
125 GODINA OD ROĐENJA I 50 GODINA OD SMRTI MILOŠA VUŠKOVIĆA
Prije 125 godina (17. avgust 1900. god.) na Cetinju je rođen znameniti crnogorski slikar, karikaturista, ilustrator, profesor, član CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti) i ULUCG (Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore), čiji je bio dugogodišnji predsjednik.
Nadaren, boemski nastrojen, širokogrud i nadasve intelektualac čije su riječi u bilo kom kontekstu imale težinu, dijelio je minute sa sličnima, nije volio gubiti vrijeme na „one druge“.
Nesuđeni pop jer je majka imala tu želju, ni oficir po očevoj želji, nego umjetnik, jer je to on želio.
Putešestvije, kao scenario za kakav film, rodno Cetinje (djetinjstvo – osnovna škola), Austija (interniran za vrijeme I svjetskog rata), Beograd (pohađa Umjetničku školu), pa opet Austrija – Beč (studira slikarstvo – diplomira 1924. god.), Pančevo (profesor crtanja u Gimnaziji), Beograd ( I muška gimnazija – profesor crtanja), Zemun (Gimnazija – profesor crtanja), Herceg Novi ( direktor Umjetničke škole), Pljevlja (direktor Zavičajnog muzeja Pljevlja), te na kraju njegovoCetinje (direktor Narodne umjetničke galerije).
Zajedno sa velikanima poput; Pjer Križanić, Branislav Nušić, Branko Ćopić, Beta Vukanović, osniva satirični časopis Ošišani jež, a bio je i član umjetničke grupe Oblik.
Kao autor političkih i humorističkih karikatura, ostaće upamćen kao „otac“ Lali Moce i Crnogorca Krcuna, najpopularnijim izmišljenim likovima iz popularnog lista „Jež“.
Vušković je imao veliki broj samostalnih izložbi a i učesnik najprestižnijih kolektivnih izložbi u organizaciji ULUCG, ULUS i ULU Jugoslavije.
Njegova djela su izložena uz slike Mila Milunovića, Petra Lubarde, Rista Stijovića i mnogih drugih umjetnika u postavci Narodnog muzeja Crne Gore.
Ostaće upamćeno njegovo drugarstvo sa pjesnikom Tinom Ujevićem, te Zorom Petrović sa kojom razmjenjivao umjetnički izraz, crtajući on nju a ona njega.
To ćemo pamtiti, a djela poput; Piljarica, Park, Autoportret (smatra se njegovom najboljom slikom) će biti vječiti zalog na žrtveniku umjetnosti.
Be the first to comment