Anastazija Miranović – Tekst sa otvaranja izložbe “Svetac i kralj”, autora Dimitrija Popovića


U četvrtak, 24. novembra, u izložbenom prostoru Zavičajnog muzeja Bara, otvorena je izložba “Svetac i kralj”, autora Dimitrija Popovića. Izložba je otvorena povodom Dana oslobođenja Bara.
Objavljujemo tekst istoričarke umjetnosti i likovne kritičarke dr Anastazije Miranović sa otvaranja izložbe. Tekst se nalazi u katalogu koji prati ovu izložu. Autorski tekst objavljujemo integralno. Zahvaljujemo se gosp. Miranović, koja je omogućila objavljivanje teksta.


Dr Anastazija Miranović


Čojska i junačka, petrovićevska Crna Gora, u trajanju od preko dva vijeka (220 godina) iznjedrila je velike državnike/vladare, vladike, „mudre glave“, nadarene pjesnike, književnike, filozofe, vojskovođe, bastadure, pomiritelje…

Tri predstavnika, četvrte, ujedno i potonje, crnogorske vladarske dinastije Petrovića, markantno sublimiraju karakter države čiji su bili gospodari – Sv.Petar Cetinjski, Njegoš i kralj Nikola. Ponaosob, svaki na sebi svojstven način, simbolišu trajanje crnogorske države, njenu slobodu, čast, mudrost, borbenost, gordost, prkos, ponos, slogu, zajedništvo, ali i izdaju, pizmu, razjedinjenost, bolest, slabost i sve ono što čini esencijalni sindrom dihotomnog bića krajnosti, kontrasta i ljepote Crne Gore, kojima ni njena priroda nije mogla odoljeti.

 Tu i takvu, petrovićevsku Crnu Goru umjetnički su opservirali brojni umjetnici – „domaći i izvanjci“, za usud i spomen na vremena davna i ličnosti slavne. Tom artističkom izazovu nije ostao imun ni crnogorski umjetnik Dimitrije Popović. Kroz više umjetničkih formi i u više umjetničkih ciklusa bavio se Dimitrije najljepšim od Petrovića – Njegošem.

 Ovom prilikom našu pažnju usmjerava na najmudrijeg i potonjeg od petrovićevskih vladara, na Sv.Petra i kralja Nikolu. Godine 2021. navršilo se 190 godina od smrti Sv.Petra Cetinjskog i 100 godina od upokojenja kralja Nikole, a nas gotovo iste muke more kao prije vijek/dva za njihova zemana…Malo što se u karakteru crnogorskog bića/kolektiviteta promijenilo… Podjele, izdaje, težnje/želje za nezavisnošću i/ili ujedinjenjem… Istorija se ponavlja, pa nam kao kletva odzvanjaju riječi Sv.Petra: “.. U pamet se Crnogorci…“ ne bi li se konačno (samo)dozvali, (samo)spoznali, osvijestili, naučili…

 Dimitrije Popović kao umjetnički „prorok“ vremena sadašnjeg, ciklusima grafičkih mapa posvećenih Sv.Petru i kralju Nikoli upozorava, opominje, ukazuje prepoznatljivim rukopisom i osobenim likovnim lamentom, na značajno i vrijedno što se bezpogovorno čuva, brani, slavi – na crnogorske svetinje – slobodu i čast, ljubav i poštenje, kao krucijalne stigmate Crne Gore i svega crnogorskog. Jezgorvito, simbolično, frontalno, aluzivno… Dimitrije gradi sagu identiteta crnogorskog bića i države kroz njena dva neprikosnovena suverena. Centriranjem forme/motiva u središte kompozicije umjetnik sugeriše centar priče, drame, ujedno i značenja. Svojevrsnom, osmišljenom scenografijom Dimitrije izloluje/akcentuje prizor i upućuje na željeni diskurs. Umjetnikove promišljene, geometrizovane, perforirane, statično-mobilne likovne lekseme nadograđene simbolikom pigmentnog znaka generišu/referišu značenje. Crnogorska brda i planine, poput uzburkanog kamenog mora, stapaju se s plavetnilom nebeske i morske pučine u jedinstveni prirodni areal i neponovljivi kulturni pejzaž, genius loci nad kojim zaštitnički svijetli oreol Sv.Petra Cetinjskog, Čudotvorca. Martinići, Krusi, Vučiji do i Fundina barjaci su naše junačke slobode, stari kralj na umoru u egzilu – svejočanstvo iznevjerene ambicije, naivne (samo)obmane, nade i vjere u boljitak i vječnost Crne Gore.

Podvižnik, mistik, svetac, čudotvorac, reformator, pomiritelj – kralj, strateg, autokrata, državnik, pjesnik – mala, ranjena, siromašna, ostavljena – odvažana, dostojanstvena, prkosna, ponosna, čojska, junačka – zaboravljena, izgubljena, najmilija, vječna, jedinstvena, jedina – Crna Gora.

„Nema Bara do cara“, glasi Baranima dobro znana izreka, a nema ni Crne Gore bez Bara – za njenu slobodu i opstanak, za Dan oslobođenja, za vječnost u budućnosti…  

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


14 + thirteen =