„Barski ljetopis“ bio u znaku dvostrukog programa bARS-a

24.07.2023.


Martina Kosović: Pjesnikinja u pidžami od maslačka

Najprije je premijerno predstavljena zbirka pjesama „Preludij disanja“ mr Martine Kosović Piškor, a program je zaokružen koncertom Mješovitog pjevačkog zbora „Sempre Allegro“ iz Rijeke – „Evropska prijestonica kulture 2020. gradu Baru 2023“.

Na prvoj samostalnoj književnoj večeri Baranke nastanjene u Rijeci mr Martine Kosović Piškor, brojna publika imala je priliku da se upozna sa njenim stvaralaštvom i, po riječima medijatora, Radomira Petrića „poezijom koja nas sve zajedno ohrabruje da slavimo i pratimo svoje male padove“. Petrić navodi i riječi Igora Žica koji Martinine radove naziva „poezijom tople tuge“.

Kosović Piškor je najprije opisala preludij pisanja, odnosno, ono što je prethodilo nagradama i knjizi koja je pred čitaocima. U tome joj je pomogao i selektor bARS-a Željko Milović sa kojim je kao srednjoškolka, jedna od najboljih učenica Gimnazije osamdesetih, bila na čelu prvog udruženja mladih stvaralaca Bara daleke 1988. godine. Martina je istakla da žali što tada, kada su i počele da stižu nagrade, nije zvanično izašla na književnu scenu.

„Družili smo se, pisali, uživali u druženju, pisanju, u tom vremenu. Onda se sve zaustavilo, došle su devedesete. I pored toga što je knjiga bila pripremljena, nije štampana. Recenziju je radio Dragan Radulović koji je sa mnom, kao trinaestogodišnjakinjom, snimio razgovor za emisiju ’Šareni autobus’. To je bilo uživanje… Kasnije je uslijedio moj odlazak na fakultet, pa rat i ružne stvari… Godinu i po sam bila bez kontakta sa Barom, i svi mi koji smo htjeli da se čujemo telefonom sa ovim dijelom bivše zemlje, morali smo ići u Brežice, u Sloveniju, gdje je postojala govornica sa koje si mogao uspostaviti kontakt sa Crnom Gorom. Malo sam pisala, iako sam studirala književnost. Udala sam se poslije, dobila djecu, nije ni tada bilo vremena za pisanje, ali je činjenica da nikad nije u potpunosti prestalo. Bilo je ’hvatanja pjesama’ i, kao što je neko rekao, ’proza je ulje na platnu a poezija akvarel’, odjednom bih, u hodu, čula stihove i, ako ih uspijem zapisati, to je to“, kazala je Kosović Piškor, dodajući da je to bilo „pisanje u jednom dahu, bez ispravke“, te da su tako nastajale njene pjesme.

Kosović Piškor navodi da je knjiga „Preludij disanja“ posveta preminulom bratu Igoru, „koji je uvijek bio tu da je štiti“. „Sad mogu štititi samo sjećanja i udahnuti im svoje disanje. To je početak disanja kojeg dišem umjesto njega“, kazala je Martina i pročitala pjesmu posvećenu bratu.

S obzirom na to da joj je otac iz Bara, a majka iz Slavonije, Martina je, kaže, mješavina jednog i drugog – crnogorskog i hrvatskog. Bila je to inspiracija za pjesmu o „dvije bake, dvije različite prošlosti, dvije različite priče“, odnosno, u prenesenom značenju, o dva mentaliteta, naroda, načina života…

Kroz njenu poeziju se provlači i motiv duhovnog, religijskog. „Vjera je veoma značajna jer kad se dogodi nešto veoma ružno, a nemate se na koga osloniti, jedino ona ostaje“, smatra autorka.  

Pošto radi u vrtiću gdje se susretala sa slijepom i gluvom djecom, naučila je Brajevu azbuku i savladala drugi stepen tečaja znakovnog jezika za koji kaže da je izuzetno težak i komplikovan, jer taj vid komunikacije mora sadržati i rad drugih djelova tijela, ne samo ruku. Uz to je ova multitalentovana spisateljica završila i školu za vožnju motornim plovilima, ali i magistrirala na Pravnom fakultetu, na Kriminalistici, sa nesvakidašnjim radom koji je tretirao zločine u klasičnoj svjetskoj književnosti. Radila je kao učiteljica hrvatskog jezika, vaspitačica i lektorka na Hrvatskoj radioteleviziji i Kanalu R 1. Mr Martina Kosović Piškor nadahnuto je, „u pidžami od maslačka“, čitala nekoliko svojih pjesama, prenoseći snažnu emociju na publiku koja je svako čitanje ispratila aplauzom.

„Zahvaljujući bARS-u, spoznali smo stvaralački i poetski talenat mr Martine Kosović Piškor, isklesan suptilnim stilom, koji ovoj večeri i ovom segmentu ’Barskog ljetopisa’ daje novu svježinu i umjetničku težinu“, kazao je na kraju prvog dijela ove večeri bARS-a medijator Radomir Petrić.


Aplauzi za hor „Sempre Allegro“ na otvorenoj sceni

Nakon književne večeri, sinoć je, na platou ispred Dvorca kralja Nikole, Mješoviti pjevački zbor „Sempre allegro“ iz Rijeke upriličio koncert „Evropska prijestonica kulture 2020. gradu Baru 2023“. Veliki broj posjetilaca sa uživanjem je pratio nastup gostiju iz Rijeke, nagrađujući ih aplauzom nakon svake numere.

Hor „Sempre allegro“ treći put je u Crnoj Gori, a prvi u Baru. Repertoar su, po riječima dirigentkinje i osnivačice, Helge Dukarić Dangubić, prilagodili ljetnjem umjetničkom festivalu kakav je „Barski ljetopis“. Izveli su, pored ostalog, tradicionalnu gospel muziku, hitove grupa „ABBA“, „The Queen“, „Beach Boys“ i Bobby Hebba, tradicionalne klapske pjesme, numere iz repertoara Olivera Dragojevića i Gibonnija, te partizansku „Bella Ciao“ i za kraj Splet crnogorskih pjesama.

„Krenuli smo sa gospel pjesmama i popularnim obradama, nastavili sa svojevrsnom himnom Primorsko-goranske županije, kraja iz kojeg dolazimo, da bismo nastavili sa Kaplanovim ’Gajardom’, te Oliverom Dragojevićem… Ovaj amaterski hor konstantno podiže ljestvicu više prijavljujući se na razne međunarodne festivale, takmičeći se i osvajajući najviša odličja i pjevački i u konkurenciji dirigenata“, kazala je Dukarić Dangubić, izrazivši zadovoljstvo nastupom kao i načinom na koji ih je publika prihvatila.

Dukarić Dangubić je hor osnovala 2014. godine okupivši zaljubljenike u muziku i horsko pjevanje. Kroz svoj program, ovaj hor njeguje i promoviše kulturno stvaralaštvo matičnog područja, riječke, istarsko-primorske i, uopšte, hrvatske muzičke baštine, ali i djela svjetske horske literature.

Koncert u Baru organizovao je Savez Crnogoraca Hrvatske iz Rijeke. Barane i goste pozdravio je, u ime organizatora, predsjednik Saveza, Ljubo Radović, zahvalivši na gostoprimstvu predsjedniku Opštine Bar Dušanu Raičeviću, JU Kulturni centar i TO Bar. Podsjetio je kako je saradnja sa Barom iznjedrila 32 manifestacije – likovne, muzejske, zatim književne večeri, okrugle stolove, naučne skupove, a ima ih i iz oblasti lova, pčelarstva, maslinarstva, na nivou razmjene iskustava u cilju unapređenja različitih djelatnosti.

„Od 1993. cilj je da se organizuje što više manifestacija radi uzajamnog upoznavanja dvije domovine i stvaranja osjećaja zajedničkog kulturnog prostora gdje ljudi mogu djelovati i osjećati se bliskim i svojim. Imamo podršku brojnih organizacija i institucija. A mi to pravdamo na dosta dobar način i imamo povjerenje dočim se najveći broj naših programa prihvata za sufinansiranje“, istakao je Radović, zaključujući da dok god diše „crnogorski duh u Crnoj Gori postojaće i kulturna veza između njihove dvije domovine – Crne Gore i Hrvatske.“

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


10 + 19 =