagrada Kiklop za životno djelo
• Gubilište, 1962.
• Moja sestra Elida, 1965.
• Životopis Malvine Trifković, 1971.
• Ruganje s dušom, Naprijed, Zagreb, 1976.
• Vrata od utrobe, Naprijed, Zagreb, 1978.
• Uvod u drugi život, 1983.
• Kristalne rešetke, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995.
• Grad u zrcalu, Fraktura, Zaprešić,
• Malvina I druge priče, knjižara Karver 2013.
• Vrijeme koje se udaljava, Fraktura, Zaprešić.
