Mamula, 7.10.2023.
Na ostrvu Lastavica, u zaštićenom kulturnom dobru – nekadašnjoj tvrđavi Mamula, danas ekskluzivnom hotelskom kompleksu „Mamula Island“, obilježen je jubilej – 15 godina kreativnog rada dr Anastazije Miranović u modnoj umjetnosti Crne Gore.
Dr Miranović je jedna od najistaknutijh ličnosti i poslenika u kulturi CG. Po vokaciji je istoričarka umjetnosti, trenutno je na poziciji rukovoditeljke Zavičajnog muzeja u Kulturnom centru Bar, a gotovo cijeli radni vijek provela je na čelnoj funkciji najznačajnijih ustanova i institucija kulture u našoj državi – bila je direktorka Centra za kulturu “ Nikola Đurković” u Kotoru, upravnica Galerije “ Velimir A. Leković” u Baru, direktorka Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a potom i Narodnog muzeja CG. Njen rad obilježili su projekti i angažmani koji su značajno doprinosili unapređenju rada tih institucija, a time i sveopštem razvoju kulture naše države. Selektorka je i autorka mnogih značajnih izložbi, komesarka i kuratorka 2015. nacionalne postavke CG na 56. najprestižnoj svjetskoj smotri likovnih umjetnosti – Bijenalu u Veneciji, bila je urednica i/ili članica redakcija brojnih stručnih časopisa i publikacija, dugogodišnja je selektorka likovnog programa festivala “Barski ljetopis”, predsjednica Nacionalnog komiteta ICOM CG, predsjednica Savjeta za kulturu Opštine Bar, članica Savjeta KC Bar, Upravnog odbora Fondacije “Petar Lubarda”, članica Odbora za istoriju umjetnosti CANU, članica Matice crnogorske itd… Sve njene aktivnosti i angažmani su komplementarni i prožimajući, a Anastazija svemu što radi daje poseban pečat, kako zbog njene predanosti, posvećenosti, tako i erudicije i kompetencija. Uz sve to, podjednako uspješno, bavi se i modnim dizajnom.
Prva kolekcija “Crno-bijeli svijet” premijerno je predstavljana 2008. na prestižnoj, multimedijalnoj manifestaciji „Barski ljetopis“, a nakon toga uslijedile su tematski osmišljene kolekcije, inspirisane heterogenim identitetima Crne Gore, njenom kulturom, tradicijom, kulturnom baštinom/kulturnim dobrima i umjetnošću Crne Gore, u kojima se, u 15-ogodišnjem kontinuitetu preplitala/prožimala, materijalizovala i vizuelizovala kompleksnos Anastazijinog stvaralačkog rada.
Tako su nastale, pored pomenute “Crno bijeli svijet” kolekcije: “Sjaj Mediterana”, „ Noć u slavu vijeka“, „ Kaputom kroz stilove“, “Dolce vita”, “ Pod kapom Njegoševom”, “ Okus božanskog”, “Crnogorke – vile gorske i primorske”, “ Milenijumom do vječnosti-Vladimir i Kosara”, “ Između dana i noći ”, “Eros, krv i svetost”, “Bihorski ćilim”, “ Zlatovez vjekova”, “ Mediteranske priče”, “Dobrotska čipka”.
Visoka elegancija, sofisticiranost, otmensot, decentnost, jedinstvenost, kvalitetni materijali i aksesoar, pored tematske ukorijenjenosti u crnogrskom habitusu, karakterišu sve kolekcije Anastazije Miranović.
Modni performansi/hepeninzi, koje Miranovićka realizuje, samostalno ili sa odabranim partnerima, su multimedijalni umjetnički spektakli, pa je publika u prilici da uživa, ne samo u raskošnim modnim kreacijama, već i u nastupima poznatih umjetnika – muzičara/instrumentalista, operskih solista, glumaca, slikara, baletskih umjetnika, pa i naših vrhunskih sportista, što stvara jedan specifičan umjetnički, duhovni doživljaj i ugođaj. Sve to je osmišljeno na jedinstven, originalan način u želji da komunicira određenu poruku.
Brojni su saradnici/umjetnici sa kojima je Anastazija Miranović u svom petnaestogodišnjem, kreativnom radu u modnom dizajnu sarađivala. Pomenućemo neke: likovni umjetnici – Dimitrije Popović, Sonja Đuranović, Katarina Zlajić, muzičari – Miro Kruščić, hor „ Antivari musica“, Aleksandra Vojvodić Jovović, gitarski duo, Srđa Bulatović-Darko Nikčević, Žana Marinković Lekić, Dina Kukalj Desančić, Ana Vukazić, Jelena Dobrković, orkestar “Nuova“, perkusionista Dragoljub Đuričić, zatim, fotografi Vukica Mikača, Duško Miljanić, glumci Danica Maksimović, Danilo Čelebić, Jovan Dabović, Ivana Mrvaljević i brojni drugi, fotografi Vukica Mikača, Duško Miljanić, Maja Đurić, dizajneri – Evica Milovanov Penezić, Verica Rakočević, Nataša Šarić, Ljiljana Bobot, Jelena Đukanović.., Vesna Mandić i modna agencija Fabrika, olimpijska šampionka, Marija Vuković, pozorišni i filmski reditelji – Slobodan Milatović, Obrad Nenezić, Goran Bjelanović, Slobodan – Bobo Šćepanović, Dušanka Belada, baletska škola “Princeza Ksenija”, baletani Elena Petrišenko i Sergej Čumakov i mnogi drugi…
Kolekcije prati jedinstven, namjenski rađen aksesoar (npr. minđuše po motivima slika Sonje Đuranović za kolekciju Mediteranske priče, rad Slobe Vujović sa Cetinja) kreacije su rađene od vrhunskih materijala, a karakteristično je da Anastazija nekoliko kolekcija realizovala sa namjenski dizajniranom štampom na svili u saradnji sa poznatim, (specijalizovanim za štampu na svili) Studiom Maruška iz Čačka. Tako su nastale kolekcije posvećene Bihorskom ćilimu, Dobortskoj čipki, čije su vještine izrade zaštićena nematerijalna kulturna dobra Crne Gore. U saradnji sa Studiom Maruška i realizaciji kolekcija sa štampom prepoznatljivih motiva na svili, Anastazija je najponosnija na kolekciju posvećenu liku i djelu jednog od najvećih likovnih umjetnika ovdašnjih prostora – Petru Lubardi. Trebalo je vjerno prenjeti Lubardin autentični kolorit na svilu i pritom ne remetiti krojem/modelovanjem, kompoziciju originalnih Lubardinih slika.
Takođe, kroz saradnje sa našim poznatim terzijama Vahidom i Nevinom Turusković, porodicom Bulatović iz Bijelog Polja, Milevom Mijanović, Anastazija je afirmisala i na savremen način kontekstuirala crnogorsku traciju odijevanja i ukrašavanja, implementirajući autentični, ručno rađeni, crnogorski zlatovez (čija je vještina izrade zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore) u svoje kreacije.
U modnom svijetu, kada je crnogrska scena u pitanju, Anastazija je napravila još jedan iskorak, otkrivajući nove, atipične modne scene, lokacije i mjesta značajna za našu istoriju, umjetnost, identitet , kulturnu baštinu. Time pored naših kulturnih dragocjenosti, otkriva arhitektonske i prirodne ljepote Crne Gore. Neke od njih su prvi put korištena u te svrhe, poput Lipske pećine, jedne od najstarijih istraživanih pećina u CG, speleološko nalazište i zaštićeno prirodno dobro Crne Gore, spajajući tako zaštićeno kulturno i prirodno dobro Crne Gore na jedinstven način. Zatim, “modna scena” prvi put je bio nekadašnji vojni aerodrom, danas, velelepni vinski podrum Šipčanik, 2013, prilikom proslave zlatnog jubileja – 50 godina postojanja Plantaža, za koju priliku je Anastazija bila angažovana da uradi namjensku kolekciju. Takođe, za prezentaciju kolekcije posvećene 200-ogodišnjici rođenja Petra II Petrovića Njegoša, “Pod kapom Njegoševom” prvi put modna pozornica je bila Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević” na Cetinju. Pomenućemo i Zimovnik Sv. Petra na Karuču, JU “Muzeji i galerije” Podgorice, ekskluzivni turistički komleks, Porto Montenegru u Tivtu…kao neke od ekluzivnih prostora/lokacija koje su prvi put kroz Anastazijine umjetničko-modne događaje predstavljeni kao modne scene, do Mamule, na kojoj obilježava svoj jubilej.
Promišljen pristup svakom segmentu prezentacije svojih kolekcija Anastazija potvrđuje kroz dugogodišnju saradnju sa iskusnim i odanim saradnicima koji značajno doprinse spektakulrano-glamuroznim relaizacijama događaja. U tom kontekstu, važan aspekt su koreografija i izbor modela/manekenki, muzike. Za to je godinama u Anastazijinim prezentacijama zadužena Sonja Štilet i njen Studijo “Da Qui” iz Tivta. Podsjećamo da je Anastazija autorka idejnog rješenja uniforme Počasne Garde Vojske Crne Gore, kao rektorskih, prorektorskih, dekanskih, profesorskih itd. toga Univerziteta Crne Gore.
Tekst: Vesna Šoškić
Fotografije sve izuzev zadnje: Duško Miljanić
Fotografija Počasne Garde Vojske Crne Gore: https://www.facebook.com/ministarstvoodbranecg
Tekst i fotografije iz priloga ne smiju se preuzimati bez odobrenja autora.
Be the first to comment