Bogat kulturni i naučni program povodom obilježavanja 400 godina od Velike pohare Perasta


Povodom obilježavanja 400 godina od Velike pohare Perasta ovog vikenda, 22. i 23. juna će u Perastu biti upriličen bogat program kojim će ovu godišnjicu obilježiti na dostojanstven i savremen način, te će se dodatno osvijetliti i interpretirati okolnosti u kojima se Velika pohara dogodila. Kao najava obilježavanja same godišnjice danas je upriličena press konferencija koja je osim za prezentaciju programa, bila prilika da se podsjeti na tragični događaj koji je duboko uticao na istoriju i duh ovog jadranskog dragulja.

Prije tačno 400 godina, 22. juna 1624. godine pred Perastom se pojavilo 13 lađa koje su nenadano došle. Kada su se brodovi približili obali, mještani su vidjeli da su na njima berberski gusari iz Tunisa i Alžira. Kako je bio jun mjesec pomorci i brodovi su uglavnom bili na pučini, u gradu su uglavnom bili žene, djeca i starci i ovaj događaj se završio tragično – velikom pljačkom, poharom gdje je iz grada odneseno sve što se moglo odnijeti: blago akumulirano u prethodnom periodu, nakit, nameštaj, slike, ali i preko 400 građana Perasta. Kada su gusari napustili grad, u Perastu nije ostalo skoro ništa sem kamena. – ispričao je inicijator obilježavanja Velike pohare, profesor Đorđe Krivokapić. Krivokapić je pojasnio da su se peraški pomorci po povratku u Perast odlučili da ostanu u gradu, te da otkupe što veći broj ljudi iz Afrike i od tog trenutka, pojačanom ekonomskom aktivnošću, uspjeli su da opet uspostave mjesto i da Perast od tada doživi neke od svojih najsvjetlijih trenutaka.

Upravo ova priča o porobljavanju uništenju, pa onda i otpornosti i povratku jednog grada je osnova za razmišljanje kuda grad ide danas i upravo smo zbog toga organizovali ovu svečanost obilježavanja Velike pohare Perasta koja će početi 22. juna na Pjaci Gospe od Karmena u 20:30h. Ova svečanost će biti jedan auditivni prikaz istorijskog života Perasta od Velike pohare do danas uz učešće akademskog hora Collegium Musicum sa dirigentkinjom Draganom Jovanović i solistima Milicom Lalošević i Anom Cvetković. – najavio je Krivokapić.

Obilježavanje godišnjice će pratiti otvaranje izložbe autora Andrije Kovača, na temu “Lica porobljenih Peraštana, povratak kući” koja će donekle rekonstruisati sudbine otetih i onih koji su se uspjeli vratiti kući. Dodatno, širom Perasta su postavljene instalacije Viktora Kiša, Triptih porobljavanja sa tri instalacije – Zajednica otetih, Rastanak ne dolazi u obzir i U iščekivanju. Izložba i instalacije će građanima biti dostupne tokom čitave ljetne sezone. Narednog dana, u nedjelju 23. juna u Crkvi sv. Nikole u Perastu biće održana naučna konferencija “Perast i Boka kotorska na rubu propasti: 1624-2024” sa pozvanim govornicima don Robertom Tonsatijem, kancelarom Kotorske biskupije i prof. dr Eđidiom Ivetićem, profesorom Univerziteta u Padovi. Jednodnevna konferencija će okupiti oko 20 eminentnih istraživača iz jadranskog regiona. Konferencija, ali i sve druge aktivnosti tokom svečanosti se dešavaju u organizaciji Pomorskog muzeja u Kotoru, Katedre za opštu istoriju novog veka Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Župe Peraške i Biskupije Kotorske, Instituta za istoriju Venecijanske države i društva (Italija), uz podršku KotorArta i SHARE Fondacije.

Ispred KotorArta, kao važnog aktera za organizaciju svečanosti četiri vijeka od Velike pohare, na današnjoj konferenciji se prisutnima obratio sam Direktor Festivala, profesor Ratimir Martinović. “Veliki datumi istorije nas trebaju motivisati i obavezivati na promišljanja o budućnosti. Ukoliko ovaj datum od prije četiri vijeka zovemo Velikom poharom, kada je Perast imao gotovo 1.000 stanovnika, kako će se neke 2124. zvati današnje vrijeme kada je ovaj broj stanovnika pao na 200? Glavni je zaključak da biser Jadrana naše društvo mora sačuvati od daljeg propadanja i to onog osnovnog – propadanja samog života, te unaprijediti sve aspekte koje do njegovog oživljavanja mogu dovesti.” – naveo je Martinović.

Upravo sa tim ciljem 20. juna će biti predstavljen međunarodni projekat “Perast Mobilising Competencies” koji se bavi značajnim izazovima koji pogađaju ovaj grad, kao što su prekomjerna urbanizacija, degradacija životne sredine, neadekvatno upravljanje nasljeđem i nedostakatak strateških pristupa kulturnom turizmu. “Četiri vijeka od velike pohare mora poslužiti kao opomena da se brinemo o svojim gradovima i građanima na način valjane, dugoročno održive valorizacije. Ako već imamo biser kakav je Perast, očekuje se da ga tako i tretiramo. Koristim priliku da sve one koji vole Perast pozovem na obilježavanje koje spaja prošlost, sadašnjost i budućnost. Želim da vjerujem da će ovaj datum značiti novi početak, novi korak koji sa lokalnom zajednicom i stručnim ljudima sa lokala i svih strana svijeta, kroz pomenuti projekat želimo da načinimo,” poručio je Martinović. Veliko zadovoljstvo zbog pokretanja ove inicijative kao Peraštanin je izrazio viceadmiral Bokeljske mornarice, Andro Radulović koji je takođe govorio na današnjoj konferenciji. “Perast nije samo jedna turistička destinacija gdje dolazi ogroman broj turista da vidi njegove znamenitosti, nego i grad koji se trudi da ima što više kulturnih manifestacija, a zahvaljujući profesorima Krivokapiću i Martinoviću polako počinje da dobija i određene naučne okvire. Mislim da će ova inicijativa pokrenuti lavinu skupova gdje će se proučavati istorija Perasta koja, iako bogata, nije dovoljno predstavljena široj javnosti,” naveo je Radulović. Kako je istaknuto, cilj organizatora, mještana i lokalnih institucija je da se i nakon ovog vikenda uz druge događaje nastavi pričati o budućnosti Perasta i načinima da se izgradi dalja otpornost na sve izazove koje Perast očekuje.

Međunarodni festival KotorArt održava se 23. put, od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo Uneska, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, zlatnog sponzora Coca-Cole, kao i podršku drugih značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art i na društvenim mrežama preko stranica festivala @kotorart i preko #kotorart.

Foto: KotorArt

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


twenty − 10 =