Cetinje – Otvorena izložba grafičkih mapa Dimitrija Popovića “Svetac i kralj”


Izložba crnogorskog umjetnika Dimitrija Popovića “Svetac i kralj”, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, otvorena je sinoć u Njegoševoj Biljardi na Cetinju. Izložbu čine dvije grafičke mape, sa po 10 radova, posvećenih izuzetno značajnim ličnostima crnogorske istorije – Svetom Petru i kralju Nikoli, koje su nastale povodom obilježavanja godišnjica smrti naših velikana (190 godina od smrti Petra I i 100 godina od smrti kralja Nikole).

Iako živi i stvara u Zagrebu, jedan od najvećih umjetnika našeg doba, Dimitrije Popović, neraskidivo je vezan za svoju Crnu Goru, njenu istoriju i kulturu, koja je zbog svoje osobenosti bila vjekovna inspiracija, kako naših stvaralaca, tako i putopisaca i izvanjaca – kazala je prilikom otvaranja izložbe, rukovoditeljka Njegoševog muzeja, Isidora Kovačević. Ona je istakla da je mukotrpni život njenih vladara i vladika, koji su morali biti pomiritelji i ratnici, i pisci i sudije, u nastojanju da sačuvaju mir i suživot u njenim granicama, pokretač za stvaranje vrhunske umjetnosti koju smo počastvovani da živimo i čiji je mali dio upriličen na Cetinju.

Prema riječima akademika Pavla Goranovića, Cetinje je pouzdano ishodište Dimitrijevog umjetničkog i ingtelektualnog bića.

– Mitski prostor u kome je rođen, umjetnik je nadograđivao svojim mitom, prenosio taj mit u druge sredine, i opet se Cetinju vraćao. I djela posvećena Svecu i kralju, povratak su onom mističnom pogledu iz Romanovine. Ako je tačna ona misao Karla Krausa da se na jednom pravom portretu mora prepoznati koji ga je slikar slikao, onda su Dimitrijevi portreti očigledno prepoznatljivi, ne samo zbog toga što odražavaju srž čuvene poetike, već što odaju suštinu njegove umjetničke strasti. Likovne misli Dimitrija Popovića nalaze posebnu izdašnost u crnogorskim povjesno-književnim i drugim temama, pri čemu je u središtu zbivanja privlačenje metafizičkog. Umjetnik obično bira složene, višeslojne ličnosti kakve su Petar I i kralj Nikola, čija svojstva najčešće bivaju oprečna. To su graničnici autorove znatiželjne linije, koja sigurno dopire do Petra I kome Crna Gora ondašnja, a svakako i današnja, duguje u duhovnom, istorijskom i stvaralačkom smislu – kazao je Pavle Goranović.

Publicista Marko Špadijer naglasio je fenomen Dimitrijeve popularnosti o kojoj svjedoči 70 samostalnih i preko 300 kolektivnih izložbi, 13 monografija, 15 dokumentarnih filmova, 5 knjiga njegovih eseja o umjetnosti, 4 knjige beletristike i bezbroj intervjua u novinama i televiziji.

– Likovnim preokupacijama na biblijske teme i nastojanja da sopstvenim vizuelnim jezikom uđe u svijet njihove univerzalne naracije, a posebno u ciklusima o Mariji Magdaleni, Salomi, Juditi, kao i ikoni novog doba filma Merilin Monro, Dimitrije je, virtuoznim crtežom, originalnim kolorističkim kompozicijama, vajarskim oblikovanjem metala, smjelim poigravanjem ljudskom anatomijom i naglašenim erotizmom, kao i teorijskom erudicijom, obezbijedio prepoznatljivost i ugled u modernom likovnom svijetu – istakao je Špadijer. Prema njegovim riječima, Petar I i kralj Nikola su dvije istorijske ličnosti koje simbolišu epohe crnogorske istorije i predstavljaju primjer koji možemo i danas uzimati kao pouku. Ne da bi prošlost upravljala sadašnošću, već da se istorija ne bi ponavljala kao fatalna sudbina države i naroda.

Odlomke iz poslanica Petra I čitao je glumac Slobodan Marunović.

Projekat izrade mapa realizovan je uz podršku Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


five × two =