Dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti, autorka projekta Dani nematerijalne kulturne baštine Bara, koji je prvi put održan prošle godine, za Montenegrinu govori o ovogodišnjem izdanju manifestacjje.
U septembru/oktobru 2023.godine UNESCO je širom svijeta nizom adekvatnih događaja obilježio 20 godina zaštite nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Konvencijom na svojoj 32.Generalnoj skupštini, 2003. UNESCO je normativno prepoznao i počeo štititi svjetsko nematerijalno kulturno nasljeđe. Crna Gora je ratifikovala datu Konvenciju 2009, donošenjem Zakona o ratifikaciji Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine. Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti kulturnih dobara (2010) Crna Gora je prvi put zakonski pozicionirala oblast nematerijalne kulturne baštine ravnopravno sa svojim pokretnim i nepokretnim kulturnim dobrima. Uslijedio je Projekat evidentiranja nematerijalne baštine Crne Gore, u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2012, Ministarstva kulture, u operativnoj realizaciji Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Rezultat pomenutog Projekta je rekognosciranje i evidentiranje (popisivanje i inventarisanje) 280 nematerijalnih dobra ( po opštinama CG) što je bio osnov izrade Preliminarne liste nematerijalnih dobara Crne Gore, odnosno, elemenata njene nematerijalne kulturne baštine.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara 2013. otpočela je izradu prvih elaborata valorizacije kulturnih vrijednosti nematerijalnih dobara i do danas zaštitila 20 nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore. Među njima, sa teritorije barske opštine su Kult Sv.Vladimira i Vještina izrade čunova (na Skadarskom jezeru).
Projekat evidentiranja nematerijalne baštine Crne Gore iz 2012.godine prepoznao je 12 nematerijalnih dobara sa teritorije barske opštine: Procesija iznošenja krsta Sv.Vladimira, Legenda o Vladimiru i Kosari (u međuvremenu ova dva elementa nematerijalne baštine su zakononom zaštićeni kao/kroz Kult Sv.Vladimira) Legenda o crmničkom granatu boje vina, Legenda o vilama, vilinim parama i vilinoj pećini, Ulje od Rumije (tradicionalna medicina) Liječenje čašama/putijerima (tradicionalna medicina) Tehnika filigran (stari zanat) Kalafatanje (stari zanat) Guvno/gumno (kultno mjesto) Kult Stare masline na Mirovici, Maslinijada (tradicionalna manifestacija), Bamija (tradicionalna ishrana).
Ovim prepoznatim elementima nematerijalne kulturne baštine bavili smo se na prošlogodišnjim, Danima nematerijalne kulturne baštine Bara, a jedan od rezultata prve manifastacije je proširenje/dopuna pomenute liste prepoznatih elemenata nematerijalne baštine novim elementima. Tako smo, pored navedenih, prezentovali i kovački zanat, izradu rakije od murava (tzv. murovača), uzgajanje svilene bube u tekstilne svrhe, kao i kontekstiranje tradicije u savremenom modnom dizajnu.
Dani nematerijalne kulturne baštine Bara, ambiciozno zamišljen projekat, pratila je adekvatna realizacija – dvadeset jedan programski sadržaj u okviru trodnevne manifestacije ( 28/29/30.9.2023) okupio je entuzijaste i stručnjake različitih profila s jedinstvenim ciljem – zaštita, očuvanje i afirmacija nematerijalnog kulturnog nasljeđa Bara.
Potentnost materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasljeđa barske regije obećava dugoročnost projekata/manifestacije, koji je inicijalno koncipiran da postane tradicionalan. Prvo izdanje realizovano je u Kulturnom centru Bar, uz snažnu podršku TO Bara.
Domaćin ovogodišnjeg, drugog/dvodnevnog izdanja Dana nematerijalne kulturne baštine Bara, bila je Kuća maslina u Starom Baru, 19/20.oktobra. Značajna podrška TO Bara i Opštine Bar nije izostala ni ovog puta.
Uređivačko-operativni tim manifestacije, pored dr Anastazije Miranović, čine: istoričarka, Draginja Radonjić, prof.Neđeljko Đurović i Olja Fatić ispred NVU Edukativni centar.
I ovogodišnje izdanje manifestacije stavlja u fokus bogato nematerijlano kulturno nasljeđe Bara, kao neiscrpno vrelo različitih identiteta, tradicija, običaja, narativa, vještina i umijeća, koji su vjekovima produkovali splet živućeg multikulturalizma ovdašnjih prostora.
Manifestacija okuplja stručnjake i entuzijaste, s ciljem zaštite i očuvanja, kroz adekvatnu valorizaciju prepoznatih vrijednosti, u želji da određeni elementi namaterijalne kulturne baštine Bara dobiju zakonsku zaštitu i postanu zvanična nematerijalna kulturna dobra Crne Gore.
Noseća tema ovogodišnjih Dana nematerijalne kulturne baštine Bara bavila se barskim narodnim nošnjama – spičanskom, šestanskom, mrkovskom/mrkojevićkom, zubačkom, krajinskom, s tendencijom rekonstrukcije tzv.barske narodne nošnje, o čemu su govorili poznati crnogorski etnolozi, istoričari, konzervatori i istraživači.
Takođe, značajan segment manifestacije bio je posvećen tradicionalnom govoru Mrkojevića i običajima isiticanja tzv. banira ili ranke, koji se još uvijek praktikuje u Šestanima, kao i iznošenjem kamena na Velju mogilu u Gornjem Šušanju.
Na Danima nematerijalne kulturne baštine Bara 2024, poseban temat bavio se značajem glasila/publikacija koje podržavaju, promovišu i popularizuju nematerijalno stvaralaštvo – Zupci tajms, Glas Mrkojevića, „Marija i Petar u spičanskoj nošnji“.
Pregršt brojnih obrađenih i/ili pokrenutih tema nematerijalne kulturne baštine Bara iskristalisao je „glavnu“ za buduće izdanje manifestacije – maslinarstvo. Njime ćemo se baviti ne s aspekta moćne privredne grane i poljoprivredne kulture, već svim onim što je do toga dovelo – kao kulturološkim, sociološkim fenomenom koji je kroz zajedništvo i splet različitih/raznovrsnih narativa, običaja i vještina, vjekovima na ovom prostoru stvarao specifičan kulturni pejzaž, u kontekstu šireg poimanja pojma kulturne baštine koji „obuhvata sve vidove životne sredine nastale interakcijom čovjeka i prostora tokom vremena“.
Izazovi vremena u kojem živimo čine nas akterima/sudionicima svojevrsnog eksperimenta, kojem ishod zavisi od uspostavljanja adekvatnog odnosa elemenata prošlosti i savremenih praksi/produkcija. Dani nematerijalne kulturne baštine Bara žele doprinjeti njegovoj uspješnosti zarad generacija koje dolaze.
Materijalno i nematerijalno barsko kulturno nasljeđe naš je zalog/amanet budućim generacijama. Od nas zavisi kako ćemo ga (o)čuvati, (za)štiti i prenositi. Od nas zavisi koliko će „živjeti“ na stranicama istorijske čitanke tradicijskih identiteta – mjesta, zajednice, pojedinaca koji ga baštine kao prisno, značajno i vrijedno.
Be the first to comment