Cetinje – Otvorena izložba “Romantizam i Njegoš – 210 godina trajanja”


Izložba pod nazivom “Romantizam i Njegoš – 210 godina trajanja”, koju organizuje Narodni muzej Crne Gore, povodom državnog praznika „Njegošev dan – crnogorski praznik kulture“, od danas se može posjetiti u Njegoševoj Biljardi na Cetinju. Izložba autorki Isidore Kovačević i Maje Latković biće otvorena do 17. novembra.

Na izložbi koncipiranoj iz tri segmenta, prikazani su radovi umjetnika koji su bili inspirisani Njegoševim likom, zatim radovi umjetnika koji su nastajali kao inspiracija njegovim djelom, kao i predmeti koji su poklonjeni muzeju prilikom otvaranja (1951) ili nekog važnog jubileja (1963, 1974) u vidu plaketa, spomenica, znački.

Strani i crnogorski umjetnici, od Njegoševog vremena do danas, bili su inspirisani Njegoševim likom ali i njegovim djelom, u prvom redu Gorskim vijencem. Tako su na izložbi prikazani radovi Sretena Stojanovića, Vanje Radauša, ali i crnogorskih umjetnika od slikara Počeka, Novosela, Šobajića, Vujovića, Lubarde, Stanića do vajara Marka Borozana, Luke Tomanovića.   

Prikazani su i pokloni muzeju povodom otvaranja 1951. godine u vidu plaketa/spomenica, srebrnih/mesinganih vijenaca, matrice za izradu znački i znački, zlatnika, koji su posebno rađeni za obilježavanje jubileja stogodišnjice Njegoševe smrti i otvaranja Njegoševog muzeja.

Osim što je bila rezidencija Petra II Petrovića-Njegoša, knjaza Danila i knjaza Nikole do 1867, u Biljardi su bile smještene i mnoge državne institucije – Njegoševa štamparija, Gimnazija, Bogoslovsko-učiteljska škola, Đevojački institut. Potom, početkom XX vijeka razna ministarstva i muzička škola.

Povodom obilježavanja stogodišnjice Njegoševe smrti, 1951. godine izvršena je posljednja veća rekonstrukcija kompletnog zdanja i vraćen mu je autentičan izgled, osim u dijelu dvorišta u kome su Austrijanci tokom Prvog svjetskog rata napravili reljefnu kartu Crne Gore. Time su se stvorili uslovi za formiranje muzeja.

Gotovo jedan vijek Crnogorci su ljubomorno čuvali ostavštinu posljednjeg vladara i vladike iz dinastije Petrović-Njegoš, da bi polovinom XX vijeka, odmah nakon donošenja odluke Ministarstva prosvjete i kulture NRCG da se u Biljardi otvori Njegošev muzej, počeli sa prikupljanjem predmeta za novoformiranu instituciju.

Sprat muzeja je u prvim godinama formiranja dijelio Njegošev i Etnografski muzej, a u prizemlju zgrade bio je smješten Muzej narodnooslobodilačke borbe. Sedamdesetih godina XX vijeka, prizemlje Biljarde je rekonstruisano u galeriju sa postavkom „Umjetnici Jugoslavije Njegošu“, a nakon sanacije posljedica razornog zemljotresa 1979. godine, sprat Biljarde je dobio stalnu postavku Njegoševog muzeja, čija koncepcija odgovara nekadašnjoj rezidenciji.

Foto: Narodni muzej Crne Gore

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


3 + two =