Adnan Čirgić, neumorni borac za crnogorki jezik i identitet


Piše: Božidar Prororčić, književnik i publicista


            U Crnoj Gori, postoje oni neumorni borci čiji život i djelo čini jednu od najljepših spona u odbrani crnogorskog identiteta i jezika. Jedan od onih koji je sebe na najljepši način utkao u slobodarske zastave nezavisne Crne Gore je i dr Adnan Čirgić, aktuelni dekan FCJK. Adnan Čirgić, je prije svega intelektualac čija riječ ima jaki uticaj na pitanja od javnog značaja. Njegov odsnos prema državi Crnoj Gori, definisan je kroz lični osjećaj odgovornosti. Čirgić sve to sagledava kroz ličnu prizmu političkih i društvenih pitanja moralnosti, težeći da ima da svoj autentični pečat. Nikada Crnoj Gori, nisu potrebnji ovakvi intelektualci nego sada.Vrijeme u kome se nalazimo puno je izazaova, različitih ličnih i političkih sukoba vladajuće ,,elite” koja sa svojom nacionalističkom politikom i propagandom u svim sferama društva a pogotovo u oblasti obrazovanja želi da uruši i uništi izvorni crnogorski jezik, koji predstavlja jedan od stubova nezavisne Crne Gore. Adnan Čirgić se oštro suprostavio ideji ,,Srpskog  sveta” koja sa svojim razjapljenim čeljustima želi da na najbrutalnji način ,,vlada” Crnom Gorom. Nažalost, odavno svaka (srpska) vlast, u korelaciji sa svojom autoritarnošću, sebe nekritično izjednačava sa narodom, državom, kulturom i civilizacijom, pa kada neko kritikuje njene djelove, a posebno centre političke moći, lako biva optužen da kritikuje i mrzi cijelo društvo. No suština je upravo drugačija, Čirgić nesumljivo svojim ličnim autoritetom ali i značajnim radom u oblasti montenegristike pokazuje svu snagu svoje intelektualne misli.

            Adnan Čirgić, predstavlja intelektualca velike elokvencije i erudicije, snažne argumentacije, oštrine u raspravi, upornog u insistiranju i očuvanju crnogorskog jezika i ne treba da nas čudi zašto je on jedan od najomiljenijih profesora među svojim studentima. Čirgića krase izuzetni lični kvaliteti, velika stručna dostignuća u oblasti lingvistike značajna priznanja za ovog beskonpromisnog borca za crnogorski jezik i državu. Američki lingvista Noam Čomski je jednom zapisao: ,,Uloga intelektualca sastoji se u tome da govori istinu, najbolje što zna, o stvarima koje su bitne, ljudima kojima je to bitno“ jedino na ovaj način može se ispuniti načelo istine i istinitosti svojstveno Čirgiću, a ono zapravo predstavlja Aristotelovo shvatanje da je „zadatak svakog pravog govora da osigura pobjedu istine i pravde nad neistinom i nepravdom.“ Njegovi vatreni govori na različitim crnogorskim indipendističkim skupovima ostavljaju jaki trag u svijest svakog građanina u Crnoj Gori. Dok su ovakvi intelektualci sa nama ma đe se nalazili budemo jači, stabilnji, čvršći oni su nam svetionik, uzor i podrška u svim teškim vremenima. Okuplja oko sebe svoje najbliže saradnike, na najznačajnim i kompleksnim zadacima proučavanja crnogorskog jezika. Njegovim dosadašnjim životom i profesionalnim angažmanom odlučujeće je uticao da crnogorski jezik bude ono što je i bio vjekovima dio identiteta Crnogoraca, ma koliko ga drugi negirali i nipodaštavali.

Njegov javni angažman doprinosi analitičnosti vrijednosnih sudova, jasnog odabira i nedvosmislenog pokazivanja stava, okupljanja svih intelektualaca sa kojima jasno i nedvosmisleno dijeli svoje naučne i intelektualne ideje, njegovo znanje, etičnost i estetika čine ga jedinstvenim u naučnom planetarijumu. Uvjek nesebično stoji u prvim redovima dok su iza njega njegovi studenti oni koji uče čas lingvistike i istorije u duboko podijeljenoj Crnoj Gori.

            Odbrana jezika i jezičkog identiteta predstavlja jednu od najznačajnih ali i najtežih borbi u dokazivanju neprikosnovenog prava da svoj jezik nazivano svojim sopstvenim crnogorskim imenom. Čirgić je intelektualac koji moćnicima i aktuelnim vlastodršcima govori istinu, koji

svjedoči o progonima i patnji i  borbi za FCJK on je u sukobu sa vlastima i predstavlja disidentski glas čiji eho se čuje širom granica Evrope. Čirgić u Crnoj Gori predstavlja jednog od najvećih naučno-lingvističkih boraca, njegove su misli i djelo u temelju današnjih građanskih intelektulanih sloboda svakog od nas. Njegov integritet, elegancija misli, snaga uma, poštovanje, sklad, riječi, djela i života, čine nas ponosnim da pripada onoj rijetkoj intelektualnoj eliti koja nije podlegla ,,novoj klasi ” vladajućih oligarha. Njegov lični doprinos lingvistici evidentan je i po tome što je sposoban da stvara koncepte na nivoa i sposobnost da istovremeno analizira i sintetiše, te da jedno i drugo i treće objasni slikovito, jednostavnim riječima. Crnogorsko plavo nebo, majske zore, univerzum postojanja, stijene, tvrđave i hridi intelektualnih misli i spona čine da dr Adnan Čirgić bude to što jeste jedan i jedini neponovljivi Prometej i Volter novog doba. Američki pisac Dejl Karnegi (1888-1955) jednom je zapisao: ,,Većinu važnih stvari u svijetu postigli su ljudi koji nisu odustajali kada se činilo da uopšte nema nade.” Nade ima dok god u Crnoj Gori, imamo ovakve intelektualce da zajedno sa nama brane najveće vrijednosti naše države a crnogorski jezik je jedna od ne samo lingvističkih već i identitetskih karakteristika.

Zvanična biografija dr Adnana Čirgića dostupna na sajtu FCJK glasi: Adnan Čirgić rođen je 21. marta 1980. godine u Podgorici. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Podgorici. Školske 1998/99. godine upisao je Filozofski fakultet u Nikšiću (Odsjek za srpski jezik i književnost), đe je diplomirao (iz predmeta Dijalektologija) školske 2003/04. godine. Na istome fakultetu završio je postdiplomski studij (Nauka o jeziku) pod mentorstvom prof. dr Zorice Radulović, odbranio kvalifikacijski rad Pogled na jezik podgoričkih muslimana na Filozofskome fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Republika Hrvatska). Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera (doktorski studij za jezikoslovlje) 26. X 2007. godine odbranio je doktorski rad Govor podgoričkih muslimana – sinhrona i dijahrona perspektiva, pod mentorstvom prof. dr Ljiljane Kolenić. Bavi se izučavanjem dijalektologije i istorije crnogorskoga jezika te pitanjima standardnoga crnogorskog jezika. Član je Crnogorskoga PEN centra, Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika (od osnivanja do ukidanja), Matice crnogorske i Nacionalnoga savjeta za obrazovanje. Glavni je i odgovorni urednik časopisa Lingua Montenegrina. Bio je direktor Instituta za crnogorski jezik i književnost, od osnivanja do transformacije u Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Autor je oko 150 naučnih i stručnih radova, 15 knjiga, udžbenika i monografija (samostalno ili u koautorstvu), urednik ili priređivač 70-ak knjiga, monografija i zbornika. Autor je i radne verzije Pravopisa crnogorskoga jezika (2010), koji je uredila Ekspertska komisija za standardizaciju crnogorskoga jezika (prof. dr Milenko Perović, predśednik, i članovi: prof. dr Josip Silić i prof. dr Ljudmila Vasiljeva) u saradnji s Jelenom Šušanj.

1 Comment

  1. Bravo Bolero! Zasluzuje Adnan sve ove komplimente,bez trunke dileme! To je istinski korifej crnogorske drzave i njenog evropskog puta,te rijetka intelektualna velicina !

Leave a Reply to Nebojša Kuburović Cancel reply

Your email address will not be published.


*


four + fifteen =