CSUCG – Počinje projekat Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja

Centar savremene umjetnosti pokreće četvorogodišnji projekat Laboratorija kolekcije nesvrstanih zemalja.

Projekat koncipira i realizuje tim kustoskinja i konzervatorki i to: Marina Čelebić, Anita Ćulafić, Nada Baković i Natalija Vujošević.

Projekat ima za cilj razvoj savremenih istraživačkih i arhivskih umjetničkih praksi i njihovu implementaciju u umjetničke i edukativne programe Centra, kao i povezivanje ove izuzetno vrijedne i bogate zbirke, koja svjedoči o važnom internacionalnom istorijskom kontekstu, sa međunarodnom akademskom i umjetničkom zajednicom, koja za nju iskazuje veliko interesovanje.

Namjera je da se kroz ovaj program u kontinuitetu razvijaju aktivnosti koje bi doprinijele istorizaciji i novim čitanjima, te obnavljanju međunarodnih komunikacija i razmjena koje je kolekcija njegovala.

Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja pokreće trajni javni poziv za iskazivanje interesa za saradnju.

Poziv je namijenjen istraživačima iz oblasti umjetnosti, kulture i društvenih nauka, kao i onima koji djeluju interdisciplinarno.

Zainteresovani se pozivaju da se obrate slanjem prijedloga istraživanja / predlaganjem istraživačkih koncepcija na temu istorijata, arhiva i umjetničke kolekcije nesvrstanih zemalja.

Pored predloga saradnje, potrebno je dostaviti i biografiju, kao i podatke o prethodnom iskustvu na polju istraživačkih praksi.

Poziv je trajno otvoren.

Kontakt za dodatne informacije: laboratorija.nesvrstanih@csucg.me

Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito, Istorijat

Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito inagurisana  je 1. septembra 1984. godine u Titogradu, u SFR Jugoslaviji. Prostor Galerije nalazio se u dvorcu Petrovića na Kruševcu. Za vrijeme postojanja i rada  Galerije formirana je  kolekcija od oko 800 umjetničkih djela iz 56 zemalja nesvrstanih i zemalja u razvoju.

Osim prikupljanja djela, formiranja zbirki i stalne postavke, aktivnost Galerije bila je usmjerena ka organizovanjubrojnih kolektivnih i samostalnih izložbi, iz Alžira, Indije, Kube, Venecuele, Meksika, Šri Lanke, Bangladeša, Filipina, Ekvadora, Malija, Indonezije, Ugande, Kipra, Argentine, Bolivije, Tanzanije, Tunisa… Neke  nesvrstane zemlje su Galeriji  poklonile posebno vrijedne eksponate, poput Indije, Egipta, Bolivije, Kube, Kipra, Republika SFRJ….  Postojanje takve Galerije i njen rad omogućio je da se na jednom mjestu susretnu umjetničke ideje i ostvarenja sa svih meridijana i da se kroz zajedničko djelovanje na polju kulture, do tada marginalizovane  posebnosti i odlike u umjetnosti i kulturama nesvrtstanih zemalja, izbore za ravnopravan status sa tada čvrstim evropocentričnim pogledom na njihove umjetničke vriijednosti i kulturna nasleđa. Očuvanje i afirmacija autohtonih kultura  bili su ciljevi ali i uslov za izgradnju ravnopravnih odnosa i razvoj kulturnog pluralizma u svijetu za koji su se zalagale članice Pokreta nesvrstanih zemalja. Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja je osnovana  sa ciljem da “doprinese afirmaciji principa i ciljeva politike nesvrstanosti u oblasti kulture”. U tom smislu ona je bila jedinstvena institucija kulture u svijetu.

Galerija je obavljala sljedeće djelatnosti:

-prikupljanje umjetničkih djela  iz nesvrstanih zemalja;

-organizovanje stalnih postavki i izložbi u sopstvenim prostorima i povremenih na teritoriji SFR Jugoslavije i u inostranstvu ;

-organizovanje susreta, razgovora i simpozijuma o umjetničkom stvaralaštvu u nesvrstanim  i zemljama u razvoju;

-obezbjeđivanje ateljea u kojima su povremeno stvarali umjetnici iz nesvsrtanih zemalja;

-pedogoški rad na izgrađivanju umjetničkih kadrova;

-izdavanje publikacija, preko kojih se afirmisao i pratio razvitak likovnog stvaralaštva nesvrstanih zemalja.

U Galeriji su se organizovali i studijski boravci umjetnika. U njenim ateljeima boravio je veći broj stvaralaca iz nesvrstanih i zemalja u razvoju. Pored rada u ateljeima, umjetnici su održavali i predavanja o umjetnosti  svojih  zemalja  i upoznali se sa našim umjetnicima, sa kojima su razmijenili iskustva i izgrađivali kontakte. Zanimljivo je pomenuti da je impozantno djelo “Porodica”, prostorna skulptura u bijelom mermeru, vajara Bernarda Matemera, nastalo tokom umjetnikovog  boravka u Titogradskom ateljeu, 1987. godine. Galerija je organizovala i konkurse dokumentarnih TV filmova, o umjetnosti i kulturi nesvrstanih i zemalja u razvoju. UNESCO je podržavao mnoge aktivnosti Galerije  – simpozijume, trijanale likovnih umjetnosti nesvrstanih i zemalja u razvoju, samite, i td. Galerija je priredila i kulturne događaje koji obuhvataju, pored tematskih izložbi, i druge sadržaje, kao što su ples, muzika, TV emisije i drugo, što je doprinosilo boljem upoznavanju i razumijevanju kulture ovih zemalja.(Dani kulture Indije, Dani kulture Indonezije, Dani kulture Tanzanije).

Galerija je bila jedini organizator, defakto, jugoslovenske i crnogorske umjetnosti prema ovom dijelu svijeta (nesvrstanim i zemljama u razvoju). Međunarodna saradnja je ostvarivana široko, realizovani su programi sa Italijom, Danskom, Holandijom, u skladu sa materijalnim mogućnostima. Odgovarajući međunarodni ugovori omogućavali su kvalitetne i jeftine programe. Prema inostranstvu, Jugoslavija je preko galerije Josip Broz Tito prezentovala izložbe u Alžiru, Harareu, Lusaki, Delhiu, Dar es Salaamu, Aleksandriji…

Za kratko vrijeme rada, Galerija je postala jedno od najfrekventnijih mjesta u gradu. Više od sto hiljada posjetilaca je zabilježeno u danima proslavljanja prve godišnjice rada ove institucije. Svojom misijom umjetnosti, ova organizacija od posebnog društvenog interesa, imala je izuzetan značaj koji je prevazilazio  okvire našega grada, Republike i Jugoslavije.

Promjenom društvenih okolnosti, nakon decenije veoma uspješnog funkcionisanja u našoj zemlji i svijetu, Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja “Josip Broz Tito”, prestala je sa radom 1995. godine. U kontinuitetu, Skupština Crne Gore je svojom odlukom, 4. aprila 1995, formirala novu kulturnu instituciju, Centar savremene umjetnosti Crne Gore. Novoformirani Centar baštini ukupan, vrlo vrijedan i izuzetno raznovrsan umjetnički fond nekadašnje Galerije nesvrstanih zemalja.