Barski ljetopis – Otvorena izložba “Bar.Događaji.” i promovisana knjiga “Česme (hajrati i zadužbine u barskom kraju)”



Bar, 2. avgust 2022. godine

Izložba „Bar.Događaji.“ Željka Milovića i Anta Bakovića okupila Barane


– Sinoć je na „Barskom ljetopisu“, u okviru programa bARS, otvorena izložba fotografija „Bar.Događaji.“, koju potpisuju Željko Milović i Anto Baković.

Nastavak je prošlogodišnje postavke „Bar.Ljudi.“, kao plod saradnje NVO Mediteran Multimedia i „Barskog ljetopisa“. Kako su naveli organizatori, „cilj izložbe je podsjećanje na događaje koji su umnogome promijenili tok lične i kolektivne istorije grada i opštine“.

Otvarajući izložbu, jedan od autora, Željko Milović, citirao je Rogera Watersa, čiji je lik osvanuo još avgusta 1999. godine na naslovnici časopisa bARS, po kome je dobio ime i ovaj segment Barskog ljetopisa: „Sjeti se kad bio si mlad, sijao si kao sunce…“.

„Upravo o toj mladosti i težnji grada da iznova sija kao sunce, uprkos svim nedaćama, je riječ na ovih 18 panoa i 115 slika, od kojih se više od 50% prvi put javno prikazuje. Postavka obuhvata period od 1905. do 1999. godine, dakle čitav XX vijek, i kao konceptor izložbe trudio sam se da svaki od panoa predstavlja posebnu cjelinu, kroz slične događaje ili kroz dekade. Izložba je smišljeno postavljena na mjesto gdje je svi mogu vidjeti, Barani i gosti, i vjerujem da će svako od naših ljudi naći nekoga svoga ili nešto za sebe na ovim fotosima“, rekao je Milović.

Po njegovim riječima, posebnu vrijednost predstavljaju snimci iz bogatog fundusa negativa Bara sedamdesetih i osamdesetih, poznatog fotografa Anta Bakovića.

„Imao sam tu čast da otvorim dvije Antove samostalne izložbe, i poslije mnogo godina i sarađivanja u raznim medijima, ovdje smo opet u istom projektu. Veoma sam zahvalan što je oplemenio izložbu snimcima koji imaju izuzetnu umjetničku i dokumentarnu vrijednost. Kad se jednog dana nanovo bude radila ozbiljna istorija grada u XX vijeku, bez Antovih fotografija neće imati smisla“, zaključio je Milović.

Izložbu „Bar.Događaji.“ Barani i njihovi gosti će moći pogledati na gradskom korzou, kod kipa Popa Dukljanina, sve do kraja „Barskog ljetopisa“.


Knjiga „Česme (hajrati i zadužbine u barskom kraju)” Mirsada Kurgaša promovisana na Ljetopisu


Promocija knjige „Česme (hajrati i zadužbine u barskom kraju) Mirsada Kurgaša održana je u poneđeljak, 1. avgusta na platou ispred Dvorca kralja Nikole, u okviru bARS segmenta ovogodišnjeg Ljetopisa.

O djelu koja predstavlja značajan doprinos istraživanju ukupnog kulturnog nasleđa barskog kraja, u moderaciji Radomira Petrića, govorili su autor i akademik prof. dr Šerbo Rastoder, jedan od recezenata knjige.

Mirsad Kurgaš je, između ostalog, osnivač NVO „Broj 19 – Number 19”, sa ciljem promovisanja i afirmacije vjerskog, kulturnog i istorijskog nasljeđa crnogorskih građana islamske vjeroispovijesti kao autohtonog evropskog naroda, a kao rezultat naučno-istraživačkog angažovanja u tim oblastima i aktivnosti na humanitarnom planu bez obzira na rasu, pol, vjeroispovijest kako u Crnoj Gori tako i van nje, objavio je i preko tri stotine članaka.

Podsjećajući na zvaničnu Kurgašovu biografiju, Petrić je, između ostalog, dodao nekoliko ličnih opservacija.

„Za prijatelje, jednostavno i kratko Mirza, neumorni građanski aktivista, iskreni i beskompromisni borac za društvo u kojem će vladati pravo, pravda, a ne sila. Takođe, u svim aspektima svog djelovanja, što je i zabilježeno među koricama ove knjige, veliki je borac za zaštitu i očuvanje životne sredine“, kazao je on.

Na značaj Kurgaševog djela za istraživanje i očuvanje impozantnog broja zadužbina iz različitih vremenskih perioda koje u cijelosti ili djelimično i danas postoje ukazao je i akademik prof. dr Šerbo Rastoder.

„Riječ je o nekoliko stotina lokaliteta u barskom kraju na kojima je autor pronašao česme, tarihe ili natpise koji stoje iznad, na osmanskom ili na našem pismu, pri čemu je svaki jovjekovječen fotografijom i prezentovan u savršenom geografskom redu barskog kraja što je, između ostalog, svjedočanstvo autorove neizmjerne upornosti“, istakao je Rastoder.

Rastoder je iskazao „divljenje prema Mirsadu Kurgašu koji je uložio vanredan napor i ispoljio toliko entuzijazma da nam predoči, opiše i približi brojne hajrate u barskom kraju vezane za česme“, istovremeno ukazujući na dodatne vrijednosti ovoga rukopisa čijim se publikovanjem „gasi žeđ onih koji su željni novih znanja i saznanja“.

U ovaj projekat, Kurgaš je krenuo sa ciljem da ispoštuje vakufe, zadužbinare, bez obzira na one koji će te česme koristiti, ko su im autori ili vlasnici.

„Čuveni putopisac Elvija Čelebija kazao je kako je Sarajevo šeher sa stotinu česama. Mi smo ih, tokom trogodišnjeg istraživanja u barskom kraju pronašli preko 130, a onda držeći hroničara Mula Mustafe i njegove izreke da sve što se pamti zaboravi se, a sve što se zapiše ostane zapisano, riješili smo da to sačuvamo jer smo vidjeli da te česme neumitno propadaju“, kazao je Kurgaš.

Iako narušenog zdrastvenog stanja, Kurgašev neumorni duh i predanost aktivizmu jasno su se oslikavali i na sinoćnjoj promociji.

„Dok smo mi uporno tragali za starim česmama, istovremeno su strani brodovi vršili istraživanje nafte i gasa u našem podmorju. Ne znam ko je bio toliko vispren da daje koncesije na prostor crnogorskog Jadrana tražeći nešto, a zaboravljajući da imamo nešto mnogo vrednije nego što je nafta i gas. A to je pitka voda“, istakao je on.

Kurgaš je pozvao i nadležne institucije da preduzmu nešto na polju zaštite ovih kulturnih dobara.

„Ovoliki broj česama nije zanemarljiv ni sa strateškog aspekta i mislim da bi, pod hitno, trebalo sačiniti katastar česama i staviti ih pod zaštitu. Jednostavno, neophodno je da se nadležne institucije pobrinu i da sačuvaju te bisere koji su neminovno nesporne vrijednosti, sa istorijskog aspekta, ali isto tako i sa geostrateškog“, rekao je Kurgaš na sinoćnjoj promociji djela koje je, inače, pripremljeno i odštampano bez njegovog znanja, od strane porodice, kao svojevrstan poklon i izenanađenje njemu.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


sixteen − 3 =