10 godina portala Montenegrina.net

 

“Da kulturna kapija Crne Gore
nikad ne bude ni priškrinuta, a kamo li zatvorena”

 

Ideja za sajt Montenegrina.net je zapravo rođena 2004. godine, od grupe ljudi koji žive i rade u dijaspori. Tada je sajt funkcionisao kao mali kulturni forum i imao samo par tekstova.

NGO InfomontOsnivač nevladinog udruženja “Infomont” Boro Milović, primijetio je taj projekat, sviđela mu se ideja, ali mu je bilo nejasno zašto sajt sa tako lijepim nazivom i velikim mogućnostima prezentovanja ima skroman sadržaj i relativno mali broj pośeta. Iz tih razloga je stupio u kontakt sa ljudima koji su vršili njegovo ažuriranje. Saznao je da se radi o crnogorskoj dijaspori, odnosno o privremeno zapošljenim u inostranstvu koji su imali dobru volju, ali ne i uslove, da rade na sajtu u smislu njegovog daljeg razvoja. Kako su mu objasnili, jedno su želje a drugo mogućnosti, jer svi su poslovno zauzeti, a nijesu im u dovoljnioj mjeri dostupne ni  informacije i sadržaji iz oblasti kulture u Crnoj Gori. Shvatajući da takav rad neće dati rezultate na razvoju Montenegrine a želeći da ona nastavi da živi, dogovoreno je da NU „Infomont“ preuzme projekat i nastavi dalji rad.

Krajem oktobra 2005. godine, dobijeni su pristupni podaci. Počeli smo praktično sa danonoćnim radom na dodavanju na stotine raznih sadržaja, uz istovremeno redizajniranje sajta. U ovom periodu značajnih promjena na sajtu, od otvaranja novih oblasti, koncipiranja novog izgleda, dodavanja  pojedinih sadržaja koji do tada nijesu bili dostupni javnosti, ulogu glavnog urednika je preuzeo Boro Milović.  Montenegrina 28.02.2006Period od oktobra 2005. do januara 2006. godine predstavlja neki prelazni period u životu ovog projekta, jer je sajt svakodnevno  mijenjao kako izgled  tako i sadržaj.  U periodu redizajna sajta nije bio uključen brojač pośeta, tako da je prikazano stanje za 2005. godinu značajno manje od stvarnog broja.

U januaru 2006.godine, osim sadržaja koje smo redovno dodavali na sajt i koji čine u neku ruku digitalnu biblioteku, počeli smo sa redovnim ažuriranjem i najavljivanjem aktuelnih kulturnih događaja u CG, kao i događaja van, koji su vezani za CG. Uključen je ponovo i brojač pośeta, a poslije nekoliko mjeseci (20. januara 2006.) javlja se prvi pośetilac sa svojim zapažanjima u knjizi utisaka o „novoj“ Montenegrini. Ostvarili smo značajnu saradnju sa sajtovima koje uređuje naša dijaspora širom svijeta, a obavijestili smo institucije kulture da mogu svoje djelatnosti popularizovati preko našeg sajta.

Za januar 2006. može se reći da je novi početak u radu Montenegrine, ili kako bi rekli novi rođendan. U toku 2006. NU „Infomont“ je zakupila veći prostor kod novog provajdera, tako da su stvoreni uslovi za nesmetan razvoj Montenegrine.

Upornim radom tokom 2006.g. nastavljen je uspon Montenegrine uz konstantan rast pośeta i izražavanje zadovoljstva i zahvalnosti od strane korisnika sajta (posebno iz dijaspore), što su konačno u mogućnosti da pročitaju sadržaje koje nijesu do sad imali prilike. Takav rad imao je za posljedicu da se broj pregledanih strana sa 1770 u 2004. i 6598 u 2005. godini povećao na 73.097 u 2006. godini.

2006. je ostala “upamćena” i po tome što je Montenegrina zajedno sa sajtom Montenegro.org.au podržala peticiju crnogorskih iseljenika kojom traže fer i pošten referendum, tj. protiv uslova od 55%. Zapravo peticija je sprovedena preko ova dva sajta, o čemu je pisao dnevni list Vijesti u broju od 23.februara 2006.godine. Peticija i sve češće objavljivanje sadržaja iz istorije Crne Gore, koji su se bitno razlikovali od “istine” o Crnoj Gori koju su plasirali sajtovi iz okruženja, doveli su do sve češćih hakerskih napada na Montenegrinu u ovoj i narednoj godini, a intezivirane su prijetnje i uvrede na račun uredništva sajta.

Dnevni list Vijesti je registrovao rad Montenegrine i o tome izvijestio u broju od 06.marta 2006.godine.

Ovo je i prva godina kad smo za naš projekat  tražili sredstva putem odgovarajućeg konkursa kod određenih državnih institucija i suočili se sa totalnim nerazumijevanjem kad je prezentovanje crnogorske kulture, umjetnosti i nasljeđa u pitanju. Mislili smo da je to neka trenutna i prolazna faza, ali nažalost  kako se kasnije pokazalo, to ih stanje drži do današnjeg dana.

Tokom naredne četiri godine, znatno smo obogatili sadržaje Montenegrine, a posebno one oblasti koje su u potpuno pogrešnom svijetlu predstavljene na sajtovima u okruženju. Do pojave Montenegrine, u Crnoj Gori nije bilo sličnih sajtova koji su objavljivali dokumenta i činjenice o Crnoj Gori onakve kakvi zaista jesu. Ovđe prije svega mislimo na istoriju, dijasporu, religiju, jezik i antropologiju.

Za pojedine oblasti odredili smo urednike, a za neke saradnike, koji stručnim savjetima utiču na izbor kvalitetnih sadržaja.

U ovom periodu konačno smo definisali oblasti koje će postojati na sajtu. Izbor oblasti je zaista veliki i kroz sadržaje u njima pruža se cjelovita slika o umjetnosti, kulturi i nasljeđu Crne Gore. Neke od tih oblasti su: arhitektura, književnost, likovna i primijenjena umjetnost, muzika, scenska umjetnost, humor, satira i karikatura, strip, istorija, jezik, antropologija, arheologija, religija, gastronomija, dijaspora, reportaže i putopisi po Crnoj Gori, galerije slika, podaci o starim imenima i prezimenima u Crnoj Gori, pitanja vezana za porijeklo i dr.

Knjiga utisaka iz 2006Sve veći broj pośetilaca sajta, koji su se preko knjige utisaka ili kontakt formulara javljali i izražavali zadovoljstvo zbog dobre koncepcije sajta i bogastva priloga koji se na njemu nalaze, potvrdili su da je postojanje ovakvog projekta pravi pogodak. Vrijednost sajta posebno dolazi do izražaja ako se zna da sličnih projekata o Crnoj Gori nema, a da su se na internetu jedine dostupne informacije o Crnoj Gori mogle pročitati na sajtovima iz okruženja.

2007.g. ponovo konkurišemo za dodjelu sredstava za naš projekat ali bez uspjeha. 2008. – dobijamo 60% traženih sredstava i to nam daje nadu da su državne institucije shvatile značaj ovog projekta i da je došlo vrijeme kad ćemo početi sa realizacijom mnoštva ideja koje zbog nedostatka sredstava nijesmo bili u mogućnosti da pokrenemo.

Od dobijenih sredstava kupili smo značajan broj knjiga, pa uz već od ranije poklonjene knjige, stvorili smo solidan fond u biblioteci Montenegrina.

Montenegrina na engleskomShvatajući značaj plasiranja prave informacije van našeg govornog područja, ambiciozno smo krenuli u projekat izgradnje verzije sajta na engleskom i ruskom jeziku. Saradnici su počeli sa radom i stalno se uvećavao broj priloga na ova dva dijela sajta.

Sve veći broj mladih ljudi je pośećivao Montenegrinu, slao priloge, pisao kolumne, pa smo nakon Studentski ugaodobijanja sredstava pokrenuli dio sajta koji se odnosio na studentsku Montenegrina na ruskompopulaciju, a nosio je naziv Studentski ugao.

Započeli smo sa intezivnim predstavljanjem likovnih umjetnika, na način što smo pośećivali otvaranja njihovih izložbi i pravili izvještaje sa istih, a kreirali smo nekoliko ličnih prezentacija likovnih umjetnika u okviru sajta Montenegrina. Takođe, stimulisali smo i rad galerista, jer smo obilazili najznačajnije galerije i davali prikaz njihovih aktivnosti.

Intezivirali smo putopise i fotoreportaže zanimljivih predjela Crne Gore, koje smo sami obilazili, a veliki broj njih smo dobili od već odavno provjerenih vrsnih putopisaca, od koji su neki svoj visok rejting postigli pišući za ugledne revije i časopise bivše države.

Svake godine povećavao se broj institucija iz oblasti kulture koji su slali najave i prezentovali svoje aktivnosti preko našeg sajta.

Pośetioci sajta šalju priloge iz raznih oblasti, a sve češće se javljaju autori koji nam šalju kompletne knjige koje žele prezentovati i učiniti dostupnim ogromnoj internetskoj publici.

Nastavili smo saradnja sa dijasporom, od čega posebno treba istaći saradnju sa uredništvom Crnogorskog glasnika, glasila Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, sa kojim je dogovoreno obostrano preuzimanje priloga koji se uklapaju u koncepciju Crnogorskog glasnika i Montenegrine.

montenegrina8Novi znak Montenegrine idejno je osmislio poznati crnogorski humorista i satiričar Veljko Rajković, a njegovu ideju maestralno realizovao crnogorski i svjetski poznati karikaturista Darko Drljević. Takođe, Darko je poklonio Montenegrini znak za oblast Humora, satire i karikature.

2009. i 2010. ponovo smo tražili sredstva po konkursu za nevladin sektor. Naš veliki rad na prezentovanju kulture, umjetnosti, tradicije Crne Gore u svijetu u ove dvije godine i veliki broj ideja spremnih za realizaciju, nagrađeni su sa 0 (nula) eura.

Nedostatak sredstava nas je prisilio da stopiramo neke ranije započete projekte. Nakon nepune tri godine bili smo prisiljeni da prekinemo ažuriranje verzija sajta na engleskom i ruskom jeziku, potpuno smo ukinuli Studentski ugao, prekinuli izvještavanje sa otvaranja izložbi poznatih umjetnika, prekinuli obilazak galerija, isključili putovanja u cilju pravljenja putopisa, neke od ideja za dalji razvoj sajta ostale su i dalje samo ideje, nastavili smo rad sa zastarjelom informatičkom opremom, što je inače osnov našeg rada.

Na drugoj strani, broj pośeta i prispjele ocjene najbolje govore o našem radu. Naravno, tu su i štampani i elektronski mediji koji bilježe stalan napredak Montenegrine.

Broj pristupa stranicama našeg sajta se stalno uvećava tako da u 2007. taj broj iznosi 139.019, u 2008. – 325.924, 2009. – 485.771 i 2010. – 608.498.

Pobjeda - Entuzijasti brzi od drzaveU oktobru 2008. godine, Pobjeda objavljuje prilog o oblasti Humora i satire sa sajta Montenegrina. Studentski časopis Projectis u junskom broju 2009. donosi opširan intervju sa Borom Milovićem, urednikom Montenegrine. U oktobru 2009. Pobjeda je objavila tekst koji se odnosio na temu digitalizacije kulturnog nasljeđa Crne Gore. U posebno naglašenom dijelu, pod nazivom Entuzijasti brži od države, opisuje rad Montenegrine na prezentovanju Monitor - Tekst o Montenegrini iz 2010kulturnog nasljeđa Crne Gore. Krajem januara 2010. nedjeljnik Monitor  na dvije strane objavljuje tekst o sajtu Montenegrina, iz pera poznatog novinara i publiciste Vladimira Jovanovića.

Slična je situacija i sa raznim portalima i digitalnim bibliotekama koje preuzimaju sadržaje sa Montenegrine. Ona postaje pouzdan izvor koji se sve više citira i navode se linkovi do određenih priloga, kao npr. na sajtu biblioteke američkog kongresa, ruskih i drugih akademskih i istorijskih portala, enciklopedije wikipedia i sl.

2010.godine urednik Boro Milović učestvovao je u radu Konferencije svjetske asocijacije internet portala o kulturi, koja je održana u Amsterdamu. Bio je jedini predstavnik nekog portala i NVO iz Crne Gore.

Zbog povećanih obaveza na poslije diplomskim studijama u inostranstvu, Bora Milovića na mjesto urednika Montenegrine zamjenjuje Veselin Vesko Milović.

Krajem 2010. godine, akademik Čedo Vuković dao je saglasnost da sajt Montenegrina može u cjelosti ili djelovima objaviti sva njegova djela. To je, koliko je nama poznato, jedini sajt koji ima ovu saglasnost i pravo da objavljuje djela poznatog crnogorskog književnika.

Krajem januara 2011. pristupili smo novom redizajnu sajta. Broj najava aktuelnih događaja iz oblasti kulture se povećavao, kao i broj saradnika koji su slali sadržaje za objavu. Na drugoj strani, zbog nedostatka sredstava, sve je manji broj direktno uključenih u pripremu sadržaja za objavljivanje. U takvim okolnostima, postojeći način ažuriranja sajta je pokazao svoje mane. Period do objave se produžavao, a arhiva neobjavljenih materijala povećavala. Iz tih razloga, nužno smo pristupili redizajnu sajta, uz korišćenje nove platforme koja omogućava mnogo brže i jednostavnije ažuriranje.  Novi uslovi su zahtijevali izradu savremenog portala, na kojemu će sadržaji u velikom broju oblasti biti lako dostupni korisnicima.  U logotipu novog portala, umjesto ranije korišćnog naziva digitalna biblioteka crnogorske kulture, upotrijebili smo Kulturna kapija Crne Gore.  Zahvalnost za tehničku podršku za stvaranje novog portala dugujemo našem prijatelju – Pirunu.

 

Redizajnirana Montenegrina

 Naredna četiri mjeseca vršili smo prilagođavanja na novu platformu, pa u ovom periodu nije radio brojač pośeta na sajtu. Nakon prelaska na novu platformu, sve naslove priloga sa starog dijela sajta objedinili smo i postavili linkove u oblastima na novom dijelu, ali su njihovi sadržaji ostali i dalje u staroj formi. Za kompletno prilagođavanje svih priloga i njihovo prebacivanje na novu platformu, bilo bi neophodno da web master više mjeseci radi samo taj posao.

Period od 2011-2014. obilježilo je dodavanje jako velikog broja priloga u svim oblastima, a posebno u oblastima likovne umjetnosti, književnosti i istorije. Sve najznačajnije institucije koje se bave kulturom, vrše najavu svojih aktivnosti preko našeg portala. U oblast likovne umjetnosti uradili smo preko 20 ličnih prezentacija umjetnika. Na Svjetski dan knjige 2011., digitalizovali smo i po prvi put na internetu objavili poznato djelo akademika Čeda Vukovića “Poruke”, sa 536 strana. U oblast istorije dodali smo mnoštvo dokumenata iz raznih izvora, a objavljeno je i nekoliko knjiga sa tom tematikom.

FacebookNedjeljnik “Monitor” objavio je opširan članak o portalu Montenegrina.

Razni sajtovi u sve većem broju preuzimaju sadržaje i postavljaju linkove ka prilozima na našem portalu.

Periodične biltene sa spiskom novih priloga na Montenegrini, šaljemo na više od 1200 adresa.

Facebook stranica Montenegrine ima preko 3400 članova.

Nastavljen je rast broja pośeta našim stranicama. Treba napomenuti da se prelaskom na novu platformu, pojavio problem oko evidentiranja direktnih pośeta stranicama koje se nalaze na starom dijelu Montenegrine. Direktni pristupi tim stranicama se ne evidentiraju, tako da je stvarni broj pośeta za zadnje četiri godine višestruko veći od prikazanog.

Broj pristupa našim stranicama u 2011. je 604.074, u 2012. – 819.978, a u 2013. – 779,143.

Komisija-za-raspodjelu-sredstava-za-NVO-20142011., 2012. i 2013. konkurisali smo za dodjelu sredstava nevladinim organizacijama kod Ministarstva finansija. Ukupan iznos odobrenih sredstava za sve tri godine je 0 (nula) eura.  Takođe, konkurisali smo i 2014. a po starom dobrom običaju rezultati će biti saopšteni najvjerovatnije tri dana pred Novu godinu, pogađajte zašto.

NAKNADNO DODATO (22.12.2014.)

Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću donijela je Odluku o raspodjeli sredstava za 2014. godinu. Naš projekat nije podržan iz razloga nedovoljnog broja bodova prilikom evaluacije od strane članova potkomisije. Vjerovatno nijesu mogli da prepoznaju društvenu korisnost našeg projekta, a koju su jasno prepoznali kod drugih projekata. Hvala principijelnoj potkomisiji.

Povećava se broj članova i saradnika Montenegrine. Navodimo imena članova i samo onih saradnika koji u dužem vremenskom periodu sarađuju sa Montenegrinom i svojim radom utiču da ona svakim danom bude kvalitetnija i sadržajnija. To su: Boro Milović, direktor NU “Infomont” (Budva, Brisel), Stefan Aleksić, koordinator na projektima za mlade i programima razmjene (Podgorica), Vesna Milović, urednik u oblasti muzike (Budva), Dušan Đurović, saradnik u oblasti književnosti (Podgorica), Slobodan Bobo Slovinić, saradnik u oblasti likovne umjetnosti (Podgorica, Budva), Veljko Rajković, urednik u oblasti humora i satire (Podgorica), Darko Drljević, saradnik u oblasti karikature (Podgorica), Vlado Duletić, saradnik u oblasti turizma (Budva), Gordan Stojović, urednik oblasti za dijasporu (Crna Gora, Argentina), Veselin Milović, urednik, web master i tehničko održavanje (Budva), Zoran Drašković, saradnik na projektu (Zagreb), Vojislav Karas, saradnik na projektu (Nikšić), Ljubeta Labović, saradnik na projektu (Beograd), Zlata Marjanović, saradnik za oblast muzike (Beograd), Ramiz Hadžibegović, saradnik na projektu (Beograd), Dušan Medin, saradnik na projektu (Petrovac, Beograd), Branislav Borilović, saradnik na projektu (Cetinje), Simon Vučković, saradnik za oblast stripa (Kotor), Sande Dodevski, saradnik na projektu (Herceg Novi), Vladimir Kuljača, saradnik na projektu (Lovćenac), Vladimir Jovanović, saradnik na projektu (Podgorica), Miraš Martinović, saradnik na projektu (Herceg Novi), Milenko Ratković, saradnik na projektu (Bar) i mnogi drugi koji se povremeno uključuju u rad Montenegrine.

Moramo napomenuti da su svi članovi i saradnici sve poslove za ovih deset godina obavljali  volonterski, a i kako bi drugačije uz ovaku izdašnu pomoć države ovom projektu.

Montenegrina i dalje radi u uslovima “kućne radinosti”, koristeći prostor, sredstva, uređaje i opremu koji su u privatnom vlasništvu članova nevladine organizacije.

 

Radni prostor 1

Radni prostor 2

 

Prethodnih godina imali smo donacije u knjigama i sredstvima za kupovinu knjiga. Imena svih donatora jasno su istaknuta na sajtu Montenegrina.

Uviđajući značaj projekta “Montenegrina”, kao online medija koji se bavi kulturom u Crnoj Gori, 2008. godine dobijena je pomoć Ambasade SAD-a kroz program “Democracy commission small grants”.  Takođe, 2008. godine dobijena je donacija na osnovu konkursa od Komisije za  raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.

U 2009. godini dobili smo donaciju u knjigama, koja je za nas veoma značajna. Knjige  smo dobili od Istorijskog instituta Crne Gore, Izdavačke produkcije Crnogorskog narodnog pozorišta i Izdavačke kuće CID iz Podgorice.

U 2010. godini dobili smo pomoć za kupovinu knjiga od firme Mediteran reklame u Budvi.

U 2011. – donacija u knjigama od Matice crnogorske.

U 2012. – donacija u knjigama od Dušana Đurišića u ime Udruženja crnogorskih pisaca za đecu i mlade i Udruženja književnih prevodilaca Crne Gore.

U 2013. – donacija u knjigama od Centralne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ sa Cetinja  i ponovo od Dušana Đurišića u ime Udruženja crnogorskih pisaca za đecu i mlade i Udruženja književnih prevodilaca Crne Gore.

U 2014. – donacija u knjigama od Instituta za crnogorski jezik i književnost i ponovo od Dušana Đurišića u ime Udruženja crnogorskih pisaca za đecu i mlade i Udruženja književnih prevodilaca Crne Gore.

Svojim donacijama u prethodnom periodu, koliko su bili u mogućnosti, pomogli su nam i pojedinci i predstavnici pojedinih sajtova koji takođe objavljuju sadržaje o Crnoj Gori. To su: Montenet.com, Vojislav Rašović, Gordan Stojović, Milovan Janković, Dragoljub Mićov Bulatović i Luiza Zlatović.

Mogućnosti portala Montenegrina.net na planu prezentovanja Crne Gore su ogromne. Nažalost, oni koji odlučuju o dodjeli sredstava za rad nevladinih organizacija, ne shvataju ili ne žele da shvate  značaj ovog projekta za Crnu Goru i ne razumiju što znači plasirati neku informaciju putem interneta. Nakon ovoliko godina odbijanja ovog projekta, nameće se pitanje da li im je uopšte cilj da se prezentuje kultura Crne Gore ili uopšte Crna Gora. Iz tih razloga gore pomenute mogućnosti za prezentovanje Crne Gore bitno su umanjene.

Čak i u takvim uslovima, članovi, saradnici i ljubitelji Montenegrine, nastojaće da ostvare želju koju je u svojoj čestitci povodom 10 godina rada Montenegrine, saopštio uvaženi dr Zoran Drašković “Da kulturna kapija Crne Gore nikad ne bude ni priškrinuta, a kamo li zatvorena”.

Srdačno,
uredništvo Montenegrine