U četvrtak, 18. maja 2023. godine obilježen je Dan muzeja. U Baru je ovaj datum obilježen otvaranjem izložbe “Nakit narodnih nošnji Crne Gore” iz kolekcije Vaida i Nevine Turusković. Izložbu su realizovali Nacionalni komitet ICOM CG i Zavičajni muzej Kulturnog centra Bar.
Objavljujemo tekst istoričarke umjetnosti dr Anastazije Miranović sa otvaranja izložbe. Autorski tekst objavljujemo integralno. Zahvaljujemo se gosp. Miranović, koja je omogućila objavljivanje teksta.
Bogatstvo i raznolikost kulturne baštine Crne Gore produkt je viševjekovnih, interaktivnih, susreta /prožimanja civilizacija i kultura Istoka i Zapada na ovim prostorima. Pored nepokretnog kulturnog nasljeđa, koje vidljivo baštini različite kulturne slojeve i njihove simbioze, pokretno nasljeđe, pohranjeno u muzejima i drugim institucijama kulture, kao i privatnim kolekcijama, često je skriveno od očiju javnosti. Sakupljačka strast, pasija i ljubav vode pojedinca do vrijednih primjeraka kulturnog blaga, nerijetko, nedostupnog institucijama sistema. Istinski njegovi zaljubljenici ljubomorno ga čuvaju, nerado i iz prijeke potrebe otuđuju i rijetko izlažu.
Jedinstveni, reprezentativni primjerci nakita koji su činili sastavni dio narodnih nošnji Crne Gore različitih etniciteta i konfesija, potvrda su identiteta, estetskih dometa i preferencija, materijalnog i porodičnog statusa, tradicije i običaja, apotropejske moći. Zavisno od prilika i povoda, kao i s određenim primjercima narodnih nošnji i sa nakitom se pravila diferencijacija unutar porodičnog i društvenog statusa. Znalo se kada se, zašto i koliko kitilo i ukrašavalo. Svaka promjena porodičnog/društvenog statusa simbolično se održavala na njegovu materijalizaciju i vizuelizaciju u nacionalnom kostimu i njegovim ukrasima.
Nakit narodnih nošnji Crne Gore, od srebra, zlata, mesinga, alpake, bronze, metalnih novčića, bisera, raznobojnih perlica i sl, izrađivao su u kujundžijskim radionicama i kućnoj/ručnoj radinosti, uglavnom, tehnikama livenja i/ili filigrana, nerijetko i njihovom kombinacijom. Osim vrstom materijala i tehnikama izrade, nakit se razlikovao i po ornamentici, koja je bila floralnog ili geometrijskog karakera. Promišljeno birana, ornamentika je imala simolično značenje – da slavi i veliča život, blagostanje, bogatstvo, zdravlje i sreću. Diferencijacija nošnji jednog etniciteta različitih konfesija ogledala se, upravo, u nakitu. Kao i danas, nakit je nošen na najmarkantnijim, vidljivim mjestima – glavi, vratu, grudima, struku i rukama. Od ukrasnih ukosnica i novčanih oglavlja, bisernih tepeluka, raznovrsnih minđuša, broševa, ukrasnih igli, ogrlica i đerdana, narukvica i prstenja, do pojaseva od tekstila, metala, kože i onih sa paftama (ukrasnim metalnim kopčama) pronosila se priča o pojedincima, zajednicama i narodima, o majstorima i radionicama, o tradiciji i običajima, bogatstvu i ljepoti, o identitetu i statusu onih koji su ga nosili.
Nakit narodnih nošnji Crne Gore se u originalnoj ili modifikovanoj verziji održao i do danas, dajući savremenom outfitu, opterećenom modnim trendovima, specifičnu upečatljivost, unikatnost i jedinstvenost. Vaid i Nevina Turusković, terzije i kolekcionari iz Tuzi, više decenija, posvećenički sakupljaju i čuvaju stare, raritetne i proizvode nove primjerke narodnih nošnji Crne Gore, predstavljajući i baštineći tradiciju kroz njenu održivu primjenu. Upravo, etnografska zbirka Vaida i Nevine Turusković na najbolji način prezentuje multuikulturalnost, multietničnost i multikonfesionalnost ovdašnjih prostora, kroz fina prožimanja i simbioze. Dio njihove bogate i vrijedne kolekcije nakita, kojim su ukrašavane različite narodne nošnje Crne Gore, predstavljamo na večerašnjoj izložbi, želeći da povodom međunarodnog Dana muzeja, čija je ovogodišnje tema Muzeji – odživost i dobrobit, ukažemo na potrebu i značaj očuvanja i zaštite tradicionalnih vještina i zanata kroz njihovu održivu primjenu. Datom izložbenom ekspozicijom, koja ima i edukativni karakter, ukazujemo na diverzifikaciju i bogatstvo nakita narodnih nošnji Crne Gore, na ljepotu i inventivnost manufaturne izrade anonimnih kreatora, na promišljeno, kontinuirano i poremanentno sakupljanje, očuvanje, zaštitu i adekvatnu savremenu valorizaciju, kroz prezentaciju selektovanih, referentnih primjeraka nakita i pratećih ukrasa nošnji Crne Gore, koji mogu/moraju naći primjenu i u današnjem vremenu.
VAID I NEVINA TURUSKOVIĆ
Čuvari tradicije – bračni par Vaid (1958) i Nevina (1971) Turusković, kolekcionari i terzije iz Tuzi, više decenija sakupljaju, čuvaju i prezentuju tradicionalne narodne nošnje Crne Gore, izrađuju njihove replike i savremene verzije. Pored nošnji, Turuskovići su kolekcionari nakita i pratećih ukrasa narodnih nošnji, kao i tradicionalnih, ultilitarnih i ukrsanih predmeta pokućstva (namještaja, ćilima, stolnjaka, zavjesa, draperija, lustera, lampi, escajga, servisa za jelo, starih fotografija i sl) čime se visoko pozicioniraju među baštinicima kulturnog nasljeđa Crne Gore kada su upitanju privatne etnografske zbirke/kolekcije. Svoje kolekcije ili određene njihove djelove predstavljali su na brojnim, referentnim izložbama širom Crne Gore i inostranstva, u okviru samostalnih ili kolektivnih tematskih ekspozicija. Takođe, svojim rukotvorinama učestvovali su na prestižnim crnogorskim i evropskim sajmovima, festivalima, takmičenjima i sl. Za svoje kolekcije i rukotvorine dobijali su prestižne nagrade, odlikovanja, zahvalnice, plakete, priznanja itd, od kojih s ponosom ističu nagradu Gradske opštine Tuzi (2016) za doprinos zaštiti, prenošenju i očuvanju materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Turuskovići su opremili narodnim nošnjama savremene izrade brojne crnogorske folklorne ansamble, pjevačka društva, strukovne organizacije, učestvovali na modnim revijama tradicionalnih kostima i sarađivali sa poznatim i priznatim modnim dizajnerima Crne Gore. Njihov rad i/ili primjerci kolekcija su prisutni u mnogim snimljenim/emitovanim materijalima različitih medija, od dokumentarnih, edukativnih do turističko-promotivnih tv emisija i sl.
Be the first to comment