Redakcija Montenegrine se zahvaljuje Institutu za crnogorski jezik i književnost, koji je omogućio da se “Crnogorski jezik u prošlosti i sadašnjosti”, autora dr Adnana Čirgića, integralno nađe na stranicama našeg portala.
Adnan Čirgić
Crnogorski jezik u prošlosti i sadašnjosti
RIJEČ UREDNIKA
“Crnogorski jezik je jezik s neobičnom povijesnom sudbinom. Dugo je među slavistima ukorjenjivano uvjerenje da on ne postoji, a još uvijek su mnogi skloni da podlegnu inerciji toga uvjerenja. Crnogorska, hrvatska i bosanska lingvistika, a većim dijelom i slavistika u svijetu, smatraju da on postoji kao poseban jezik u grupaciji štokavskih jezika, zajedno s hrvatskim, srpskim i bosanskim jezikom. Srpski lingvisti poriču njegov samostalni lingvistički, a time i standardološki identitet. Oni smatraju da je crnogorski jezik samo varijanta srpskoga jezika. Za tu tezu niko od srpskih lingvista nikad nije bio u stanju da ponudi uvjerljive i naučno dokazane lingvističke argumente. Naprotiv, stvarali su privide naučne lingvističke argumentacije o crnogorskim govorima kao govorima koji spadaju u srpski jezik. Stvaranje takvih lažnih predstava o crnogorskome jeziku, koje je u srpskoj lingvistici steklo status locusa communis, bilo je dio šire političke strategije da se Crnogorcima na svaki način nametne srpski jezički identitet, srpski nacionalni identitet, a onda na temelju tih identifikacija provede u djelo politička doktrina pripajanja Crne Gore Srbiji…”
Prof. dr Milenko A. Perović,
Ordinarius na Univerzitetu Novi Sad,
Predśednik Komisije za
standardizaciju crnogorskoga jezika
PREDGOVOR
“Crnogorski jezik kao potonji normirani jezik u porodici štokavskih standardnih jezika možda izaziva najveće sumnje i nepoznanice upravo kod onih kojima je on najčešće jedino sredstvo komunikacije. Razlog za to leži ponajviše u činjenici da je crnogorski jezik donedavno bio tabu u Crnoj Gori. Doskorašnja oficijelna lingvistika u Crnoj Gori tretirala je odlike crnogorskoga jezika kao dijalektizme, arhaizme, provincijalizme i ostale -izme u okviru srpskoga jezika. I u skladu s tim stavovima odnosila se i prema normi jezika u Crnoj Gori. Tek su se povraćajem državne nezavisnosti stekli uslovi za zasebnu standardizaciju crnogorskoga jezika, po prvi put u sopstvenoj kući i u skladu s jezičkim odlikama unutar crnogorskih granica. Tako je tek nedavno i Crna Gora dobila neophodna normativno-kodifikatorska djela – Pravopis i Gramatiku crnogorskoga jezika…”
KLIKNITE NA NASLOVNU STRANU KAKO BI OTVORILI
KOMPLETAN SADRŽAJ KNJIGE
