Poštovani posjetioci, u prethodnom periodu objavili smo knjigu o Milenku Ratkoviću, o njegovom životu i djelu.
Ovaj put vam nudimo knjigu “Djela Milenka Ratkovića u ogledalu kritike”. Bogat stvaralački opus Milenka Ratkovića, nije mogao proći neopaženo, pa je o njemu napisano dosta kritičkih osvrta iz pera kritičara, publicista, pisaca, novinara… U ovoj knjizi, objavljene su najznačajnije kritike. Nije još izašlo štampano izdanje, a zahvaljujući gospodinu Milenku Ratkoviću, ekskluzivno na Montenegrini, knjigu objavljujemo integralno.
Objavljivanje sadržaja na našem portalu ima potpuno neprofitni karakter i služe isključivo u edukativne svrhe. Zabranjeno je preuzimanje knjige “Djela Milenka Ratkovića u ogledalu kritike” sa našeg portala i njeno dalje reprodukovanje u drugim medijima bez odobrenja autora.
BIOGRAFIJA
Rođen je 16. oktobra 1931. u Starom Baru. Djetinjstvo provedeno u zavičaju najinteresantniji je i najbogatiji period u njegovom životu. Njegovo djetinjstvo presječeno je ratom. Posebno ga je pogodila porodična tragedija kada su Njemci, uz pomoć domaćih izdajnika, strijeljali napredne omladince među kojima i njegovog šesnaestogodišnjeg brata Voja.
Srednju ekonomsku školu učio je u Beogradi i Titogradu, a školu za nastavnike ekonomske struke u Sarajevu. Ipak, nije radio u školama, već se posvetio žurnalistici. Prve godine izlaženja lista „Titov pionir“ (1950) bio je njegov urednik. Radio je u „Pobjedi“ i „Omladinskom pokretu“, a najduže je uređivao emisije za djecu Radija Crne Gore.
Njegova pjesma „More“ nagrađena je prvom nagradom na jugoslovenskom konkursu časopisa „Pioniri“ 1946. godine. U savremenu jugoslovensku literaturu ulazi pripovijetkom „Promjena“, nagrađenom na prvom književnom konkursu u Crnoj Gori 1949. godine. Njegova „Dioba Šunjine družine“ (1951) prva je knjiga za djecu u Crnoj Gori i smatra se rodonačelnikom crnogorske književnosti za djecu.
Sedamdesetih godina 20. vijeka bio je najčešće objavljivani jugoslovenski pisac – samo u „Politici“ 305. priča. Knjiga „Srna“ uvrštena je u lektiru za studente završnog stepena pedagoške akademije u Crnoj Gori i Srbiji, izbor priča „Igralište u parku“ je lektira za osnovne škole u Crnoj Gori, a knjiga „Čamac za žabe“ je lektira za osnovne škole u Srbiji. Više od 90 priča objavljeno je u čitankama nekoliko država. Njegove priče, koje đaci čitaju u čitankama i lektiri, draga su uspomena djetinjstva. Svojevremeno je ušao u jugoslovenska jezgra za jezik i književnost, a ta izabrana djela su postala obavezna lektira u svim republikama i pokrajinama, pa je antologijska priča „Pisak lokomotive“ objavljena u 17 čitanki.
Čitavog radnog vijeka, uz novinarstvo, bavio se i književnim radom. Dugo je bio u svijetu mladih, a u novije vrijeme okrenuo se i starijim čitaocima, opsesivno pohodeći barsku prošlost. U desetak knjiga napisao je svojevrsnu istoriju Bara. Rijetko je koji pisac prirastao zavičaju kao Milenko Ratković. Njegovo obimno djelo najviše je vezano za milje barske sredine. Taj lokalitet je upečatljivo slikan, jednako u prozi za djecu i u štivu drugih stvaralačkih vidova. Pišući predano o djetinjstvu i istoriji zavičaja, čiji je dio i sam postao, stekao je renome najomiljenijeg zavičajnog pisca.
Milenko Ratković je istoričar kulture Crne Gore. Objavio je knjige: „Knjigotvorci“, „Neimari kulture i prosvjete“, „Mali portreti“, „Lučonoše prosvjete“, „Kultura Bara“. On je i dramski pisac. Pozorišni komadi „Tajne staroga grada“, „Genijalni pronalazak“ i „Vjeverica Mica“ izvođeni su u Zagrebu, Kraljevu i Podgorici. Bavio se i pisanjem udžbenika. Objavio je dvije gramatike i 9 čitanki za osnovnu školu u Crnoj Gori i 7 čitanki u Srbiji.
O književnom stvaralaštvu Milenka Ratkovića kritika je pisala često i obimno. Objavljeno je 160 eseja i prikaza, kao i esejističke knjige: dr Ljubiša Rajković Koželjac: „Književno stvaralaštvo Milenka Ratkovića“, dr Voja Marjanović: „Detinjstvo i zavičaj – esej o Milenku Ratkoviću“, Ratko Deletić: „Milenko Ratković – život i književni put“, Vesna Jovanović: „Poetika Milenka Ratkovića“, „Svijet djetinjstva“, eseji o djelima Milenka Ratkovića, dr
Slavoljub Obradović: „Portet Milenka Ratkovića“, Vesna Jovanović: „Pisac djetinjstva i zavičaja – stvaranje Milenka Ratkovića“.
Dobitnik je nagrada i priznanja: Zmajeva nagrada, Oktoih, Nagrada oslobođenja Bara, Nagrada oslobođenja Titograda, Jugoslovenska nagrada za stvaralaštvo za djecu „Mlado pokoljenje“, Nagrada za životno djelo Međunarodnog festivala „Susreti pod Starom maslinom“ i Nagrada za životno
djelo Festivala humora i satire u Danilovgradu.
Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem i Ordenom rada sa zlatnim vijencem. Za humanitarni rad odlikovan je Srebrnim znakom Crvenog krsta Jugoslavije.
Predsjednik Udruženja književnika Crne Gore i član Predsjedništva Saveza pisaca Jugoslavije. Osnivač je i prvi predsjedik Šah kluba u Baru. Učestvovao je šest puta na šahovskim šampionatima Crne Gore i jednom na šampionatu Jugoslavije.
KOMPLETAN SADRŽAJ KNJIGE MOŽETE PROČITATI
AKO KLIKNETE NA NASLOVNU STRANU
