Radomir R. Milović i Kosto V. Perišić – FITONIMI I ZOONIMI u toponimiji Banjana i Oputne Rudine


Nastavljamo sa predstavljanjem knjiga dr Radomira R. Milovića iz dijela njegovog naučnog opusa prikazanog kroz “POSEBNA IZDANJA”. Sedma knjiga je FITONIMI I ZOONIMI u toponimiji Banjana i Oputne Rudine (koautor Kosto Perišić) – Nikšić, 2017.

Ako kliknete na link POSEBNA IZDANJA možete pogledati koje su knjige do sad predstavljene.


SADRŽAJ

PREDGOVOR

           Prikupljanje onomastičke građe sa prostora Banjana i Oputne Rudine, značajno nas je zaokupljalo tokom izrade rukopisa „Rudine i Banjani, istorijski, antropogeografski i onomastički doticaji”. U ovom radu onomastika se doticala većih i značajnih predionih cjelina (Rudine, Banjani, Oputna Rudina, Vučji Do itd.) ali smo u prikupljenoj građi banjsko-rudinskog onomastikona, vidjeli podlogu za šira istraživanja iz ove oblasti. Da široki prostor kraške zaravni predstavimo u cjelosti u svijetlu onomastike, bio je krupan zadatak sa puno zamki koje su vrebale iz složenih i „zatamnjenih” etimoloških i semantičkih sagledavanja.

          Odlučili smo se, da iz semantičkih aspekata toponimije Banjana i Oputne Rudine, izdvojimo fito i zoo-toponime i da ovaj složeni onomastikon prikažemo kroz ovaj rad.

         Da bi rad u što boljoj mjeri prikazao i neke periferne semantičke skupine koje se naslanjaju na fito i zoo-toponimiju uključili smo i one toponime koje tvore ljudske djelatnosti na poljoprivrednoj proizvodnji i gajenju stoke ali, i degradacione procese, koji prate vegetaciju dejstvom prirodnih sila i čovjekovih aktivnosti.

         Podstrek i podršku pri izradi rukopisa, pružio nam je ugledni crnogorski naučnik – botaničar i onomastičar, akademik Vukić Pulević, na čemu mu izražavamo veliku zahvalnost. Tokom rada koristili smo i niz njegovih onomastičkih radova i studija koji se dotiču fitotoponimije i zoo-toponimije.

         Podaci, iz raznih objavljenih publikacija sa ovog ali i šireg prostora, koji se odnose na onomatologiju, katastarske podloge i topografske karte, morali su se dopuniti i terenskim istraživanjima uz angažovanje određenog broja informatora. Svima, koji su pomogli da se dođe do što bolje toponomastičke matrice prostora, iskreno se zahvaljujemo.

        Naša onomastička pretraživanja zavičajnog prostora, ograničena na nekolike semantičke oblasti, nemaju ambiciju da daju odgovor na mnoga interesantna pitanja koja proističu iz ovakvih istraživačkih projekata. Smatramo da smo ipak mnoga interesantna pitanja načeli ovim radom i nagovijestili dalje tokove istraživanja ove oblasti. Predstavljeni toponomastikon nastao iz uzoraka sa ograničenim brojem toponima, čini svakako samo dio banjsko – oputnorudinske fito i zootoponimije. Realizacija ovakvih radova u kojima se problematka spušta do najzaturenijih mikro lokaliteta na terenu a imenoslov dotiče mnoga znana mjesta, skopčana je sa interesovanjem i kritičkim osvrtom ljudi posmatranog područja. Ovo naročito dolazi do izražaja kada autori rada imaju širi zavičaj, kao istraživački prostor, što je ovdje slučaj.

          Osnovna motivacija kod opredjeljenja za ovaj rad, autorima je bila želja da se sačuva dio kulturne baštine iz domena toponimije. Neko je rekao da je toponimija „arheologija jezika”, a Banjani i Oputna Rudina su veliki toponomastički lokalitet, na kome se iz toponima „čitaju” mnoge sačuvane istine iz prošlosti. One nas ponekad vode u tamne vrtloge legendi, predanja spomenika materijalne kulture, ljudskih nedaća i prirodnih sila, što savremeni čovjek teško može pratiti. Drušveni tokovi ne nagovještavaju poboljšanje stanja na polju očuvanja bogate toponomastičke mreže Banjana i Oputne Rudine.

        Svaki dan je sve više glavica, dolova, prodoli, vlaka i krša čija se imena zaboravljaju. Toponomastikon svakog sela se naprosto topi. Nadamo se da će i ovaj naš rad, koji čini ispričanu ali ne i dopričanu priču, pomoći da se od zaborava, koliko toliko, sačuva dio bogate toponimije Banjana i Oputne Rudine.


RECENZIJA

Dr Radomir Milović i Mr Kosto Perišić

                       Fitonimi i zoonimi u toponimiji Banjana i Oputne Rudine, Nikšić, 2016.

         Knjige se, izvjesno, svojom sadržinom i kvalitetom najbolje same predstavljaju svojim korisnicima i čitalačkoj javnosti. Isto se može reći i za njihove autore, saradnike i izdavače. Banjani i Oputna Rudina sa bližim okružanjem koje čine: Bilećke Rudine, grahovski kraj i Nikšićke Rudine, čine jedinstveni istorijski, antropogeografski, etnografksi, jezički i svakako individualisani onomastički prostor. Bogata istorijska prošlost kraja, složena reljefna morfologija, bogata leksika i prisustvo jezičkih recidiva iz prošlosti, učinili su banjsko-rudinski toponomastikon izuzetno bogatim u svim semantičkim skupovima. Bogata toponimija širokog kraškog prostora Banjana i Oputne Rudine uvodi nas u svijet svih semantičkih skupina koje se javljaju u onomastikonu ovakvih krajeva. Semantički aspekti izraženi kroz uticaj prirodnih pojava opredjeljuju dvije značajne skupune toponima:

       a) toponime fitonimskog porijekla i

       b) toponime zoonimskog porijekla.

       Fitonimi i zoonimi u svim onomastičkim oblicima (mikrotoponimi, oronimi, ojkonimi, hidronimi) čine značajan dio banjsko-rudinskog toponomastikona. Autori su ih ravnopravno tretirali uz ostale skupine: geografske (topografske) termine, toponomastičke metafore, „kulturne” toponime i toponime obrazovane od antroponima. Banjani i Oputna Rudina u svijetlu onomastike su riznica najraznovrsnije toponimije koja oslikava prirodu i čovjeka ovog kraja. Ako je toponimija „arheologija jezika”, onda bi mogli reći da je prostor Banjana i Oputne Rudine veliki jezički arheološki spomenik kulture, koji treba zaštititi i sačuvati. Onomastikom Banjana i Oputnih Rudina se do sada niko nije suštinski bavio. U pojedinim etnografskim i antropogeografskim radovima ili bratstveničkim ljetopisima, ponekad su u prilogu davani popisi određenog broja toponima. To sve kada se sabere čini samo dio bogatog toponomastikona kraja. Onomatološki prilazi, koji su kroz /organizovane akcije prikupljanja (mikro) toponima na terenu Cme Gore, sabrali veliki broj jedinica, nijesu objavljeni. Ne bar kada su u pitanju krajevi Banjani i Rudirie. Opredjeljenje autorskog tandema da iz toponomastičkog korpusa izdiferenciraju fitotoponime i zootoponime bazirali su na slijedećem:

         1) da se iz korpusa broja toponomastičkih jedinica sa posmatranog prostora izvuku toponimi koji se baziraju na fitonimima i zoonimima i sagleda njhovo učešće u toponimiji kraja.

         2) Da se na osnovu recentne fito i zootoponimije na terenu i aktuelne flore i faune sagleda dijahrona ravan ove dvije toponimastičke grupe i uoče razlike između onoga što je prisutno na terenu i onoga što „pamte” fito i zoo-toponimi koji su se do danas „petrifi cirali” po banjskim i rudinskim reljefnom inventaru. Na analiziranom uzorku koji broji više od 3.000 toponima iz čitavog kraja su izdvojili fitotoponime i zootoponime. Nakon sagledavanja učešća fitotoponimije i zootoponimije u ukupnoj toponimiji, uzeli su više uzoraka iz susjednih regiona radi toponomastičkih komparacija ispitivanog prostora.

         Kako autori saopštavaju , motiv nihovog rada nije pravljenje što brojnijeg katastra (popisa) toponima, već izdvajanje fito i zoo-toponima iz toponomastikona Banjana i Oputne Rudine, čime se produbljuje uvid u ovu semantičku skupinu toponima što, čini doprinos u sagledavanju onomastike ovih krajeva. Istraživanja istorijske građe, koja se dotiče Banjana i Rudina, u različitim izvorima (dubrovačkim, mletačkim, turskim, austrijskim, cmogorskim) ne daje zadovoljavajuće rezultate u oblasti istorijske toponimije. Ako se izuzmu pomeni nekoliko prepoznatljivih geonima (oronima), drugih (mikro) toponomastičkih pomena nema. Stanje je znatno bolje u dijelu istorijske antroponimije. Broj toponima, uključujući i one sa geografskih kota iz XIX i XX vijeka, svodi se na desetak u čitavom posmatranom prostoru. Za razmatranje fitotoponomastičkog i zootoponomastičkog sloja Banjana i Oputne Rudine koristili su izvore koje manje-više koriste i drugi autori ovakvih radova. U prvom analitičkom poduhvatu morali su pokriti značajan fond od nekoliko hiljada toponima s ovog područja, da bi iz njega izdvojili fito i zoo-toponime. Izvore ovih podataka možemo svrstati u tri grupe.’Literarni izvori etnografske i antropografske provinijencije sa prikazom toponima, oronima i hidronima određenog kraja ili mjesta posmatranog područja (skraćeno L). Topografske karte koje pokrivaju najveći dio Banjana i Oputne Rudine (sekcija Počekovići i Velimlje). 1:25000 (skraćeno TK). Saopštenja više informatora sa terena, dobrih poznavalaca toponomastikona, (skraćeno I). Od literatumih izvora autorski tandem koristi radove vezane za Banjane i Oputnu Rudinu. To je prije svega obimna monografi ja o Oputnoj Rudini Kosta R. Perućice, (Perućica K, 1989. str. 346-365). Informacije dobijane duže vremena na širokom prostoru Banjana i Oputne Rudine, od različitih lica nekad su bile lokalnog i ograničenog obima ali su informatori ponekad prilagali obimne imenoslove čitavih sela kakav slučaj imamo sa Petrovićima i Sominom, (J. Marković i D. Tomašević). Onomastikon sa topografskih karata, ponekad je nudio i neki podatak kojih nije bilo u znatno opšimim imenoslovima datim u literaturi ili pak sačinjenim na terenu. Uz sve teškoće i ograničenja koja prate istraživanja ovakve vrste, izvori koji su stajali na raspolaganju, obezbijedili su objektivne analitičke uslove za finalizaciju istraživanja.

       Monografija „Fitonimi i zoonimi u toponimiji Banjana i Oputne Rudine” je monografija obima 120 str, ima 2 karte i rezime. Autori nalaze za shodno da na početku da sadržajnu strukturu sa naslovima, podnaslovima. Monografi ja „Fitonimi i zoonimi u toponimiji Banjana i Oputne Rudine” struktuiran je u četiri cjeline. Prva je naslovljena „Uvodna razmatranja” i bavi se toponomastičkim pitanjima, geografijom i biogeografi jom prostora, istorijom dosadašnjih toponomastčkih istraživanja kraja i njihovom fito i zootoponimijom u toponomastikonu Banjana i Oputne Rudine. Drugi dio koji čini okosnicu rada, naslovljen je „Fitonimi i zoonimi u toponimiji Banjana i Oputne Rudine”, i po njemu je imenovana kompletna monografija. U njemu su se bavili konkretnim učešćem fito i zoonima u toponimiji kraja. Kroz rijetke tragove istorijske toponimije, autori su prešli na pregled fitonima i zoonima iz kojih su izvođeni toponimi posmatranog areala. Fito i zootoponomastikonu pridali su i one toponime iz semantičke skupine „kulturnih” toponima, koji se tiču poljoprivrede (posebno uzgoja stoke). Autori su se pozabavili procesima degradacije vegetacije, iz kojih su nastali određeni toponimi, koji u dijahronoj ravni predočavaju, šta se u prošlosti dešavalo na terenu. Poljoprivredna fitonimija zauzima značajno mjesto u govoru Banjana i Oputne Rudine. Predstavili su je kroz određeni broj leksema, uz korektna objašnjenja. Iz uzorka od oko tri hiljade toponima čitavog ispitivanog područja, izdvojili su one koji pripadaju semantici fito i zootoponimima ali i one koji se mogu svrstati u „kulturne” toponime vezane za poljoprivredu. Ovo iz razloga što se semantička diferencijacija ovih skupina teško pravi pa se toponomastikon ponekad preplijeće. Autori su dali kvalifikaciju učešća svih kategorija toponima, u ukupnom broju posmatranog uzorka, komparaciju sa toponimijom bližih i daljih oblasti. Izdvojili su i neke specifične pokazatelje popisa toponima uz onomastičku tipografiju fito i zootoponima. Treći dio rada naslovili su „Toponimija Banjana i Oputne Rudine u svijetlu onomastičkih sagledavanja”. Ovdje su izašli iz fito i zootoponomastikona i dali su nekoliko viđenja banjsko-rudinske toponomastike u svijetlu naučnih sagledavanja. Napravili su osvrt i na fitonime iz Rječnika Vuka Karadžića, koji se prisutni na prostoru Banjana i Oputne Rudine i čine neke toponime iz fito i zootoponimske mreže. Naveli su i neke primjere toponima iz posmatrane katalogizacije koji se mogu uključiti u registar polabsko-pomorskih i zetsko-primorskih onomastičkih paralela. Osvrti naučnika P. A. Rovinskog i K. Haserta, na banjsko-rudinskom toponomastiku, predstavili su na objektivan način. Četvrti dio rada naslovljen „Pepoznatljivi toponimi”, predstavlja nekoliko poznatih oronima, toponima i hidronima koji imaju fito ili zootoponomastičku osnovu i određeno značenje u smislu elemenata istorijske toponimije ili učvršćenja u tradiciji kraja. Autori su se pozabavili etimologijom i motivima imenovanja glavnih geografskih entiteta: Rudina, Banjana i Oputne Rudine.

        Za ovo recenziranje, želim i mislim da mogu uz punu ličnu i naučnu odgovomost i savjest da istaknem samo sljedeće rezultate u ovoj monografiji: Fito i zootoponimski korpus Banjana i Oputne Rudine je značajan. U velikoj mjeri ga uvećavaju „kulturni” toponimi iz domena stočarstva i zemljoradnje ljudi, ali i oni koji su nastali degradacijom vegetacije. Autori uočavaju značajno veće učešće fitotoponima od broja zootoponima, što je i za očekivati i realizuju komparaciju fito i zootoponima sa bližim i daljim okruženjem Crne Gore i Istočne Hercegovine, i konstatuju da su ove semantičke skupine približne onima sa kojima su ih upoređivali u bližem i daljem okruženju. Autorski tandem evidentira broj specifičnih toponima, kao i onih čija etimologija i semantika nijesu čiste ili su pak zapali u svojevrsne hotonimsko-sinonimske zamke. Konstatuju i da je fito i zootoponimija kraja specifična slika biodiverziteta, vegetacije i faune Banjana i Oputne Rudine. U dijahronom smislu ona „pamti” šta se sve dešavalo na polju vegetacije i faune kraja. Iz fito i zootoponomastikona očitavaju se geografske i biogeografske odlike ovog kraškog specifikuma i nagovještavaju vertikalne i horizontalne raspodjele flore i faune, idući od najnižih do najviših kota ali i geografskih koordinata, koji određuju najniži jugozapadni dio do svakako krajnjih sjevernih i sjeveroistočnih granica oblasti. Iz ovog izdvojenog toponomastikona „čitaju” se mnoge prirodne osobine ovoga kraja: razuđena reljefna morfologija, klimatske odlike, hidrologija, kraška zemljišta i neobična ekologija. On dosta govori i o teškom životu ljudi na kršu. Njega predstavljaju degradirani ekološki procesi koje je „upamtila” toponimija ali i djelovanje na poljoprivrednom polju i u oblasti stočarstva. Sve ovo je „fosiliziralo” fito i zootoponimiju i učinilo je svjedokom burne prošlosti ovih krajeva. Smatram, zbog navedenog, da je svako objavljivanje toponomastičke građe, izuzetno značajno. Bilo bi dobro da se bogata toponomastička zbirka, skupljana od si prostora Banjana i Oputne Rudine objavi, čime bi se obogatila onomastička Crne Gore.

     Ovo kratko „uvođenje” u knjigu ima za cilj približavanje središtu njene velike vrijednosti u unutrašnjosti bogatstva ideja, zapažanja, konstatacija, stavova, sugestija, kritičkih zapažanja i objekcija. Upravo je njena velika vrijednost u unutrašnjem bogatstvu ideja, zapažanja, konstatacija, stavova, sugestija, kritičkih zapažanja i objekcija. Toliko kazivanja o brojnim, različitim sadržajima, moguće je bilo postići samo ukoliko se ima razvijeno geografsko, biološko, ekološko, istorijsko i teorijski situirano mišljenje. Ono se u knjizi stalno naglašava i zahtijeva. Tako je autorski tandem i mogao da istovremeno zahvata te, samo naizgled, različite sadržaje, jer preko ovog teorijskog ima uvid u cjelinu geografske i toponomastičke zbilje. Monografija „Fitonimi i zoonimi i Banjana i Oputne Rudine” ubjediljivo otkriva rijetko uspjeli spoj – izvora, obogaćen slojevitošću analize i nepristrašnošću naučnog suda, preciznošću iskaza, kulturom povezivanja činjenica i odlične istorijske i geografske dokumentacije. Ova knjiga može biti vrlo privlačna za veliki krug korisnika različitog uzrasta i zanimanja. Isto tako, može biti interesantna za hobiste i znatiželjnike svih profila obrazovanja, kao i za istoričare, lingviste i druge stručnjake, koji imaju interes za popunjavenje i proširivanji ove oblasti. Stoga, uz zahvalnost koju zbilja autori RADOMIR MILOVIĆ i KOSTO PERIŠIĆ zaslužuju za ogroman trud na djelu koje ostaje kao monografija Rukopis pozitivno ocjenjujem i preporučujem za objavljivanje.

Nikšić, 15. 10. 2016. godine                                                              

Recenzent:
doc. dr Miroslav Doderović

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


four × four =