Crnogorsko guvno na putu za Argentinu

U vremenu potrošačkog društva, kad na žalost, interes postaje osnovni pokretač i činilac koji oblikuje ponašanje ljudi, ljudski i neimarski poduhvat Baja Stevova Milovića iz Banjana (Nikšić), koji odiše nevjerovatnom količinom rodoljublja, nesebičnosti i empatije, svakako mora biti i uzor i za divljenje. Čovjek velikog srca, odlučio se na ogroman i značajan korak. Njegova nekadašnja zamisao i velika želja da sagradi crnogorsko guvno i da ga pokloni crnogorskim iseljenicima u Argentini, počela je da se realizuje. Sopstvenim sredstvima i svojim mukotrpnim radom na oblikovanju ljutog crnogorskog krša počela je realizacija ovog, i za moćnije graditelje, zahtjevnog projekta. Ako se ovome doda da je Bajo bez stalnog zaposljenja i da živi na selu, gđe održava svoju porodicu i domaćinstvo i gđe je njegova borba za kvalitetniji život na posnom i bezvodnom banjskom zemljištu ispisana na njegovim žuljevitim rukama, onda je ovakav poduhvat jedinstven na našim područjima i graniči se sa nevjerovatnim. Nije na odmet napomenuti, da podaci govore da je u pređašnja vremena u Crnoj Gori, kad su se guvna radila, cijena njegove izgradnje se često upoređivala sa cijenom izgradnje manjih seoskih crkava.

Realizacija ovog značajnog i zahtjevnog posla, osim same izrade djelova za guvno, podrazumijeva i veoma složene organizacione poslove, pa je u ovaj poduhvat, od samog njegovog početka uključen i Milorad Mišo Krivokapić, predśednik Crnogorsko-argentinske fondacije, koja se inače bavi statusom crnogorskog iseljeništva u Latinskoj Americi. Nije potrebno napominjati s kolikom ljubavlju i posvećenošću Milorad Mišo Krivokapić pristupa svim poslovima koji su na dobrobit naših iseljenika. Za realizaciju ovakvog projekta od neprocjenjivog značaja je neposredna komunikacija sa institucijama i pojedincima u Argentini, kako bi se kompletan posao priveo kraju, pa je uloga Milorada Miša Krivokapića i Crnogorsko-argentinske fondacije neophodna i nezamjenljiva.

Vjerovatno se mnogima može učiniti interesantnim zašto Argentina i zašto guvno. U Argenitini živi izuzetno veliki broj crnogorskih iseljenika i možda je manje poznat podatak da su pojedinci među iseljenicima iz Banjana bili osnivači tada najveće crnogorske kolonije Ćako u Argentini. Naravno, tamo danas živi veliki broj potomaka crnogorskih iseljenika. Ovakav poduhvat i poklon Baja Stevova Milovića bio bi značajan korak ka učvršćivanju donekle obnovljenih veza sa našim iseljenicima. Država se baš ne može pohvaliti da je u tom pogledu uradila mnogo. Uvijek se to u prethodnom periodu svodilo na veliku istrajnost pojedinaca kojima je bilo jako važno da se te veze održe i unaprijede. U tom pogledu, izgradnja guvna na kome su u kamenu ugravirani grbovi Crne Gore i Argentine značila bi mnogo za naše iseljenike, da znaju za svoju zemlju porijekla i za uspostavljanje što tješnjih veza između ove dvije države.

Sve poznavaoce istorije Crne Gore neće začuditi zašto baš guvno, posebno ne ukoliko imaju saznanja kakav je značaj imalo guvno i kakva je simbolika tog elementa tradicionalnog graditeljstva u Crnoj Gori. Umjesto opširnog objašnjenja, autor ovih redova prilaže pjesmu koju je posvetio guvnu.

GUVNO

To kameno staro guvno,
što vjekove mnoge pamti,
kad bi moglo još da priča,
vrijeme prošlo da nam vrati.

Čak i kad mu ime čujem,
nekako mi bude milo,
kad se i na kratko śetim,
kakvog značaja je bilo.

Region ih ima dosta,
na njima se žito vrše,
institucija je samo ođe,
međ vrletne naše krše.

Od kamena našeg trajnog,
simbol je vječnosti i sloge,
pozornica ljudskih vrlina,
škola za generacije mnoge.

Na njemu se zborovalo,
donosile odluke važne,
nije moglo da se desi,
date riječi da su lažne.

Nije bilo tu trpeze,
pa da glavni za nju śede,
na guvnu su svi jednaki,
poštuju se glave sijede.

Prvi korak kad se pravi,
rodoljubljem tu se hrani,
zavjet vječni što se daje,
da se svoja zemlja brani.

Najljepši Oro tu se igra,
kad se nošnjom našom diči,
konačni dogovor kad se čini,
uspješnoj ljubavnoj priči.

Prijatelji tu se zdrave,
na srećni put se prati,
na guvnu se saopštava,
ono što selo treba znati.

I vjeridbe i ženidbe,
i veselja druga razna,
ali i ono što život čini,
kada ostaju srca prazna.

Sve to gumno dobro pamti,
još uvijek spremno čeka,
da se na zbor ljudi skupe,
k’o u prošla vremena neka.

Kako to obično biva, kod nas je teško završiti priču bez ono ali. Bajo i Milorad su uradili sve ono koliko su njihove mogućnosti dozvoljavale. Ostalo je da se isfinansira transport do Argentine već pripremljenih 16 tona kamenih djelova, od kojih će se na licu mjesta sastaviti guvno spoljašnjeg prečnika 6m. Tu su i troškovi prevoza za Baja, još jednog majstora i Milorada, jer je neophodno, da bi guvno sinulo u punom sjaju, da ga majstor vještih ruku sastavi kao i da veliki poznavalac prilika među našim iseljenicima u Argentini sve to dobro organizuje. Ovaj prilog je i jedna vrsta apela svim zainteresovanim dobronamjernim ljudima, privrednim subjektima i institucijama da pomognu da se ovaj značajni poduhvat privede kraju.

Za sve zainteresovane koju mogu i žele da pomognu evo kontakt telefona:
Milorad Mišo Krivokapić – 069 217 327
Bajo Milović 067 880 453
Sredstva se mogu uplatiti na žiro račun: 510-89903-88 kod Crnogorske komercijalne banke AD Filijala Kotor

Tekst, foto i video materijal: Montenegrina.net