Srpski istoričari jednoglasni: Balšići nijesu učestvovali u bitci na Kosovu 1389. godine

Njegoš je u Gorskom vijencu, iz političkih razloga raspalio kosovsku mitomaniju u Crnoj Gori. Bilo bi zanimljivo da CEDEM jednom objavi istraživanje, koliko građana Crne Gore zna, bez dileme, da naši preci nijesu bili na kosovskom boju 1389. Vjerujem da 80% ne zna. U udžbenicima istorije, iz kojih uče crnogorska đeca, niđe se ne navodi da Balšići i naši preci nijesu bili na kosovskom boju. Prirodno, kod nas su se uvijek na časovima istorije, u školama, učile poluistine ili neistine, koga briga za istinu? Što će nam istina, kad je tu sveštenstvo SPC da nam objasni sve što treba da znamo o kosovskom boju. A sad činjenice.
Vladika Vasilije Petrović u svojoj knjizi Istorija o Černoj Gori, Moskva 1754. kaže da se Crnogorci nijesu borili ni na Marici 1371, a ni 1389. na Kosovu: “Baoša, kojega prije spomenuh, treći dan stiže na Kosovo poslije one bitke…”
Što zaključujemo? Vladika Vasilije u 18. vijeku, samim tim i Crnogorci, imaju jasnu svijest da nijesu učestvovali ni na Marici, ni na Kosovu.

Svi srpski istoričari, svi se slažu, da Balšići i Zećani (Zećani su preci Crnogoraca i Brđana i pola stare Hercegovine) nijesu učestvovali u kosovskoj bitci, evo nekih kazivanja:

Akademik SANU Rade Mihaljčić, Istorija srpskog naroda, Beograd 1994. kaže:
“Jedino je Đurađ Stracimirović Balšić bio tada na strani Turaka. Zbog toga je malo verovatno da je sudelovao u bici na Kosovu.”

Akademik SANU Momčilo Spremić u knjizi Đurađ Branković i njegovo doba, Beograd 1994. kaže:
“Na primer, drugi Lazarev zet, Đurađ Stracimirović Balšić nije uopšte došao na Kosovo, i još se uz pomoć Turaka borio protiv bosanskog gospodara Tvrtka I, Lazarevog saveznika”

Dr Miladin Stevanović, Večernje Novosti, 25. 01. 2010. kaže:
“Vizantija, Bugarska, braća Dejanovići i Kraljević Marko sa bratom Andrijašom su bili u vazalnom odnosu sa Turcima i nisu imali snage, ni želje da se priključe knezu Lazaru. Oklevao je da se izjasni i Lazarev zet, zetski gospodar Đurđe Stracimirović Balšić, pošto izgleda da se još ranije odlučio za vazalni odnos prema Turcima. Tako su knezu Lazaru ostali samo bosanski kralj Tvrtko I i njegov zet Vuk Branković, gospodar kosovske oblasti.”

Dr Željko Fajfrić, u knjizi Sveta loza kneza Lazara tvrdi:
“Isto tako nije tu bilo ni Đurđa Stracimirovića, a gde je on bio ostaje tajna.”

Lazar Hrebeljanović, najmiliji svetac Amfilohijev (“Srbija je tijelo Lazarevo, a Kosovo glava Lazareva”), proglašen je od strane srpske crkve za sveca brzo poslije kosovske bitke, ali, u crkvenom kalendaru Crnojevića nema ga među svecima! Kneza Lazara Crnogorci krajem 15. vijeka nijesu poštovali kao svog sveca, pa je jasno – nikakva kosovska misao i takozvani kosovski zavjet, nijesu postojali u Crnoj Gori prije Gorskog vijenca. Ako zetska mtropolija, to jest crkva Crnojevića, nije poštovala kao svoje, svetitelje srpske crkve, neka čitaoci sami razmisle da li je naša crkva u doba Crnojevića pripadala srpskoj crkvi, ili je bila nezavisna.

Tekst je preuzet iz dnevnog lista “Vijesti”, 28. juna 2010.

 

Tagovi: , , , , ,

 
 

Advertisement

Advertisement

Kalendar

June 2017
M T W T F S S
« May    
 1234
567891011
12131415161718
19202122232425
2627282930