U Tirani je 21. maja 2019. godine održan Okrugli sto na kome se govorilo o folklornoj i uopšte kulturnoj raznolikosti na teritoriji današnje Albanije. U radu Okruglog stola učestvovao je gosp. Marinko Ćulafić, predśednik Zajednice Crnogoraca u Republici Albaniji.

Izlaganje gosp. Ćulafića prenosimo u cjelini.
Prvo, U ime Udruženja ZCGA i Crnogorske nacionalne manjine u Albaniji, zahvaljujem se na ovoj posebnoj inicijativi, isto tako i veoma važnu oko folklornog i kulturnog diverziteta (raznolikosti) na teritoriji današnje Albanije i šire. Ovaj okrugli sto neka bude prvi pozitivan korak u dalnjoj saradnji u donošenju odgovarajućih propisa, i promovisanje folklornih i kulturnih vrijednosti ne samo albanskog naroda, nego i svih nacionalnih manjina, koji žive na teritoriji današnje Albanije.

Prije nešto više od godine dana Albanski parlament je zakonski priznao crnogorsku nacionalnu manjinu kao posebnu nacionalnu manjinu. Posebno ću istaći da u Ustavu Albanije iz 1921 godine, naša crnogorska manjina je bila druga priznata nacionalna manjina, odmah iza grčke manjine.
Upravo dio programa ZCGA je tijesno povezana sa današnjom temom ovog okruglog stola.

Očuvanje i promovisanje kulturnih raznolikosti, su dio osnovnih načela Evropske Zajednice, očuvanje zajedničke naše zaostavštine, i promovisanje kulturnih različitosti, su isto tako veoma važne u približavanju naših naroda, i podstiče razvijanje kulture dijaloga između različitih kultura. Istina je da današnje društvo, nastavlja i dalje da bude nezainteresovano za kulturnu i nematerijalnu zaostavštinu.
Oskudne informacije i nedovoljno poznavanje tradicionalnih vrijednosti nacionalnih manjina, njihove običaje, folklor, nacionalne pjesme i nacionalne nošnje, kao osnovne elemente očuvanja jedne nacionalne manjine, dovelo je do povećanja nivoa nezainteresovanosti, posebno kod mlađih generacija, što je i uticalo na dosadašnji zvanični pristup Albanskih vlasti na kulturnu zaostavštinu nacionalnih manjina.

Upravo jedna od tačaka u dvogodišnjem programu ZCGA, je osim ujednjinja i predstavljanja ineteresa Crnogoraca na tlu Albanije, i proucavanje,zastita ,promovisanje crnogorskog identiteta, crnogorske knjizevnosti, jezika, muzike umjetnosti, folklora itd.
Kod naroda Balkana, koji su bili često u sukobima tokom istorije, usmene tradicije su odigrale veoma važnu ulogu u prenošenju kulturnih vrijednosti iz generaciju u generaciju. Sa druge strane većina naroda na Balkanu, za razliku od najvećih evropskih država, ne poznaju promovisanje različitosti, kao bogatstvo, i izvor intelektualnog, kulturnog i ekonomskog napredka. Za to je potrebno tijesna saradnja između svih zajednica, proučavanje i očuvanje zajedničke zaostavštine, i promovisanje kulturnih različitosti kao bogatstvo društva.
