Četvrti dan Sajma knjiga


Dječja igra i pjesma na otvaranju četvrtog dana dana sajma

Mališani iz predškolske ustanove „Pinokio“, vrtića koji se nalazi kod Delta city-a, otvorili su četvrti sajamski dan, u srijedu 11.maja na 16.Međunarodnom sajmu knjiga i obrazovanja.
Đeca su radosno i sa nadahnućem predstavila plesovima na pjesme „Kad je bio mrak“, „Vrapčići, vrapčići“, „Podgorici, s ljubavlju cikotići“, „Cvijeće za mamu“ i recitacijama- „Četiri čarobne riječi“, „Mamin osmijeh“ i „Vrtić“.


Predstavljeni programi građevinske škole

Đaci i profesori srednje građevinsko-geodetske škole „Inž. Marko Radević“, predstavili su prigodnim programom obrazovnu djelatnost ove stručne škole na 16.Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja.
Govoreći o obrazovnim profilima ove ustanove, direktor Miloš Marović, istakao je da je ovo jedina škola u Crnoj Gori u kojoj učenici stiču znanja i vještine iz oblasti građevinarstva, uređenja prostora i geodezije, što je veoma važno budući da su ove oblasti najprofitabilnije oblasti rada, jer je građevinarstvo u Crnoj Gori i okruženju u ekspanziji.
On je napomenuo da se u ovoj školi učenici profilišu na smjerovima: građevinski tehničar za visokogradnju, građevinski tehničar za niskogradnju i hidrogradnju, tehničar za arhitekturu i dizajn enterijera, tehničar za dekorisanje i aranžiranje prostora kao i tehničar za geodeziju. “Već nekoliko dana smo ovdje i naš štand je već vrlo prepoznatljiv među posjetiocima, kao jedan od najzanimljivijih”, istakao je Marović.
Učenici škole prigodnim poetskim i muzičko-scenskim programom,
doprinijeli su lijepoj atmosferi na 16.Međunarodnom pogoričkom
sajmu knjiga i obrazovanja.


Jubilej i monografija Biblioteke za slijepe

Monografija “Naša priča” autora Zorana Poleksića, koja je posvećena Biblioteci za slijepe Crne Gore i objavljena povodom 15 godina trajanja te ustanove (čije su knjige namijenjene osobama bez i sa oštećenjem vida,ali i svim korisnicima audio knjige), predstavljena je 11. maja na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja.
Govoreći na promociji monografije, Poleksić je kazao da je “Naša priča” prva knjiga na prostoru bivše Jugoslavije koja opisuje djelatnost, status i razvoj rada neke republičke biblioteke namijenjene korisnicima sa oštećenim vidom.
Knjiga je nastala u posebno teškim okolnostima pandemije korona virusa, naglašavajući da je imao nimalo zadatak i da je trebalo pročitati na stotine i stotine stranica, a selektovati tek nekoliko.
-Ovo je poseban poduhvat ne samo u državama regiona radi uporednog iskustva, već i u Sjedinjenim Američkim Državama i Engleskoj, nekim dalekim savremenim državama gdje je svijest o potrebama čitalaca sa oštećenim vidom bila prisutna još u prošlom vijeku”, rekao je Poleksić.
Predsjednik Savjeta Biblioteke Zdravko Vukčević, kazao da je Poleksićeva knjiga pomalo neobičnog naslova.
-U hronološkom opsegu o kojem govori, ona i jeste dručija. To je jedna nesvakidašnje uspješna priča o instituciji koja za prethodnih 15 godina bilježila veliki rast”, rekao je Vukčević. Direktor Biblioteke za slijepe Crne Gore Božidar Denda, izrazio je zadovoljstvo što je Biblioteka gost na sajmu, na kome ima i svoj štand, na kome se promovišu audio izdanja, koja kako je rekao, nisu namijenjena samo slabovidim osobama.
-Poleksić je duboko i suštinski doprinio ovoj našoj misiji”, kazao je Denda i naveo da Biblioteka ima knjižni fond od 23.500 bibliotečkih jedinica i trenutno 730 korisnika.
Ukupan broj korisnika u ovih 15 godina je preko 800 u zemlji i inostranstvu. Za ovo vrijeme Biblioteka je na korišćenje ustupila oko 130.000 publikacija kroz sve raspoložive servise.
On je saopštio da Biblioteka u pristupačnim formatima objavljuje oko 1.100 knjiga u audio formi, kao i 150 publikacija na Brajevom pismu.


U fokusu saradnja podgoričkog i sarajevskog sajma

Program Internacionalnog sarajevskog sajma knjiga i učila, za 2023. godinu najavljen je na 16.Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja.
Najavljujući ujedno i kontinuitet saradnje između dva sajma podgoričkog i sarajevskog, o proteklom izdanju sarajevskog sajma, na ovom predstavljanju govorili su; direktor izdavačke kuće “Nova knjiga” i podgoričkog sajma knjiga Predrag Uljarević, predsjednik programskog savjeta Sarajevskog sajma knjiga Ibrahim Spahić i direktor sarajevske Skenderije Damir Petrinić.
Pozdravljajući goste iz Sarajeva, budući da je Sarajevski sajam ove godine specijalni gost podgoričkog sajma, direktor Nove knjige, Predrag Uljarević je istakao zadovoljstvo što ta saradnja traje od samih početaka podgoričkog sajma, prije 16.godina.
-Naša saradnja traje od prvog sajma, ove godine sarajevski sajam je naš specijalni gost, a i mi smo se upisali u njihovu istoriju, bili smo njihovi gosti. Želim da se zahvalim gospodinu Spahiću i gospodinu Petriniću za dugu uspješnu saradnju”, kazao je Uljarević.
Predsjednik programskog savjeta Sarajevskog sajma knjiga Ibrahim Spahić, rekao je da mu je uvijek zadovoljstvo da posjeti podgorički sajam, izražavajući visoko mišljenje o tradiciji i dometima podgoričkog sajma, koji je stasavao u bliskim vezama sa sarajevskim sajmom koji pak ima tradiciju dugu 33.godine.
-Smisao susreta na sajmovima je da knjiga bude što dostupnija, svima nama što nije bilo lako u periodu kada smo se nosili sa izazovima pandemije. Važno je kad je ta razmjena na sajmovima živahna. Dakle ne samo da ne treba da bude distance, nego da knjiga jednostavno ide u ruke čitaocu”, rekao je Spahić.
Direktor Sarajevskog sajma knjiga i tamošnjeg sajamskog centra “Skenderija” Damir Petrinić, istakao važnost saradnje dva značajna regionalna sajma knjiga. U okviru te saradnje, on je posebno naglasio značaj Protokola o saradnji sa Podgoričkim sajmom knjiga, koji je uspostavljen.
Petrinić je uputio poziv drektoru Podgoričkog sajma knjiga, da učestvuje u organizaciji narednog Sarajevskog sajma knjiga koji se održava u aprilu 2023. godine.
On je govorio i o velikim izazovima u organizaciji ovakvih događaja, ali i o neophodnosti njegovanja tradicije u tom smislu.


Radionica o pisanju pisama

Povodom Svjetskog dana pisanja pisama, 11.maja, na sajamskom štandu podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, na 16.Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga, održana je tematska radionica pod nazivom „Dragi moj Hilmare“, a učenici te škole su nakon toga, sajamskoj publici čitali pisma koja su napisana na pomenutoj radionici.


Razgovori o Berlinskom kongresu

Luksuzni reprint izdanja knjige “Crna Gora i Berlinski kongres” istoričara Novaka iz 1979.godine, tadašnje izdanje Istorijskog instituta Crne Gore, a sada objavljeno u izdanje Književne zadruge Srpskog narodnog vijeća, predstavljeno je 11.maja, na 16.Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, a o knjizi su govorili istoričar Predrag Ražnatović, prof. dr Savo Marković, dok je moderator promocije bio Budimir Dubak.
Svi učesnici govorili su o implikacijama Berlinskog kongresa i Sanstefanskog mirovnog ugovora na kasnije događaje koji su Crnu Goru doveli u vrlo nepovoljan položaj.
Prof. dr Savo Marković citirao je djelove iz svog naučno rada na temu Berlinskog kongresa i San Stefanskog ugovora.
Profesor Predrag Ražnatović, sin autora Novaka Ražnatovića istakao je da je ovo izdanje još tada, prilikom prvog izdanja iz 1979. zavrijedilo pažnju naučne i laičke javnosti.
-Ubrzo knjiga postaje dio obavezne literature obavezne za naučnike koji se bave humanističkim naukama i temama vezanim za 19.vijek. Potreba za ponovnim izdanjem javila se prije mnogo godina, ali sticajem okolnosti, to se realizuje sada i to u mnogo boljim tehničkim uslovima, prilagođeno potrebama savremenog čitaoca”,kazao je Ražnatović i istakao da je na 410 stranica u osam poglavlja, autor obradio najznačajnije događaje iz prelomnih godina crnogorske istorije i istorije Balkanskog prostora koji je bio poprište teškog okršaja najvećih svjetskih sila u 19.vijeku, kada su sve velike sile bile na evropskom kontinentu. To je bio period velike Istočne krize i završetak rata 1876-1878, u Crnoj Gori nazvanim Velji rat. Završen je pobjedm Rusije i mirom koji je Rusija nametnula Turskoj. Autor je lijepim književnim stilom uspio da iznesesve teškoće sa kojima se suočila Crna Gora, sa jednim jedinim saveznikom (zaštitnikom Rusijom), čija je moć u Berlinu bila drastično umanjena.”, kazao je Ražnatović i knjigu preporučio naučnoj javnosti, ali ne samo njoj, već svim ljubiteljima istorijske nauke.


Dijaloške tribine o odnosima sekularizma, vjere i nacije

Okrugli sto iz dva dijela „Sekularna država i vjera“ i “Građanska država i nacija” u organizaciji NVO Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore I NVO “Reanimacija”, održan je 11.maja u okviru programa 16.Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga.
U radu prvog dijela okruglog stola učestvovali su Fuad ef. Čekić iz medrese “Mehmed Fatih” i protojerej stavrofor dr Boris Brajović, sa Filozofskog fakulteta, dok se predstavnici katoličke crkve i jevrejske zajednice nisu odazvali ovom dijalogu.
Moderator ovog skupa bio je Matija Stojanović. Cilj ove dijaloške tribine, je promovisanje vrijednosti građanskog društva, dijaloga i otvorenosti prema drugom i drugačijem.
Govoreći o značaju vjerskog obrazovanja u Islamu, efendija Čekić istakao je da je u toj religiji, u njenim korijenima, zapravo samo potreba za znanjem i obrazovanje uopšte, lišena vjerskog predznaka.

“Džamije su zapravo prvi naučni centri, a medrese su prvo bile samo opšteobrazovne ustanove, koje imaju i vjerske predmete, ali nisu bile primarno vjerske škole. Osnovna težnja u tom smislu, bila je izgrađivanje sebe kao ličnosti, usvajajući i integrišući u sebe znanje”, kazao je Čekić, navodeći da prvobitni islamski koncept obrazovanja podrazumijevao baš nepodijeljeno znanje, ono koje se ne fragmentira na svjetovno i sveto.
Protojerej stavrofor i dr filosofije , profesor Boris Brajović, samu priliku da govori na podgoričkom sajmu knjiga doživio je kao privilegiju, budući da je njegov koncept izlaganja bio zasnovan na citiranju nekih od najvažnijih postulate filosofije i hrišćanstva.

“Kao sledbenici Pisma u otkrovenjskom približavanju Bogu, potrebno je da se na prvom mjestu vratimo knjizi. Privilegija je da smo uvijek okruženi knjigom, jer nas ona konstituiše kao ljude koji teže svojoj cjelovitosti, a obrazovanje traži kompletnog čovjeka punoću njegovog uma i duha”, istakao je Brajović podsjećajući na antičke ideale obrazovanja koji su podrazumijevali politehničko i polihistorsko, univerzalističko i sveukupno vladanje starim naukama i vještinama.
On je u osvrtu na antičko vrednovanje obrazovanja, podsjetio na jedan od najautentičnijih kulturno-istorijskih obrazovnih centara starog svijeta, Carigrad, kao univerzitetski centar mnogo stariji od Bolonjskog univerziteta.

Carigradski univerzitet je nastao u 7.vijeku i važan je i za i za prve školske ustanove u Crnoj Gori. Tu imamo i tih sedam slobodnih vještina, koji podrazumijeva čitav spektar filozofskih vještina. Sve je to jedna velika priča o prenosu antičkog blaga sa grčkog na arapski jezik, tako da mnoge čuvene antičke spise poznajemo baš iz arapskih prevoda.
Konstantinopolj je tako vododjelnica za tranziciju antičkog blaga na evropski zapad”, kazao je Brajović.
Govoreći o “infantilizaciji univerziteta”, koji više ne vrše svoju ulogu, u mjeri u kojoj je to potrebno, on je istakao da je čovjek najprije biće zajednice, ali da to nije domen koji se istražuje i izučava u dovoljnoj mjeri.
“U društvu zajednice čovjek je čovjeku Bog, ali mimo toga je čovjek čovjeku vuk. Potreban nam je prostor humanizacije, holistički pristup, obrazovanje traži potpunog čovjeka”, istakao je on.
Pripadnici nacionalnih vijeća u Crnoj Gori: predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović, predsjednik IO Bošnjačkog vijeća Mirsad Rastoder, predstavnik hrvatskog nacionalnog vijeća Marko Ugrin i predsjednik UO Romskog savjeta u Crnoj Gori Senad Sejdović iznijeli su svoja zapažanja i niz ilustracija o položaju naroda koje predstavljaju, u ominantnom tonu ove tribine koji je bio dijaloški, ukazujući na neuralgična mjesta u ispoljavanju nacionalnih identiteta u Crnoj Gori kao multinacionalnoj sredini.


Kadićevi post-tranzicijski uvidi

Knjiga “Radio Piton” Samedina Kadića, predstavljena je na 16.Međunarodnom podgoričkog sajma knjiga, a razgovor sa autorom vodio Goran Samardžić.
Samardžić, govoreći o ovom autoru istakao je književnu i stilsku zrelost autora kome je ovo drugi roman. Autor je govorio o emocijama koje je utkao u ovaj roman i motivima koji su ga naveli da piše.

“Moj glavni junak, nakon što svoje školovanje uspješno privede kraju, Emir Žara se suočava sa pitanjima o kojima nikada nije razmišljao – šta dalje?, Kako živjeti? I ključno pitanje od čega živjeti? On je slijepo vjerovao ubjeđenjima svog kulturološkog backgrounda”, kazao je Kadić.
Bosanskohercegovački pisac Samedin Kadiću u svom novom romanu Radio Piton, zapravo kritički propituje surovu realnost bosanskohercegovačkih postranzicijskih političkih i ekonomskih prilika.
Glavni junak njegovog romana Emir Žara, upkos završenom fakultetu ne uspijeva da pobjegne od svog kulturnog backgrounda. Emir Žara kao i mnogo druge djece sa sela i manjih gradova upisuje medresu – vodeći se mišlju i nadom da se tu ne može biti gladno, računajući na raskoš i prilike koje sa sobom donosi život u većem gradu (Sarajevu). Nakon što svoje školovanje uspješno privede kraju, Emir Žara se suočava sa pitanjima o kojima nikada nije razmišljao. On je slijepo vjerovao ubjeđenjima svog kulturološkog backgrounda da je njegovo da uči i završi, ostalo će doći.
Samedin Kadić (1982, Sarajevo) završio Gazi Husrev-begovu medresu, diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Trenutno je zaposlen na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu u zvanju docenta. Za roman Paučina dobio Nagradu “Hasan Kaimija”.


O prokletstvu blagoslova sa Predragom Sekulićem

Roman “Blagoslov” Predraga Sekulića, u izdanju “Nove knjige” predstavljen je na 16.Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga, a razgovor s autorom vodila je Jelena Krsmanović.
Ovo je Sekulićev šesti roman. O procesu pisanja, Predrag Sekulić nerado govori, a ono što ga raduje je to što sajmovi knjiga i dalje postoje, uprkos tome što je “čitalaca sve manje”.
-Meni je lijepo što pišem i volim da pišem. Volim i da slikam i to mi vraća životnu energiju, ali mi je pisanje uzima, jer je dio mene u svim tim knjigama. Žao mi je, čini mi se da ljudi sve manje čitaju”, smatra autor, koji rado za sebe piše poeziju, ali misli da nije dovoljno nadaren da napiše dobru dramu i ali, moram da budem iskren da mi je veoma teško da tumačim, pričam ili prepričavam ono što sam napisao. Teško je objašnjavati šta je ili šta nije, i zašto, ja samo započinjem priču, a onda ona teče sama od sebe”, kazao je Sekulić.
Naziv “Blagoslov”, ukazuje na onu dimenziju života u kojoj smo blagosloveni nekim darom, talentom, ali je to ujedno i neko naše prokletstvo.
-Sve što napišemo dio je naših iskustava i doživljaja, uvijek posmatramo ljude i zamišljamo i dopisujemo njihove životne priče”, istakao je Sekulić, napominjući da bi roman bio mnogo drugačiji da je pisan prije 15 godina. Krsmanović je za Sekulićevu knjigu istakla da ona možda izgleda nevelika po obimu, ali da je riječ o vrlo slojevitom štivu punom emocija.
Ona je izrazila i nadu da će podgorički sajam knjiga iz godine u godinu rasti i privlačiti novu publiku.


Motivi dekadencije prepleteni sa fetišima smrti

Roman “Paragon” Aleksandra Bečanovića, izdanje podgoričke “Nove knjige iz 2020.godine, predstavljen je 11.maja na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga, a razgovor sa autorom vodio je pisac Balša Brković. Ovaj roman je autopoetička knjiga, roman o fetišizaciji smrti i svjedočanstvo o jednom Bečanovićevom vrlo plodnom periodu, smatra Brković.
Roman je vezan za 1989.godinu, koja je prethodila raspadu velike Jugoslavije, raspadu koji je bio izvjestan, iako se tada samo naslućivao.
“Možda je to i poslednja normalna godina mog života, a motiv trougla preuzet je iz zanimljive priče Henrija Džejmsa, majstora ambivalencije u književnosti, koji je dvosmislenost unutar teksta doveo do perfekcije.
Jedna od tema “Paragona” je zaostavština pisca, odnosno spektralni trougao koji čine živi pisac, mrtvi pisac o kome on piše i piščeva udovica, kazao je Bečanović.
Govoreći o svojim umjetničkim “opsesijama”, autor je govorio o poetici
dekadencije.
“Ako sam čime fasciniran to je poetikom dekadencije u kniiževnosti i uopšte u umjetnosti, a paradigma femme fatale je jako prisutan u tom kontekstu i tu se otvara problematika rodnog identiteta, koja nije jednostavno tlo za pisca”, kazao je Bečanović.
Naslov romana “Paragon”, motivisan je, manje poznatim terminom kod
nas, ali jednim od najstarijih termina u likovnoj teoriji. Bečanovićev posljednji roman „Paragon“, zapravo spaja dva svijeta, jedan misaoni i drugi materijalni, poetski i dokumentaristički, onozemaljski i ovaj u kome su ljudi osjetljivi na dodir, jedan je od najboljih romana objavljenih u posljednjoj deceniji u Crnoj Gori.
Uz dozu mistike, likove koji se stapaju sa romanesknim prostorom i uz posvetu samom procesu stvaranja, ovo djelo samo sebe preporučuje već
u prvih desetak stranica.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


four − 4 =